Božinović o izmjenama zakona: ‘Onemogućit ćemo sijanje mržnje i poticanje radikalizacije na društvenim mrežama’

172
Screenshot N1

Radikalizacija nije isključivo pitanje sigurnosnog sektora, već je to pitanje koje traži široki društveni angažman, kaže Davor Božinović

U kriznoj 2020. godini, resor MUP-a čini se jednim od najvažnijih. Susrećemo se ne samo s pitanjima sigurnosti građana, nego i zaštite njihovih temeljnih ljudskih prava i sloboda, a tu je i pitanje očuvanja zdravlja. O svim tim temama razgovaramo s potpredsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova, Davorom Božinovićm, piše Tihana Tomičuć / Novi list.

 

Možda da krenemo od najaktualnijega, a to je incident na Markovom trgu početkom ovog tjedna. Kako omogućiti slobodno kretanje ljudi, a ujedno i zaštititi institucije i dužnosnike, pa i novinare koji ondje rade?

 

– Na Trgu svetog Marka u ponedjeljak ujutro dogodio se zločin i napad s elementima terorizma, a za kojeg policija i nadležno Državno odvjetništvo trebaju utvrditi čime je bio motiviran i koji mu razlozi stoje u temelju. To nikako ne bih nazvao incidentom jer su bili ugroženi životi trojice hrvatskih policajca koji su bili u zaštiti institucija ove države. Policajac Fiuri, koji je teško ozlijeđen, dobro se oporavlja, što me raduje, ali njegov će oporavak biti dugotrajan. Metci ispaljeni na policajce i Vladu zauvijek su promijenili slobodu kretanja Trgom svetog Marka koju smo do tada poznavali i koja je bila dio naše tradicije. Rijetke su zemlje u kojoj stanari, vjernici, posjetitelji, dužnosnici, suci i novinari uživaju takvu slobodu kretanja ispred najviših državnih institucija. To će se sada promijeniti.

 

​Privremeni režim

Odlučili ste se načelno ipak za koncept ostavljanja slobodnog kretanja, zašto zapravo? Ne želite umanjivati demokratska prava građana? Što će biti s prosvjedima na tom trgu ubuduće?

 

– Mjere osiguranja koje su trenutno na snazi privremenog su karaktera, one predstavljaju oprez i kontrolu, ali omogućavaju svima koji imaju opravdani razlog za ulazak i kretanje po prostoru koji se štiti. Održavanja javnih okupljanja sukladno zakonu nikada nisu bila upitna, a jedno se takvo okupljanje održalo večer nakon pucnjave. Građani imaju pravo i mogu, pod uvjetima koje propisuje zakon, iznositi svoje mišljenje kroz prosvjede. O tome nema i ne može biti dvojbe.

 

Na neki način, novinari su stavljeni u »geto« nakon ovog incidenta, neki kolege misle da su sada ograničeni i da Vlada sad lakše kontrolira protok informacija, što je loše.

 

– Novinari ni na koji način nisu stavljeni u geto, ali su sigurno jednako lako mogli biti žrtve pucnjave koja se dogodila u ponedjeljak. Novinarske ekipe obično su u to vrijeme već pred zgradom Vlade i samo je slučajnost da u tom trenutku nisu bili tamo. Kroz privremeni sigurnosni režim želimo povećati i sigurnost stanara, građana, kao i predstavnika medija na Trgu sv. Marka, a pritom da to ne utječe na mogućnost predstavnika medija da izvještavaju o aktivnostima Vlade, sjednicama i događajima, kao ni na dostupnost članova Vlade za izjave medijima. Već na prvoj sjednici Vlade u srijedu pokazalo se da sve funkcionira u najboljem redu. Ako ste svjesni važnosti medijske djelatnosti, a koju je dokazala i kriza bez presedana uzrokovana koronavirusom i ako se zalažete za istinito izvješćivanje kao postulat demokracije, a to je politika ove Vlade, tada na medijske djelatnike možete gledati samo kao na suradnike ili kritičare svoga djelovanja. Riječ kontrola i mediji u demokraciji ne mogu biti u istoj rečenici.

 

Smatrate li da je napad na Markovom trgu bio izolirani incident očajnika ili teroristički čin? Na neki način, taj mladić je imao agendu, on je ustao protiv sustava, i to ovaj događaj svrstava u teroristički čin.

