Studija koju je provela Sveučilišna bolnica u Oslu ukazala je na povezanost između cjepiva protiv COVID-19 AstraZenece i pojave opasnih krvnih ugrušaka, niskog broja trombocita i krvarenja. Navedene nuspojave ranije su dovele do toga da je više zemalja to cjepivo stavilo na čekanje dok se ne istraži je li ono povezano s tim nuspojavama.
Navedena studija prošla je znanstvene recenzije i objavljena je u znanstvenom časopisu The New England Journal of Medicine.
Cjepivom izazvana smanjena razina trombocita u krvi možda je i češća pojava nego što su to pokazale prijašnje studije, koje su proučavale sigurnost cjepiva AstraZenece.
Unutar 10 dana od početka cijepljenja tim cjepivom Sveučilišna bolnica u Oslu primila je pet prethodno zdravih osoba s vrlo velikim brojem antitijela protiv trombocita, za što se vjeruje da je izravan razlog snažne reakcije imuniteta. Troje od tih petero pacijenata je u međuvremenu preminulo, dok se dvoje u potpunosti oporavilo, rekao je za norvešku televiziju NRK Pål Andre Holme, šef odjela za bolesti krvi u navedenoj bolnici.
Četvero od tih petero pacijenata bile su žene u dobi između 32 i 54 godine. Tjedan dana nakon primanja cjepiva ti pacijenti počeli su osjećati glavobolje, bolove u trbuhu i leđima te su se potom i ozbiljno razboljeli, pojasnila je vodeća autorica studije Nina Haagenrud Schultz.
Njezin tim međutim nije uspio pronaći zajednički nazivnik za uzrok takvog stanja kod tih petero pacijenata, osim samog cjepiva.
Liječnica Ingvild Sørvoll iz istraživačke grupe Sveučilišta Northern Norway usporedila je te nuspojave s nuspojavama koje nastaju korištenjem lijeka herapina.
No ti pacijenti nisu uzimali herapin. Onda smo pomislili da bi to mogla biti podskupina autoimune herapinom inducirane trombocitopenije, rekla je Sørvoll.
Pronašli smo veoma visoku razinu antitijela. Ta antitijela probila su ljestvicu u laboratoriju. Kad smo pogledali u literaturu, takva antitijela nikad prije nisu bila opisana kao posljedica cijepljenja, dodala je Sørvoll.
Da je otkriće ove nove studije ekstremno ozbiljno, potvrdio je i Holme. Riječ je o fatalnim nuspojavama, teško da može biti ozbiljnije od ovog, rekao je.
No Holme se ipak tu zaustavio i nije rekao treba li se to cjepivo nastaviti koristiti u Norveškoj ili ne. Tu je odluku prepustio nadležnim norveškim tijelima u čiju prosudbu, kaže, ima puno povjerenja.
Medicinski direktor norveške agencije za lijekove Steinar Madsen studiju je ocijenio vrlo važnom te poručio da je ona dala osnovu za daljnja istraživanja, kao i da će imati utjecaj na odluku hoće li Norveška nastaviti koristiti to cjepivo ili ne.
Slično je naglasila i direktorica norveškog Nacionalnog instituta za javno zdravstvo Camilla Stoltenberg (sestra bivšeg norveškog premijera i aktualnog glavnog tajnika NATO saveza Jensa Stoltenberga).
Cjepivo AstraZenece koristi se protiv COVID-19 u 115 zemalja svijeta. Europska regulatorna tijela dosad su zaprimila dojave o 220 slučajeva navedene nuspojave koja izaziva opasno zgrušavanje krvi.
S obzirom na broj ljudi iz navedenih zemalja koji su primili to cjepivo (oko 34 milijuna), razina incidencije je otprilike jedan slučaj na 100.000 osoba, prenosi Dnevnik.hr