Savić: Ohrabruju naznake brzog i jakog gospodarskog oporavka

Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja, Mladen Vedriš, profesor na Visokom učilištu Effectus, i Vedrana Pribičević, ekonomistica iz Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment, gostovali su u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” i govorili o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti te BDP-u.

U svojim proljetnim ekonomskim prognozama Europska komisija blago je smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva za ovu godinu na 5 posto, ali i znatno povećala procjenu za iduću godinu, na 6,1 posto. Tada bi BDP trebao premašiti razinu prije krize izazvane pandemijom i biti među najbrže rastućima u Europskoj uniji.

Mladen Vedriš smatra kako je nagoviješteni postotak procjene za Hrvatsku dobar imajući u vidu pad koji smo ostvarili u godini iza nas.

– Hrvatska je izložena pandemiji i to utječe na turizam, tržišne usluge, zračni promet, promet, tako da ove oscilacije od 5,2 ili 5,5 ovisit će o iduća 3-4 mjeseca. Rast treba biti trajan kako bismo nadoknadili deficite koje smo ostvarili. Tu su važni s jedne strane financijska sredstva koja ćemo povući iz EU-a i s druge strane reforme koje moramo provesti, ne samo kako bismo osigurali ta sredstva, nego u onom razdoblju koje dolazi konačno bili osposobljeni da nam je potrebno što manje raznih pomoći. Kamo sreće da se pomaknemo prema neutralnoj zoni i da sutra postanemo neto davatelji, a ne neto primatelji pomoći. O reformama se dugo govori, možda je sad prilika ozbiljnije krenuti, rekao je.

Zvonimir Savić istaknuo je da je u svim zemljama EU-a prošle godine zabilježen osjetni pad gospodarstva pa tako i u Hrvatskoj.

– Hrvatska je zabilježila pad od 8 posto. Ohrabruju naznake dosta brzog i jakog gospodarskog oporavka. Prognoze iz EU-a su poprilično podudarne i bliske s očekivanjima Ministarstva financija i Vlade RH. Rast u 2021., koji se očekuje od 5 posto, je u stvari prilično snažan. On je četvrti po redu ako možemo uspoređivati s ostalim državama EU-a. Očekivana stopa gospodarskog rasta od 6,1 posto stavlja nas pri sam vrh u smislu dinamike rasta stope gospodarstva u EU-u, odmah nakon Španjolske, rekao je.

Vedrana Pribičević
smatra kako je jedan od glavnih problema to što se u cijelu procjenu morao ugraditi način na koji se troše i dinamika kojom će se trošiti sredstva.

– Tako da u ovu vrlo optimističnu procjenu ulazi pretpostavka kako će Hrvatska u dvije godine uspjeti povući 40 posto ukupnih sredstava u narednom šestogodišnjem razdoblju. To je vrlo optimistično i ta procjena ima veliku dozu neizvjesnosti. Nešto će se bitno morati promijeniti s dinamikom kojom EU-ovi fondovi pristižu u Hrvatsku, isplate se vrše. Te stope će jedino biti dohvatljive ako se apsorpcija fondova bitno ubrza. Ovu procjenu treba uzeti s dozom rezerve, ali treba služiti kao nit vodilja i pokazatelj što je moguće, rekla je.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti

Savić se ne slaže s Vedranom Pribičević vezano za apsorpciju sredstava da je to neizvjesno i vrlo optimistično.

– Utjecaj plana oporavka na gospodarski rast, procjene su radili i svjetska banka i MMF. Po njihovim procjenama, implementacija plana oporavka i otpornosti iz kojih Hrvatska ima na raspolaganju 6,3 milijarde eura za razdoblje do sredine 2026. pokazuje da ima izuzetno dobar učinak na gospodarski rast. Pogotovo 2022. i 2023. godina, gdje se očekuje stopa gospodarskog rasta gotovo 1 i pol postotni bod veća nego što bi to bilo bez plana provedbe oporavka. Ako gledamo kraj implementacije, samo u 2026. godini bi naš BDP bio 17 milijardi veći nego što bi bio bez provedbe plana, rekao je.

Zvonimir Savić istaknuo je da je Hrvatska treća po dinamici dogovaranja sredstava u Europskoj uniji i to daje dosta razloga za optimizam.

– Kroz provedbu reformi Hrvatska, kao i druge zemlje, dobiva bespovratna sredstva za poticanje provedbe reformi. Reforme trebaju biti i jesu u području obrazovanja, socijalne skrbi, tržišta rada, održivog razvoja, u prometu, energetici, vodnom gospodarstvu, pravosudnom sustavu i slično. To su sve područja gdje Hrvatska mora donositi i provesti aktivnosti kako bi utjecala na takav način i na buduću jaču otpornost gospodarstva, rekao je.

Reforme i projekti

Vedriš je istaknuo kako je vrlo važno da ugovorimo projekte koji imaju trajnu održivost kako u budućnosti ne bi postali trošak koji će pasti na leđa domaćeg proračuna.

– Priča oko 100 tisuća novih radnih mjesta je aproksimacija koja tek mora biti potvrđena novim investicijama. Nećete vi dekretom zaposliti ljude. Zaposlit ćete ih samo na bazi ulaganja, onih investicija koje su trajno održive. Radna mjesta su finale priče jednog uspješnog procesa investiranja. Osim 6,3 milijarde eura, Hrvatska ima i drugi paket koji je zahtjevniji od 3 i pol milijarde eura daljnjih koje možemo povući pod vrlo povoljnim okolnostima, rekao je.

Vedriš smatra da financijski kapacitet ovaj put nije upitan.

– Mi reforme ne provodimo zato što to očekuju Europa, MMF ili međunarodne rejtinške agencije. Ne radimo reforme kako bismo dobili novac, to je tehničko pitanje. Radimo reforme kako bismo bili bolji, naglasio je.

Vedrana Pribičević istaknula je da u Hrvatskoj javne nabave imaju prilično velik korupcijski rizik i stavljanje poduzetnika isključivo u poziciju toga da fingiraju u cijelom planu kroz javne nabave, nažalost, možda neće imati efekte koje želimo, a to je visok ekonomski rast.

– Velika je razlika koji su fondovi ugovoreni i koliko je isplaćeno sredstava. Hrvatska ima, nažalost, manje isplaćenih sredstava o kojima se govorilo. Jedan od glavnih razloga je spori proces javnih nabava koji treba ubrzati i ugraditi antikorupcijske mehanizme, rekla je.

Savić je izjavio kako mu nije jasno naglašavanje o korupciji i teza da poduzetnici fingiraju kroz javne nabave.

– Plan oporavka i otpornosti je koncipiran tako da kad se govori o krajnjim korisnicima i isplatama, privatni sektor od ove 6,3 milijarde eura u konačnici dobije sve. Plan treba sagledati kao priliku za provedbu reformi. One nam trebaju i s tim podržane investicije. Što se tiče manje isplate sredstava u EU-a, to je tako u svakoj zemlji članici. Morate prvo ugovoriti sredstva da biste ih povlačili. Dinamika povlačenja sredstva iz EU-ovih fondova je sve bolja, rekao je.

Vedriš smatra da je važno pojednostavniti procedure dodjele sredstava i olakšati sve oblike aplikacija za poduzetnike.

Komentari