 

– Kriminalističko istraživanje pokazat će i nedvojbeno utvrditi koji su to faktori iz njegovog okruženja utjecali na njega da se na taj čin odluči. Radikalizaciji koja potiče netoleranciju i mržnju u društvu znat ćemo se suprotstaviti na najsnažniji mogući način.

 

Ozbiljni problemi

 

Kad govorimo o radikalizaciji, premijer Plenković je predsjednika Zorana Milanovića optužio da je »sijao sjeme zla«.

 

– To se vjerojatno odnosi na razdoblje 2016. kada su se u kampanji koristile teške kvalifikacije protiv Plenkovića. Tada je poslana jasna poruka da se HDZ želi smjestiti u desni centar, što je HDZ i uspio. U tom trenutku bilo je puno aktera, među kojima i čelnik glavne oporbene stranke tada, koji je svojim izjavama želio dekredibilizirati Plenkovića kao šefa HDZ-a.

 

Problem su i oni u Saboru i van njega koji na neki način pokušavaju opravdati ovaj teški zločin na Markovu trgu.

– Već sada ga se može ocijeniti kao težak pokušaj ubojstva. Svatko tko u jednoj takvoj situaciji pokušava prikupiti neki politički poen, ili je krajnje zlonamjeran ili ne zna što čini. Ja bih podsjetio da je moto HDZ-ove kampanje »Mijenjam HDZ, da bih mijenjao Hrvatsku«. Andrej Plenković je europski političar, demokrat. Imao je otpor u stranci koji nije bio mali, međutim on je taj otpor riješio demokratskim putem i to je jedini ispravan put kako pobijediti političke protivnike.

 

Da, premijer o radikalizaciji društva glasno govori ovih dana. No, kako u društvu spriječiti radikalizaciju mladih ljudi? Bi li uvođenje građanskog odgoja ipak pomoglo da mladi budu osvješteniji o svojim pravima i obavezama u društvu?

 

– Imamo ozbiljan problem društvene radikalizacije s kojim ćemo se intenzivnije baviti u sljedećem razdoblju, što će biti zadaća svih resora. U današnje vrijeme kada nitko ozbiljan ne može garantirati apsolutnu sigurnost na globalnoj razini i kada je internet, koji je dostupan svima, postao i alat za regrutiranje i širenje propagande i radikalizacije posebice mladih osoba, moramo svi kao društvo biti obazriviji prema kulturi u javnom prostoru koja neće dovesti do radikalnog ponašanja mladih ljudi. Baš kada govorimo o tome, namjeravamo kroz nacrt novog Zakona o elektroničkim medijima osnažiti alate kako bi onemogućili objavljivanje sadržaja koji potiče na nasilje ili mržnju. I pored toga, nikada se ne smijemo umoriti od raskrinkavanja besmislenosti ekstremističkih ideja te osvješćivanja štetnosti za zdrav razvoj društva i države, a time i pojedinca. I to je naša odgovornost, a zahtijeva uključivanje širih društvenih čimbenika, od lokalne zajednice, škola, udruga građana do novinara i osoba koje utječu na javno mnijenje. To je važno radi širenja ideja uključivosti i prihvaćanja različitosti u društvu. Radikalizacija nije isključivo pitanje sigurnosnog sektora, već je to pitanje koje traži široki društveni angažman.

 

Naravno, ogroman je problem ilegalno oružje, kojeg u Hrvatskoj očito posjeduje masa ljudi, a bivši branitelji praktički imaju i dozvole za njega, pa onda u svojim kućama imaju cijele arsenale oružja. Koje mjere namjeravate uvesti da se prekontrolira ta situacija, i počne oduzimati nelegalno oružje? I crno tržište očito buja, praktički se preko oglasa mogu kupiti puške i pištolji. Kako tome stati na kraj?

 

– Ilegalno oružje iz različitih motiva, od kojih nijedan nije opravdan, u podrumima, šupama, tavanima drže neodgovorni pojedinci i nikako ne bih izdvajao bilo koju skupinu. Oružje legalno posjeduju oni koji to po zakonu mogu, a od toga je većina lovaca i pripadnika policije, vojske koji pored službenog oružja imaju i privatno, a tu spadaju i zaštitari. Kroz akciju »Manje oružja, manje tragedija« kontinuirano se građane poziva da bez sankcija, bez ikakve kazne pozivom na 192 policiji dragovoljno predaju oružje koje im je zaostalo. Oružje koje policija pronađe tijekom kriminalističkih istraživanja ne smatra se dragovoljnom predajom, to je novo kazneno djelo. Ovakvi tragični slučajevi najgori su podsjetnik da od takvog oružja mogu stradati oni koji s ratom nisu imali nikakve veze. Po mom mišljenju to je prevelika cijena čuvanja trofeja.

