Komemoraciju za ubijene, nestale i prognane civile sela požeške kotline organiziralo je u mjestu Jeminovac Srpsko narodno vijeće (SNV) u suradnji s lokalnim vijećima srpske nacionalne manjine Požeško-slavonske i Virovitičko- podravske županije, priopćio je SNV u petak navečer.
Oni su, kako je navedeno, stradali krajem 1991. nakon odluke Kriznog štaba općine Slavonska Požega o evakuaciji 26 sela s područja općine.
„Dio stanovništva koji se nije mogao ili želio ‘evakuirati’ ostao je u svojim domovima ili se okupio u selima Vučjak Čečavski i Šnjegavić. Više desetina neevakuiranih osoba ubijeno je u selima Vučjak Čečavski, Šnjegavić, Ruševac, Čečavac, Oljasi i Ozdakovci. Poimenično je popisana 41 žrtva. Više od polovice ubijenih bile su žene, kao i osobe starije životne dobi. Trinaest tijela je pronađeno 2000., ali uglavnom nisu identificirana”, navodi se u priopćenju i dodaje da se ostale žrtve službeno vode kao nestale osobe.
Krizni štab općine Slavonska Požega, kao izvanredno tijelo upravljanja, objavio je 28. listopada 1991. naredbu o evakuaciji 26 sela s područja općine. Naredba je predviđala obavezu napuštanja domova za više od 2000 stanovnika, kaže se u priopćenju i tvrdi da se ona odnosila samo na sela s većinskim srpskim stanovništvom.
Njome su bili obuhvaćena mjesta u podnožju Psunja i Papuka: Oblakovac, Vučjak Čečavski, Jeminovac, Šnjegavić, Čečavac, Koprivna, Rasna, Pasikovci, Kujnik, Orljavac, Crljenci, Sloboština, Milivojevci, Podsreće, Vranić, Nježić, Požeški Markovac, Klisa, Ozdakovci, Poljanska, Kantrovci, Gornji Vrhovci, Lučinci, Oljasi, Smoljanovci i Ruševac, navodi SNV.
Naredba civilima pravdana je, kaže SNV, potrebom zaštite stanovništva od borbenog djelovanja JNA i srpskih paravojnih formacija. Dan nakon naredbe započela je, kako se navodi “vojna operacija čišćenja terena koju su vodile jedinice HV-a s područja Požege i Nove Gradiške”.
“Suprotno najavljenoj namjeri osiguravanja stanovništva od terorizma, operacija je uključivala sustavno spaljivanje većine stambenih objekata u selima ranije naseljenima srpskim stanovništvom, što je onemogućilo povratak izbjeglima ne samo neposredno nakon operacije, nego i u narednim desetljećima”, stoji, među ostalim, u priopćenju SNV-a.
Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac izjavio je na komemoraciji da je “jesen 1991. bila strašna i za Hrvate i za Srbe“.
„Strahote Hrvata prešle su u svenacionalnu službenu priču. Strahote Srba ili se teško probijaju u tu priču ili ostaju nepoznate. Jedna od takvih priča je i ova ovdje u Jeminovcu, nedaleko od mjesta gdje je porušen nepojaman spomenik Vojina Bakića podignut nepojamnom herojstvu i stradanju naroda Slavonije”, rekao je Pupovac.
Naglasio je i da je “Srpski demokratski forum 2010. godine podnio kaznenu prijavu protiv pet osoba na odgovornim pozicijama civilne i vojne vlasti zbog ubojstva više od 40 civila i paljenja oko 600 kuća i blizu 600 gospodarskih objekata“ te da „izvidi o tome traju do danas.”
“Možda će netko reći da država s ovim nije imala ništa i da se radi sve da se utvrdi sudbina nestalih a odgovorne privede pravdi. Možda će reći, ali u ovom slučaju ni to ne govori. O ovome se šuti. Kao da je riječ o ničijim selima i ničijim ljudima. Što se više o ovom i o drugim sličnim mjestima šuti, jača potreba da se šutnja prekine”, poručio je Pupovac.
Specijalni izaslanik srbijanskog predsjednika za rješavanje pitanja nestalih s Hrvatskom Veran Matić rekao je da – ako se ta zbivanja stave u, kako je izjavio, “širi kontekst etničkog čišćenja zapadne Slavonije, govori se o 197 sela, gradova i gradića s više 52.000 protjeranih tijekom cjelokupnog trajanja rata”.
“Ovi podaci su drastični i o njima se jako malo zna i to je krivica svih nas. Kada govorimo o nestalima, u ovom slučaju imamo tipično zataškavanje na djelu”, ustvrdio je Vučićev specijalni izaslanik za rješavanje pitanja nestalih s Hrvatskom
Po njegovim riječima, “činjenica da za gotovo polovinu nestalih nema referentnih uzoraka prema kojima bi se identificirala tijela dovoljno govori o tome da postoji smišljena namjera da se nikada ne dogodi razotkrivanje sudbine nestalih”, „Ne želim da optužujem jednu ili drugu ili treću stranu. Ovo je primjer koji govori o tome da se sudbine nestalih u najvećem broju neće razotkriti, sve dok obje strane ne počnu blisko surađivati”, izjavio je Veran Matić.
Održan je je i crkveni obred koji predvodio slavonsko-pakrački episkop SPC-a Jovan Ćulibrk, a na komemoraciji su sudjelovali i predstavnici antifašističkih udruženja s područja Požeško-slavonske županije.
Milorad Pupovac i Veran Matić poklonili su se ubijenim civilima mađarske nacionalnosti iz Donjih Grahovljana kod spomenika u Dragoviću, koje su, kako je kazao Pupovac, 1991. ubili „naši sunarodnjaci Srbi“. – Hina