Nastavljaju se istraživanja na novoj masovnoj grobnici koja je otkrivena ispod smetlišta nedaleko od Vukovara. Prve antropološke procjene govore da je riječ o starijim osobama, ima i žena, a Vukovarci slute o kojim bi se žrtvama moglo raditi. Ključne odgovore dat će forenzika.
Gospođa Milka svoju Jelenu traži 30 godina. Nova grobnica probudila je nadu.
“Budi nadu zato što je ipak nešto krenulo”, govori Milka Pančić, majka nestale braniteljice.
Pregledana je trećina terena. Pronađeno je pet, pa još toliko tijela. Radi se i dalje. Istraživanje na ovoj lokaciji počelo je prije dvije godine, područje je suženo na 15.000 četvornih metara, a pronalasku masovne grobnice prethodilo je krčenje šume
“Nova grobnica mjesto je i ratnog zločina. Uključeni su krim policija, Državno odvjetništvo, SOA.
“Kažu da su to većinom starije osobe i mi sumnjamo da je to možda tamo Trpinjska cesta”, predviđa Manda Patko iz udruge Vukovarske majke.
Informacija o lokaciji došla je iz više izvora, taji se kojih, zbog budućih istraga. Na širem vukovarskom području još je 386 nestalih.
“Kad dobijemo obavijest da ima negdje nešto, to se ide odmah istraživati, ne kopa se odmah, nego idu prvo psi, idu dronovi“, dodaje Petko Marini Bešić Đukarić.
Prema podacima Ministarstva branitelja, u posljednjih pet godina u toj županiji istraživano je 99 lokacija, pronađeni su ostaci 18 osoba. Kritika ipak ima.
“Pronađeno je jedno tijelo prije 10 dana na starom Katoličkom groblju u Vukovaru. Nažalost, hrvatska država nije ni pregledala groblje. Netko je obnavljao svoju grobnicu i kad se otvorilo ploča, umjesto jednog kovčega, bila su dva“, kaže Stipo Mlinarić, saborski zastupnik DP-a.
U Ministarstvu kažu da je riječ o tri tijela pronađena prije dva i pol mjeseca.
“Do sada je sveukupno pregledano 211 grobnica za koje su postojale indicije da bi u njima bile pokopane osobe stradale tijekom agresije na Vukovar. Ekshumirani su posmrtni ostaci 42 osobe, uključujući i ekshumaciju iz rujna 2021., a od 39 ranije ekshumiranih posmrtnih ostataka identificirane su 24 osobe”, navode u Ministarstvu.
Postupak identifikacije drugi je korak do istine. Uz patologe, antropologe i stomatologe, forenzičari čine ključnu kariku.
“Tada zapravo kreće, ja bih rekao, razdvajanje onih uzoraka koji su nama iznimno značajni, to su zubi, to su duge kosti, kreće čišćenje“, objašnjava stručnjak za forenziku Dragan Primorac.
Pomažu lančići, dokumenti. Najvažnije je pronaći i umnožiti DNK.
“Mi je pohranjujemo u našu novu DNA bazu podataka skeletnih ostataka i jednostavno je mečiramo ili uspoređujemo sa svim uzorcima DNA članova obitelji kojima netko u Republici Hrvatskoj nedostaje”, dodaje.
Protok vremena, vrsta tla ili u ovom slučaju smetlište, mogu otežati, no Hrvatska ima tehnologiju i veliko iskustvo.
“Mi to već sada radimo na velikim velikim vjerojatnostima koje su 99,999”, kaže Primorac.
Ovisno o stanju posmrtnih ostataka, rezultati stižu za nekoliko dana ili mjeseci.
“Hvala Bogu da će netko ipak pronaći svoje i da će naći svoj mir”, zaključuje Milka Pančić.
A onda se otvara i posljednje pitanje: Tko je počinitelj i hoće li odgovarati?
Važan je multidisciplinarni pristup, uključiti forenzičke patologe, antropologe i stomatologe, čime se sužava mogućnost krive identifikacije, naglašava Primorac reporterki Dnevnika Nove TV Petri Buljan.