 

Neupitna legitimnost

 

Druga je velika tema koronakriza, koja opet poprima zastrašujuće razmjene. Uvode se i sankcije za tvrtke koje ne poštuju mjere Stožera. Nema sumnje, ponovno će se razbuktati rasprave, možda i s Pantovčakom, o tome kakve su ustavne ovlasti Stožera. Razmišlja li se možda ipak da se odlučivanje preseli u Sabor? Čini se da nam slijede teška vremena u kojima će odluke morati imati maksimalnu legitimnost. Zašto se vi u Vladi ne rasteretite odgovornosti i ne date odlučivanje u ruke zastupnicima?

 

– Bit nije rasterećenje i prebacivanje odgovornosti. Ovdje je riječ o potrebi promptnog donošenja odluka i operativnom djelovanju kako bi se suzbila žarišta i spriječilo daljnje širenje virusa. Primijetili ste da Stožer Civilne zaštite u tjedan dana ponekad donose i po desetak odluka. Pitanje bi bilo kojom brzinom bi se te odluke donosile ako bi se svaka odluka stavljala na glasovanje i koje bi bile posljedice »izgubljenog vremena«. Osim toga, ni pitanje legitimnosti, ako je kod nekih i bilo nedoumica, više ne postoji. To je potvrdio Ustavni sud.

 

Je li moguć i novi lockdown, i kako ga izbjeći?

 

– Više sam puta osobno komunicirao javnosti, ali i epidemiološka struka, da činimo sve da do drugog lockdowna ne dođe i o tome za sada uopće ne promišljamo. Ponavljam nije nam za cilj zaustaviti funkcioniranje gospodarstva, ali nam jest cilj suzbiti širenje virusa. Dakle, kroz dijaloge sa zainteresiranim dionicima te partnerski odnos, nastojimo naći optimalno rješenje i balans između odvijanja gospodarskih djelatnosti te zaštite zdravlja i života naših građana. Sve do sada donesene mjere su promjenjivog karaktera, ovisit će o procjeni epidemiološke struke i stanju na terenu. Stanje na terenu će izričito ovisiti o poštivanju i pridržavanju tih mjera. Znači svaki građanin i poslovni subjekt može svojim odgovornim ponašanjem u svojoj mikrosredini doprinijeti da novi lockdown nikada više ne dođe na dnevni red.

 

Nepotrebno povjerenstvo

 

Treća velika tema su afere Janaf, Rimac i druge. Odbačena je ideja oporbe da se osnuje istražno povjerenstvo. No, planirate li se kao ministar odazvati na svaki poziv saborskih odbora i tijela o tim temama? Da prevedem, npr. Nikola Grmoja u Antikorupcijskom vijeću može svaki drugi dan sazivati novu sjednicu na istu temu, oporba i na ovaj način može imati alate da »isljeđuje« članove Vlade, policije ili DORH-a, ako to želi? Planirate li biti kooperativni u raskrinkavanju okolnosti koje dovode do toga da se u nekim klubovima dilaju milijuni kuna?

 

– Povjerenstva teško mogu bilo što postići u bilo kojem slučaju, razgovarajući nadugačko i naširoko o načelnim pitanjima. U protekle 24 godine u Hrvatskom saboru osnovano je 11 povjerenstava zbog točno određenog pitanja. U Saboru postoji niz tijela na kojima zastupnici mogu davati prijedloge kako poboljšati normativni okvir za rješavanje raznih pitanja, no do sad nije bilo slučajeva da se povjerenstva formiraju za načelna pitanja. Otkrivanje okolnosti bilo kojeg korupcijskog slučaja je itekako interes ove Vlade, hrvatskih građana i naravno Sabora. Međutim, takav posao trebaju raditi nadležna tijela, po pravilima struke i zakonskoj proceduri, takav posao ne može biti političko-medijski performans oporbe.

Jedan od ministara koji je na tapetu je i ministar Ćorić oko afere vjetroelektrane. Kako vidite njegovu ulogu u tom slučaju? Ako je vodio resor, morao je i znati u kojoj su fazi pojedini projekti, pa i onaj Krš-Pađene?

