Home VijestiDogađaji 30. obljetnica Bitke za Vukovar: Što je za Ameriku Alamo, to je za nas Vukovar

30. obljetnica Bitke za Vukovar: Što je za Ameriku Alamo, to je za nas Vukovar

by Ante R.

Ono što je za Ameriku Alamo, to je za nas Vukovar, rekao je Mate Granić danas u HTV-ovoj emisiji povodom 30. obljetnice Bitke za Vukovar.

– To je svakako najčasnije razdoblje za Hrvatsku, rekao je Granić, koji je u to vrijeme bio potpredsjednik Vlade nacionalnog jedinstva, zamjenik predsjednika Kriznoga stožera RH i glavni pregovarač s JNA.

Naveo je kako su u rujnu u dva navrata Slobodan Milošević i bivša JNA imali plan zauzeti Zagreb iz vojarni oko grada. Međutim, taj plan nije uspio.

– Još jednom su imali početkom listopada. Kada to nije uspjelo, onda je bio sljedeći strateški plan – linija Virovitica-Karlovac-Karlobag. I u okvirima toga, Vukovar su po svaku cijenu htjeli zauzeti, slomiti Hrvatsku na Vukovaru, rekao je Granić.

Naveo je kako je glavnim pregovaračem s JNA postao u noći kada je donesena Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, nakon bombardiranja Banskih dvora.

– Predsjednik (Franjo Tuđman) analizirao je vojnu situaciju u Hrvatskoj i kazao da moramo podići na najvišu razinu pregovaračku ekipu. Do tada su to jako dobro radili general Agotić i Stjepan Adamić, rekao je Granić.

Rekao je kako je u to vrijeme prvi prioritet bio – obraniti se.

– Jer da se nismo obranili, ne bi imali modernu hrvatsku državu, poručio je Granić.

Drugi prioritet bio je internacionalizacija krize. Njemačka se uključila sredinom kolovoza, a veliku ulogu odigrali su i u Hrvati u toj zemlji, dodao je Granić.

– Kad se uključila Njemačka, onda je sve bilo lakše. Ali da se nismo obranili, ničega ne bi bilo. I zato je žrtva Vukovara ogromna, poručio je.

Granića je u ime Vlade dopao i vrlo nezahvalan zadatak da javnosti objavi da je pao Vukovar.

– Te noći je predsjednika Vlade Franju Gregurića i mene o situaciji izvijestio general Tus i znali smo što se događa. Tu noć uopće nisam spavao, ostao sam u uredu i na televiziji je bila tiha glazba. Oko podne nazvao me glavni urednik Tomislav Marčinko i kazao da bi bilo dobro da se netko obrati hrvatskoj javnosti oko situacije oko Vukovara. Zvao sam predsjednika Vlade Franju Gregurića, koji se to jutro izolirao, do predsjednika Tuđmana se isto nije moglo doći, oni su teško preživljavali taj trenutak pada Vukovara, kao i cijeli uži kabinet i drugi ministri, posebno ministar Hebrang, koji je bio svaki dan, po dan i noć, u kontaktu s bolnicom. Gregurić me oko 3 sata izvijestio da je predsjednik odlučio da se ja obratim javnosti jednom press konferencijom oko 5 sati i da uzmem još generala Agotića koji će objasniti vojnu situaciju. Jer naravno da takav nesrazmjer snaga nikad u povijesti nije bio i to je veličina Vukovara i hrabrosti branitelja. Ono što je za Ameriku Alamo, to je za nas Vukovar, rekao je Granić, dodavši da mu je ta konferencija bila jedan od najtežih dana u životu.

“Toliki je bio moral i ponos da nitko nije ni pomislio da će neprijatelj zauzeti Vukovar”

U HTV-ovoj emisiji gostovao je i Vlado Ošust, pričuvni bojnik, ratnik s Mitnice, zatočenik srpskih logora i župan vukovarsko-srijemski u doba mirne reintegracije. U ovo vrijeme prije 30 godina nalazio se na dužnosti zapovjednika prateće satnije 2. bojne 204. brigade.

– Svaki sat i svaki dan bili su jako dugi. Neprestano smo bili pod stresom i neizvjesnostima događanja i djelovanja neprijateljskih snaga prema našim položajima, rekao je Ošust.

Znanja iz bivše JNA, dodao je, implementirali su u obranu Mitnice.

– Toliki je bio moral i ponos da nitko od nas nije ni pomislio da će neprijatelj proći i zauzeti Vukovar, rekao je Ošust.

– Ovakav je bio stav, citirat ću jednog našeg dečka: “Preko mene samo mrtva”, stoji pored topa i kaže: “Nećete proći”, dodao je.

Ošusta je put iz Vukovara odveo u neprijateljski logor u Sremsku Mitrovicu, a nakon toga i na vojni sud u Beogradu. Razmijenjen je u velikoj razmjeni zarobljenika 14. kolovoza 1992. Pritom mu je, kaže, pomogla vjera.

– Bez obzira na to što nema hrane, što vam zatvaraju vodu, što vas izvode, što vas maltretiraju, mi smo vjerovali da ćemo uz božju pomoć izaći. I eto, dogodilo se, rekao je Ošust.

Ošust je rekao i kako je vukovarski vodotoranj simbol otpora i hrabrosti, ali i simbol mržnje, bahatosti i superiornosti neprijateljskih snaga.

Granić: Žrtva Vukovara je ogromna

Odgovarajući na pitanje koja je uloga žrtve Vukovara u međunarodnom priznanju Hrvatske, Granić je rekao da je svaki dan što je Vukovar izdržao bio dragocjen.

– Kada se uključila Njemačka i kada je svijet ipak bio obaviješten o svemu što se događa u Hrvatskoj, da je to klasična velikosrpska agresija uz brojna stradanja, brojne zločine i tako dalje, to je jačalo međunarodnu poziciju Hrvatske, rekao je Granić.

– Žrtva Vukovara je ogromna. Vukovar je itekako pomogao i obrani i stvaranju Hrvatske i međunarodnom priznanju Hrvatske, dodao je.

Na pitanje je li se moglo učiniti nešto više da žrtva Vukovara možda ne bude tako velika, Granić je odgovorio niječno.

– Jednostavno, nesrazmjer snaga je bio ogroman, rekao je.

Granić je rekao i da je pad Vukovara bolno odjeknuo u Hrvatskoj, ali i pobudio prkos, borbenost i odlučnost cijele zemlje.

– Bili smo još odlučniji i hrabriji, dodao je.