“Budući da se radi o velikom vremenskom razmaku, vjerojatno će ključnu ulogu imati DNA tehnologija. Bez obzira radilo se o analizi genomske DNA, koju nasljeđujemo 50 posto od oca i 50 posto od majke, ili mitohondrijske DNA koja se nasljeđuje isključivo majčinskom linijom”, rekao je.
Primorac dodaje da je Hrvatska ranih 90-ih strateški razmišljala i pohranila uzorke krvi rodbine članova obitelji svih nestalih u Republici Hrvatskoj.
“To će sada biti ključno jer je nažalost velik broj ljudi umro i mi danas ne bismo mogli doći do bioloških uzoraka s kojim ćemo u konačnici usporediti rezultate DNA rezultate s ostataka koje smo pronašli u masovnoj grobnici”, rekao je.
Primorac je rekao i da se po pitanju masovnih grobnica s početka Domovinskog rata može primijetiti arogancija počinitelja.
“Oni ih nisu ni prikrivali. Masovne su grobnice jednostavno organizirali uz cestu, put, smetlišta. Nisu nikada ni pomišljali da na tom teritoriju neće ostati u budućnosti. Kako je vrijeme prolazilo, oni su masovne grobnice radili na drugim lokacijama. U nekoliko slučaja imamo i transfer posmrtnih ostataka”, objasnio je.
“Nama je danas iznimno važno od ljudi dobiti podatke o tome od ljudi koji s time ne mogu niti živjeti normalno i jednostavno. Isto tako, uzdam se da će nam lokacije poput ove pomoći da otkrijemo susjedne. Nađeno je relativno malen broj tijela, ali nemojte posumnjati u to da je moguće da u neposrednoj blizini imamo nekoliko drugih”, dodao je.
Iako je DNA tehnologija omogućila velik napredak u identifikaciji, Primorac je istaknuo da još uvijek postoji problem protoka vremena.
“Ja stalno šaljem samo jednu poruku: ‘Istinu je nemoguće zaustaviti.’ Mi kao znanstvenici i liječnici ćemo učiniti sve da do nje dođe”, rekao je.
Primorac je objasnio kako izgleda postupak identifikacije posmrtnih ostataka.
“Razvrstavaju se skeletni ostaci prema veličini, duljini kostiju, statusu i svemu onome što nam može pomoći u preliminarnoj identifikaciji. Mi još uvijek imamo dio ljudi koji pored sebe imaju dokumente, lančiće, satove ili nešto što bi moglo u toj fazi biti ključno”, rekao je.
“U konačnici, skeletni ostaci se transportiraju na zavod za patologiju. Tada kreće izdvajanje uzoraka koji su nama iznimno bitni: zubi i duge kosti. Kreće čišćenje kako bi se riješilo pitanje bakterijske kontaminacije”, dodao je.
Na kvalitetu očuvanosti DNA, nastavio je Primorac, može utjecati i razina kiselosti tla pa stanje DNA zna ovisiti o dijelu Hrvatske gdje je masovna grobnica pronađena.
“No, idemo poći od pretpostavke da ćemo uspjeti sačuvati DNA, da ćemo je uspjeti umnožiti. U tom je trenutku pohranjujemo u našu novu bazu podataka skeletnih ostataka i uspoređujemo ju s uzorcima DNA članova obitelji nestalih”, rekao je.
Sve to, dodao je, se danas može napraviti u nekoliko dana i već se treći ili četvrti dan može DNA pronađen u masovnoj grobnici uspoređivati s DNA i baze članova obitelji nestalih.
Primorac je na kraju razgovora rekao koliko se šanse da će se identificirati posmrtni ostaci osoba u jučer otkrivenoj masovnoj grobnici: “Ja bih rekao da su velike šanse da se dobije uzorak i u konačnici utvrdi identitet osoba koje su tu stradale, koje su tu ubijene,” piše Dnevnik.hr