Kako se i očekivalo Skupština grada Subotice danas je bunjevačku ikavicu proglasila službenim jezikom u ovome vojvođanskom gradu. Tako je bunjevačka ikavica postala četvrti službeni jezik u Subotici uz srpski, mađarski i hrvatski jezik, a početi će se primjenjivati od sredine svibnja kada odluka Skupštine stupa na snagu. Kako navode mediji odluka je donesena glasovima vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) i Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) dok su dva predstavnika Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) bojkotirali raspravu i glasanje
– Uvođenje bunjevačkog jezika u službenu uporabu u Subotici ne ugrožava prava niti jedne nacionalne manjine. I ovaj dan treba da nam bude na ponos, rekao je gradonačelnik Subotice Stevan Bakić koji je i predložio donošenje ove odluke.
Među Bunjevcima u Subotici ova odluka je dočekana s odobravanjem pa je tako predsjednica Bunjevačkog nacionalnog vijeća (BNV) Suzana Kujundžić Ostojić kazala kako su dočekali „ovaj veliki svitli dan da bunjevački postane službeni jezik u našemu gradu Subotici“.
U isto vrijeme u hrvatskoj nacionalnoj manjini u Vojvodini prijedlog odluke nisu dočekali zadovoljni, kao i samu odluku, te smatraju kako je to još jedan udar na hrvatsku manjinu. Podsjećaju i kako usvajanje ovoga prijedloga, njegovo stavljanje u raspravu, a potom i glasovanje nije u skladu sa Statutom s obzirom da broj Bunjevaca ne iznosi 15 posto koliko je potrebno da bi se neki jezik manjine proglasio kao službeni. Prema službenim podacima u Subotici živi oko 13.5000 Bunjevaca što je 9,57 posto od ukupnog broja stanovnika ovoga grada.
Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov kaže tvrdi kako je bunjevačka ikavica hrvatski dijalekt te da je samim tim njezino proglašenje službenim, nehrvatskim jezikom politički čin koji nema zakonsko, znanstveno lingvističko, kao ni povijesno utemeljenje.
– Ovo je važna, prijelomna točka u procesu državnog intervencionizma kada je u pitanju raslojavanje, rastakanje hrvatske zajednice u Srbiji. Ovo je čin miješanja države u identitetski spor među Bunjevcima na sjeveru Bačke. Tek će se vidjeti koje su moguće posljedice poteza gradske uprave u Subotici ali je izvjesno da će one biti nepovoljne po hrvatsku zajednicu. Mi ipak nećemo odustati od afirmacije bunjevačke ikavice kao dijela hrvatskog jezičnog korpusa. Očekujemo da će Hrvatska nastavi pratiti ovu vrstu državnog udara na hrvatsko jezično kulturno nasljeđe, i da bude podrška i zaštita kada su u pitanju naša nastojanja, rekao je Žigmanov.
Prema službenim podacima u Vojvodini živi oko 58.000 Hrvata i oko 16.000 Bunjevaca, prenosi Večernji.