Sociolog Anđelko Milardović u Novom je danu među ostalim komentirao odnos predsjednika RH i predsjednika Vlade, situaciju s izborom predsjednika/ce Vrhovnog suda i općenito političku situaciju u Hrvatskoj.
Komentirajući prepucavanja premijera Andreja Plenkovića i predsjednika RH Zorana Milanovića Anđelko Milardović je rekao da ostavljaju dojam neozbiljnosti: “Mislim da se samo parcijalno govori o bitnom, a to je pitanje sudaca Vrhovnog suda primjerice. U ta pitanja se politika ne bi trebala miješati. Ali da se govori o strukturnim pitanjima, da se polemizira o različitim javnim politikama, pristupima javnim politikama, razlikama, da se raspravlja o konceptualnim pitanjima, onda bi ovo sve skupa imalo smisla. Ovako se stječe dojam da se radi o prekomjernom verbalnom granatiranju i dokle će to ići, nitko ne zna.”
Ipak, potvrđuje da su u raspravama otvorila brojna važna pitanja:
“Riječ je o razini političke komunikacije, stilistici, rječniku, ali mislim da se u 30 godina mantralo o zajedništvu na tragu ideje homogenizacije, a ljudi trebaju znati da su društva kompleksna i da treba razlikovati društvo od zajednice. Zato je dobro otvarati pitanja koja pokazuju razlike i različiti pristup društvu jer kod Plenkovića je poznata ona rečenica o tome da moramo raditi na stabilnosti, ali što će nam stabilnost ako sustav ne funkcionira? Prošlo je 30 godina, zanima me zašto ova vlast ne obilježava stvaranje Republike. Postoji li određeni stid ili osjećaj krivice?”
Ističe da je napravljena konfuzija oko bitnih povijesnih događaja. “S hrpom revizija stvorena je pomutnja u javnosti da se više ne zna kad je što bilo. Kome to služi, nejasno je i postavljam pitanje zašto se ne obilježava stvaranje hrvatske države, kome to smeta? Možda koalicijskim partnerima da se šef vlade ne bi njima zamjerio? Izgledamo kao suludo društvo ili zarobljena država”, kaže Milardović.
Izbor šefa Vrhovnog suda
Govoreći o izboru predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda, rekao je da je sudstvo zapušteno:
“Ako se govori o sudstvu, znamo da je to najbolnija točka sustava i da se sve napravilo da uđemo u EU, a kad smo ušli, sve se zapustilo. Možda predsjednik Milanović nastoji skrenuti pozornost na taj dio radi poboljšanja stanja u pravosuđu. S druge strane predsjednik je predložio kvalitetnu kolegicu, druga strana to osporava i vjerojatno taj prijedlog neće proći jer postoji poluga vlasti u parlamentu, a to je većina koja će blokirati predsjednikov prijedlog pa ćemo vidjeti u kojem će to pravcu ići u odnosu na Ustav kao orijentir.”
Da se pita građane, rekli bi, smatra da su obojica svađalice:
“Kad se pita građane, percepcija je da su svađalice. Puno ljudi ne kuži o čemu se radi. Percepcija je da je to politička predstava u funkciji zabave. Možda je to točno. Ovdje postoje elementi teatralizacije politike u ovoj komunikaciji koja se temelji na konceptu prekomjernog verbalnog granatiranja.”
Neprimjerena komunikacija
Komentirajući izjavu predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića koji je Milanovića nazvao klaunom, Milardović je rekao:
“To je neprimjerena komunikacija. Da građanin to kaže, bilo bi primjereno, ali najviše pozicionirani ljudi da se tako časte, to nije primjereno. Ima drugih riječi da se izrazi mišljenje. Riječ je o tome da se politička komunikacija u zadnje vrijeme u odnosu na političku kulturu srozala, ljudi su iznenađeni kako se to dogodilo da se čuju takve riječi s najviših razina pa se stvara percepija brđanske političke kulture.”
“Neće nijedna strana postupiti tako da će se vjerojatno ići u pravcu promjene Ustava, ali mislim da bi bilo primjerenije da se obje strane otvore u odnosu na referentnu točku, politički sustav, o promjeni izbornog zakonodavstva. Ako su izbori okosnica demokracije, onda ovakav izborni sustav i zakonodavstvo samo generira ovo stanje koje je nakon 30 godina postalo teško i nepodnošljivo. Dok se ne promijeni zakon o izborima, nema napretka u RH, a to neće nijedna strana potegnuti. No, potegnut će pitanje promjene izbornog zakonodavstva u BiH, ali oprostite, mi živimo u Hrvatskoj, i prvenstveno nas zanima promjena zakonodavstva ovdje da bismo došli do kvalitetnijeg političkog sustava. Ovaj više nikome ne služi, trebao bi se mijenjati. Ovako je to zatvoren politički sustav s privatiziranim interesima koji kontroliraju sve, sa simuliranom demokracijom. Izbori se predstavljaju kao kazališna predstava, a onda više nitko nema obaveza prema publici, a publika očekuje. Bez promjene političkog sustava i Ustava, neće se pomaknuti ništa nabolje. Dok vladajući ne shvate da je politički sustav instrument pomoću kojeg građani mogu ostvarivati svoje interese, neće biti napretka. Dok budu privatizirali politički sustav za svoje interese, pa to zamagljivali PR-om, neće biti dobro.”
Nak koncu se osvrnuo i na stavljanje ministara na liste za lokalne izbore što smatra čudnim i znakom da postoji nesigurnost kad se na liste stavljaju “najjači igrači”, donosi N1.