Home Analiza Ivan Turudić: Tko postaje predsjednik Vrhovnog suda, a da nije sudac?

Ivan Turudić: Tko postaje predsjednik Vrhovnog suda, a da nije sudac?

by Ante R.

Sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić u N1 Studiju uživo govorio je o nepostojećoj reformi pravosuđa u Hrvatskoj, kao i izboru čelnika Vrhovnog suda.

Na početku je kazao kako iz zaključka EK ne proizlazi da vladavina prava u Hrvatskoj stagnira, nego da se situacija u pravosuđu popravlja.

“Ne vidim nešto novo osim ocjene da su u postupku imenovanja predsjednika Vrhovnog suda omalovažavani suci od strane nekih aktera – predsjednika države, koji je rekao da su suci glupi, koje saborski zastupnici koji suce nazivaju kastom, govore, ne znajući detalje, da neke presude nisu dobre…

Percepcija se stvara u iskustvu ljudi, u njihovom iskustvu sa sudovima, no ne može se zanemariti da tu percepciju stvaraju i drugi, spomenuti, akteri”, kazao je Ivan Turudić.

“Siguran sam da se situacija u pravosuđu može popraviti za dvije, tri godine, da se trendovi promijene za godinu dana… Ali treba početi raditi.

Posao u sudstvu je velik, a često su i oni koji kritiziraju naš posao krivi, jer nisu osigurali uvjete – od prostornih, pa nadalje. U Zagrebu imamo dvije ili tri dvorane u kojima se mogu voditi velika suđenja, a treba nam ih bar deset. Sit sam akcijskih planova, pravu reformu sudstva od devedesetih još nismo imali”, rekao je Ivan Turudić.

Na pitanje o broju sudaca u Hrvatskoj kaže da njihov broj nisu suci određivali sami.

“Nisu suci određivali broj sudaca i sudskih predmeta. To je ostavština Jugoslavije, to imaju i BiH i Slovenija. Nisu suci donosili okvirna mjerila koliko sudaca treba biti niti da osobni stečaj mora biti sudski predmet. Sudac u Hrvatskoj riješi više predmeta nego sudac u Engleskoj”, rekao je Turudić.

Kazao je i kako nikada nije bio protiv imovinskih kartica, nego protiv objave imovinskih kartica.

“One su bile dostupne i novinarima ranije, nikada nisam odbio kao član DSV-a pokazati svoju imovinsku karticu”, kazao je.

Govoreći o sigurnosnim provjerama, rekao je kako suci Vrhovnog suda ne idu na sigurnosnu provjeru.

“U građanskim sudovima neki suci koji odlučuju o milijunskim predmetima ne idu na sigurnossnu provjeru… SOA neće tražiti sigurnosnu provjeru ako predsjednik to ne traži.

Za druge županijske sudove je to uređeno, ali zašto se u Osijeku to nije radilo na županijskom sudu – to treba provjeriti. U Zagrebu su one bile rađene”, kazao je Turudić.

Sud treba imati predsjednika suda koji će upravljati sudom, kazao je on referirajući se na Vrhovni sud.

“Imat ćemo svakako epilog te priče. Zamjenik predsjeka vrhovnog suda može biti na čelu do kraja mandata predsjednika koji ga predlaže. No, mora doći do dogovora predsjednika države i premijera.

Predsjednik države koji je rekao da neće predložiti ni jednog suca za tu poziciju, čime je obeshrabrio suce tog suda da se jave. Samo, tko postaje predsjednik Vrhovnog suda a da nije sudac? Postoji mogućnost da netko sa 65 godina postane prvi put u životu sudac, a to je malo čudna situacija”, kazao je Turudić.

Suci Vrhovnog suda su obeshrabreni, ponovio je.

“Nisam odlučio hoću li se prijaviti. Javljanje na javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda nije poziv za prijateljstvo na Facebooku s predsjednikom države. To ne treba miješati, družba je družba, a služba je služba. Zašto bi neki kandidat trebao biti u specijalno dobrim odnosima s predsjednikom? To ne treba miješati”, rekao je Turudić.

Vezano za Visoki kazneni sud kaže kako se predmeti stalno rješavaju.

“Situacija bi mogla biti bolja, imamo 11 od potrebnih 15 sudaca – a ni to nije dovoljno. 24 sudaca rješava prekršaje, a nas 11 rješava ozbiljnije slučajeve”, kazao je.

Za reformu pravosuđa je jedino pitanje postoji li politička volja, naglašava Turudić.

“Da ona postoji, stvari bi se riješile. One su rješive, samo se treba ostaviti parola, akcijskih planova i treba se primiti posla”, rekao je Ivan Turudić.