Home SportRibolov Ribolov smuđa i šarana na Dunavu. Strast ili način života

Ribolov smuđa i šarana na Dunavu. Strast ili način života

by Ante R.

Još su samo dva tjedna od prestanka lovostaja i masovnog početka ribolova na Dravi Dunavu. Deseci ili bolje rečeno stotine čamaca usidrenih na Dravi i Aljmašu krenuti će na na svoje omiljene pozicije, kao i stotine onih koji ribolove s obale.

Bit će tu onih iskusnih, ali i onih s malo ili nimalo iskustva. Onih koji poznaju svaki panj i sprud pod vodom, onih koji znaju prehrambene navike riba, ali i onih koji se samo uzdaju u sreću.

Ribolov smuđa i šarana na Dunavu i Dravi nije nimalo lak, upravo suprotno izrazito je kompleksan i iziskuje nekoliko bitnih stvari od kojih je najvažnija ona ribolovna „Čitanje vode”. Iskusni Dravski i Dunavski ribolovci znaju po vodi odrediti aktivnost ribe i znaju odabrati pozicije gdje će tražiti ribu. Velika je razlika između ribolova šarana i smuđa, dapače ogromna, a najvažnija je ta da se šaran čeka, a smuđ traži.

Obadvije vrste ribe u ovo doba godine imaju svoje pojačane prehrambene navike nakon mrijesta i tu je jedna od tajni uspješnog ribolova. Šaranu je u ovo doba godine osnovna hrana sitna školjka koja se skuplja na kamenu i potopljenom drveću uz samu obalu. Radi se o sitnim školjkama iz reda bezupki koje šaran svojim tvrdim usnama kida i lomi u ždrijelu. Tih školjki u Dravi i Dunavu još ima u izobilju. Iako jede školjku šaran će rado uzeti i kukuruz ili boilu no morate prihranom zadržati šarana na mjestu gdje ga tražite.

 

Antonio Jergović
Foto HG

Kako se radi o divljem šaranu i uvjetima ribolova bitno drugačijim od onog na jezerima ili ribnjacima budite spremni na dugotrajna zamaranja i velike borbe jer se radi o potpuno drugačijoj i mišićno jačoj ribi od tzv ribnjačarskih šarana.

Antonio Jerkovi
Foto HG

Smuđ, staklenoki vampir najomiljenija riba varaličara, lukavac čiji je trofejni primjerak san svakog ribolovca najveća strast i izazov u ribolovu. Kod njega najvažniju ulogu igra poznavanje njegovih prehrambenih navika, od saznanja gdje se ide hraniti pa do vrste ribe koju trenutno napada pa do otkrivanje gdje se ta riba nalazi i kada u koje vrijeme smuđ ide u „trpezariju” na obrok.

Marijo Begić
Foto HG

Kod smuđa i najmanja promjena vodostaja ili promjena brzine protoka rijeke igra ulogu. Dok će oni koji smuđa pokušavaju uhvatiti na prirodni mamac najveći problem biti ustanoviti koju ribu smuđ napada, jer ne zaboravimo smuđ je predator, dotle će varaličarima biti najveći problem odrediti boju, izgled, vibraciju i veličinu varalice varalice. Zapamtite jednu bitnu činjenicu kod ribolova smuđa, ne postoji pravilo koje sa sigurnošću primijeniti drugi dan niti će smuđ i sutra biti na istom mjestu. Smuđ je predator koji migrira za jatima sitne ribe i tamo gdje je sitna riba, tamo je i on, te je i radi toga nastalo pravilo da se smuđ ne čeka već traži.

Ante Rašić Hrvatski glasnik