Home SportRibolov SVJETSKI RIBOLOVNI REKORDI Naj smuđevi svijeta i Hrvatske

SVJETSKI RIBOLOVNI REKORDI Naj smuđevi svijeta i Hrvatske

by Ante R.

Smuđ je istovremeno i osporavan i hvaljen kao sportska riba. No, svi će se složiti da ga treba znati loviti i uloviti. Isto tako da ima najcjenjenije meso među većinom slatkovodnih, nizinskih riba.

Unatoč svemu, pa možda baš zato, smuđ je rado viđen plijen na udicama sportskih ribolovaca. Posebice trofejni primjerci, pa dosta ribiča ciljano ide baš na ovu ribu. Naraste i do 20 kg težine, ali u sportskom ribolovu, prema podacima dostupnim autoru, ulovljeni naj smuđevi u Hrvatskoj i svijetu, vagali su nešto manje kilaže.

Koliko mi je poznato i prema IGFA podacima svjetski naj smuđ još uvijek je onaj od 18,70 kg dužine 116 cm, kojeg je u Dunavu u Austriji, 1990. ulovio Friedrich Kraus. Štapom i udicom, smuđevi teži od 18 kg lovljeni su još u Rusiji, a svi ostali europski (i svjetski) rekordi su težili oko 15 kg. Tako je hrvatski rekord u kategoriji smuđa ulov Stjepana Đurina, koji je u Dunavu 2011. ulovio smuđetinu od 15,80 kg. To je službeni podatak natječaja za Veleulov – Zlatnu udicu Hrvatske, časopisa „Ribiči & ribe“. Slijedi ulov Jania Kolmara iz 2007. koji je u Dravi ulovio smuđa teškog 15,40 kg, pa zatim smuđ od 15,30 kg, također ulov iz Drave iz 2008. (ribolovac Damir Čamić).

Tablice hrvatskih naj ulova smuđa pokazuju da se najveći smuđevi najviše i najučestalije love u rijekama Dunavu, Dravi i Savi, tako da ove tri rijeke slove i kao vode u kojima u Hrvatskoj i obitavaju najveći smuđevi.

Prepoznatljiva je to riba, izduženo sivo-bijelog tijelo, zelenkasto-sivih leđa, tamne bočne pruge i oštre leđne peraje, te još oštrijih zubi. Mrijesti se od ožujka do početka svibnja. Zbog toga je zabrana ribolova na njega (lovostaja) od 1. ožujka do 31. svibnja. Za vrijeme mrijesta smuđ zajedno s odabranicom svog srca gradi gnijezdo u kojeg ženka položi i do 500.000 jaja. Muška jedinka nastavlja čuvati gnijezdo poslije mrijesta, čuvajući jaja od brojnih neprijatelja. U nekim krajevima, posebice u Slavoniji, ribička društva i ribiči dosta uspješno izrađuju umjetna smuđevska gnijezda, postavljajući ih poslije mrijesta u druge vode, pomažući tako brojnosti ove riblje vrste u tim vodama.

Smuđe je grabežljivac karakterističnog napada. Pri napadu smuđa jato napadnute ribe panično pršti iz vode, po čemu se najočitije otkriva ribiču koji je u potrazi za njim.

Omiljena staništa smuđa su duboke i bistre vode s mjestimičnim brzacima, uz kamenu obalu, sa šljunkovitim ili pjeskovitim dnom. Nastanjuje i mrtvice i rukavce, stare tokove, veća jezera, te neke sportske ribnjake.

Najbolje vrijeme za ribolov smuđa je rano ujutro i kasno navečer, te sama noć. Iako se može loviti tijekom cijele godine, najbolje doba godine je jesen.

Lovi se čekanjem i u pokretu, odnosno sistemima (s ili bez plovka) na postavu i blinkanjem.

Čekanjem se lovi srednje teškim priborom koji omogućuje daleke izbačaje. U obzir dolazi čvršći štap dužine do 3,5 m, akcije B, težine bacanja 40 do 80 grama, a u iznimno teškom ribolovu, na velike ribe do 150 grama. Rola treba biti s kapacitetom kalema 100 m najlona promjera 0,35 mm. Upotrebljavaju se udice veličine 8 do 10. Na jezeru Pakra dva kod Banove ribiči su svojevremeno razvili metodu ribolova razvlačenjem – izvlačenjem mamca za smuđa s udicom daleko od obale. Sličnu tehniku na velikim jezerima koriste francuski ribolovci. Na obali učvrste štap, otvore preklopnik role i čamcem izvuku kedera ili komadić kedera na udici po 100, pa čak i više metara od obale. Jedino opterećenje pri tom je udica s kederom.

Efikasni sistem za ribolov smuđa je i onaj napravljen tako da se na kraj najlona veže jače olovo, a iznad njega na 30 do 50 cm, predvez s udicom na koji se mamči manji (živi ili mrtvi) keder. U ribolovu smuđa ribiči najradije koriste jednokuke udice, tzv. «anjfakice».

Posebna je priča ribolov spin tehnikom – blinkanjem varalicama odnosno umjetnim mamcima. Za takav ribolov potreban je blinkeraški štap dužine do 2,5 m (rijetko 3 m i duži – 3,3 m), akcije A ili B, težine izbačaja do 40 grama, rola s najlonom promjera do 0,22 mm i varalice. Smuđ se lovi na sve vrste varalica, od leptira, preko žlica i voblera do raznih silikonskih imitacija riba. Od najučinkovitijih za smuđa mogu se od žlica spomenuti ABU Toby varalice, IDRIN miš, manji DAM Effzeti, te vobleri poput Rapalinih Shad Rapa, Husky Jerka, Tail Dancera… U ribolovu smuđa odlične su i «gumene» silikonske varalice (Atracttor) odnosno tvisteri (Sandra) i jiggovi.

Zagriženi mušičari smuđa love strimerima, muhama, imitacijama ribica.

Od mamaca za smuđa, u ribolovu plovkom ili dubinskim tehnikama prirodnim mamcima, najbolje je koristiti sitnije žive kedere (uklija, sunčarica, gavčica, bodorčica, manja babuška), komadić ribice (filet), repić ribice, manje žabe, rep raka, a u proljeće i snop gujavica.

Od umjetnih mamaca na prvom su mjestu vobleri i silikonske varalice tipa shed i mister tvister na jig glavi, zatim žlice izduženog tijela i na kraju leptiraste varalice.

Siniša Slavinić Hrvatski glasnik

Na slici:

  • Svjetski rekord drži smuđ težak 18,70 kg, ulov Austrijanca Friedricha Krausa u Dunavu 1990. 

  • Foto Ribiči i ribe

    Naj smuđ Hrvatske i treći u svijetu, težak 15,80 kg , ulov Stjepana Đurina 2011. u Dunavu 

  • Foto Ribiči i ribe