 

– Ministar Ćorić sam je obrazložio svoj način vođenja resora kao i pitanja pojedinih odluka, odnosno rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

 

Kad je riječ o aferi Janaf-klub, i reakcijama predsjednika Milanovića, što mislite, zašto tako burno reagira?

 

– Ne smatram da je moja pozicija da komentiram izjave predsjednika države. Na ovakvo ili slično pitanje koliko se sjećam već sam odgovorio, da nisam analitičar i da sigurno ima dovoljno analitičara koji o tome vode računa i daju nekakva svoja promišljanja. A pravna struka dovoljno je bila jasna u prosudbi izjava o tome da pojedini političari trebaju znati za tajne izvide i mjere praćenja, što je protivno postojećem zakonskom okviru. Stav Vlade i HDZ-a je beskompromisna borba protiv korupcije, bez obzira na ime ili prezime ili stranačku pripadnost, a preduvjet toga je neovisan rad institucija. Zašto to neki akteri iz oporbe dovode u pitanje i žele ometati rad DORH-a, to je pitanje za njih.

 

Ljudi od klubova

 

U nekim medijima se pojavila teza da ste i vi i premijer Plenković znali za mjere praćenja, ali niste upozorili predsjednika Republike na to, pa se on našao u klubu, te je zato bijesan?

 

– I predsjednik Vlade i ja smo u više navrata jasno rekli da nismo znali niti smo trebali niti smjeli znati za mjere praćenja i tajne izvide, kako u tom, tako i u bilo kojem drugom slučaju. Svatko sam bira svoja mjesta za izlaske i ljude za druženja.

 

Zašto vi niste išli u klub? Među utjecajnijim ste ministrima i suradnicima premijera, kako to da vas nitko tamo nije zvao?

 

– Niti sam čovjek od izlazaka, a niti od klubova.

 

Policajci opremljeni za rizične situacije

 

Postavlja se i pitanje opremljenosti policije. Hoće li ubuduće policija na Markovom trgu imati pancirke ili snažnije naoružanje?

 

– Svi policijski službenici koji rade na osiguranjima objekata i prostora ili koji rade na poslovima zaštite štićenih osoba imaju potpunu zaštitnu opremu koja uključuje i pancirku i dugo vatreno oružje. Dakle, ponavljam, svi je imaju, ali se takva oprema ne nosi stalno u povoljnim sigurnosnim uvjetima. Ona se nosi kad postoji procjena sigurnosnog rizika, kad se policajci odazivaju na intervenciju koja je ocijenjena rizičnom i slično.​

 

Pogrešna percepcija Covid-redara

 

Covid-redari se uvode – nije li to krajnje sporan prijedlog, na koji će način oni biti službene osobe, i kakva je obaveza građana u odnosu na njih? Što ako se građani masovno ne budu pridržavali njihovih uputa?

 

– Moram napomenuti da je možda stvorena kriva percepcija javnosti o njihovoj ulozi. Dakle, to nisu službene osobe u smislu posjedovanja nekih iskaznica, odora i slično. To su osobe koje bi upozoravale na nepridržavanje mjera, pogotovo u ugostiteljskim objektima ili na svadbenim okupljanjima. Svaki ugostiteljski objekt može samoinicijativno odrediti tko će biti ta osoba, primjerice netko od njegovih zaposlenika ili će naći neko drugo rješenje. Njihova uloga nije kažnjavanje, već upozoravanje i apeliranje na odgovorno ponašanje. Uostalom, na sastanku s predstavnicima ugostitelja oni su sami predložili da mogu angažirati redare za veća okupljanja, što je HZJZ prihvatio i nazvao ih Covid-redarima.

 

Prevencijom i kaznom protiv curenja informacija

 

Kako spriječiti curenje informacija iz istraga? Što se poduzima po tom pitanju? Nije DORH jedina institucija iz koje može curiti, jednako tako mogu informacije izlaziti van i iz policije.

 

– Informacije mogu u različitim fazama postupka iscuriti iz različitih institucija, ali u fazama provođenja izvida koji su tajni mali broj osoba raspolaže tim podacima. Najčešće do curenja informacija dolazi u trenutku pokretanja istrage ili tijekom ishodovanja naloga, kada veći broj ljudi dolazi u kontakt s dokumentima. Bilo kakvo nezakonito postupanje ili omogućavanje određenih podataka neovlaštenim osobama sprječava se na dva načina; prvo prevencijom, a potom oštrom kaznom koja efikasno odvraća i daje primjer nedopustivosti takve kompromitacije.

Tihana Tomičić / Novi list

 

Komentari