Home Vijesti Grlić Radman o broju stanovnika: Treba imati tog žara da bi nosili plamen života

Grlić Radman o broju stanovnika: Treba imati tog žara da bi nosili plamen života

by Ante R.

Ministar vanjskih i europskih poslova, Gordan Grlić Radman gostovao je u Dnevniku te je komentirao popis stanovništva, odnose s Rusijom i političku situaciju u BiH.

Rekao je da je normalno da je vide ogromne razlike u odnosu na vrijeme prije 30 godina.

“Hrvatska je ostvarila tako velika vanjskopolitička postignuća, unutarpolitičku stabilnost, socijalnu stabilnost građana, prepoznata je u svijetu, preuzeli smo europske vrijednosti, članica je NATO saveza i možemo biti ponosni na ovu dobru i veliku vidljivost u međunarodnoj zajednici”, rekao je na početku.

Unastavku je komentirao rezultate popisa stanovništva:

“To treba sagledavati s puno aspekata, ja ne bih rekao da je to katastrofalno. Ako vi gledate da je sve u pepelu, onda je sve u pepelu. Treba imati tog žara da bi nosili plamen života. Vi govorite o 400.000 manje, ali radi se o negativnom prirodnom priraštaju, otišlo je 230.000 ljudi, ali tu je 165.000, kada pogledate koliko je umrlih i rođenih tu postoji disbalans, više je umrlih nego rođenih”.

“Malo me začudilo što je Anušić govorio”

Komentirao je i izjave potpredsjednika HDZ-a i osječko-baranjskog župana Ivana Anušića, koji je ovo nazvao najvećom krizom od Domovinskog rata:

“Ja ne znam, slušao sam što je Anušić rekao pa sam se malo začudio, kada pogledamo Osječko-baranjsku županiju i Slavoniju tu je HDZ-ova, ova vlada, najviše uložila u njezin razvitak, gospodarski, socijalni..”

Nastavio je o iseljavanju:

“Naravno, pa pogledajte, svugdje u Europi je sloboda kretanja, ljudi odlaze tamo gdje misle da bi im bilo bolje, ali puno ih se vraća. Mi ne uvažamo činjenicu da imamo i velik broj povrataka, ne govori se o tome da upravo za ove Vlade zastalo to iseljavanje. Vi govorite o podatku koji je podatak od početka Domovinskog rata, puno je raseljenih, puno je osoba koje su morali bježati ili su protjerani, nemojmo se igrati brojkama jer statistike ne odražavaju pravo stanje stvari”.

istaknuoje i kakoova Vlada jako dobro radi što se tiče demografskih mjera i socijalnih beneficija.

“Sigurno da ćemo raditi na dobrobit i prosperitet Hrvatske, jačanje socijalne stabilnosti i otpornosti, tako da nema razloga ne biti optimističan. Hrvatska je dobro mjesto za život, onaj tko želi i može raditi i želi pridonijeti, može naći posao”.

“I male i velike zemlje jednako su odgovorne”

Govorio je i posebno o diplomaciji i odnosima na međunarodnoj razini:

“Ne postoje veći i manji jer kompozicija međunarodne zajednice počiva na svima i male i velike zemlje jednako su odgovorne, ne mogu male bez velikih ni obrnuto. Hrvatska doprinosi boljem sagledavanju zapadnog Balkana i odnosa u BiH. Upravo mi koji imamo iskustvo Domovinskog rata, gdje znamo koji su izvori nestabilnosti i nesigurnosti, možemo iz prve ruke svjedočiti koliko mir i stabinost nemaju alternative”.

Komentirao je i odnose s Rusijom:

“Mi smo odgovorna lojalna članica EU, mi smo lojalna i odgovorna članica NATO-a, prema tome to nije sporno. Mi smo priznali Ukrajinu i njezin teritorijalni integritet, suverenost, to je međunarodno pravo, ali mi se fokusiramo i na bilateralnu komunikaciju i koristimo one kanale komunikacije koji će sigurno barem djelomično poboljšati i odnose s EU i s NATO savezom, jer svaka članica može i ovim bilateralnim kontaktima s Rusijom doprinijeti deeskalaciji odnosa s Rusijom. Mi jesmo mala zemlja, ali imamo izuzetno važna iskustva i takav narativ da možemo pridonijeti uklanjanju prepreka”.

Rekao je i kako on nije jedini ministar koji putuje u Moskvu. “Rusija zna stav Hrvatske, on je stav EU i NATO-a, no Rusija je također zemlja s kojom treba održavati dobre odnose, bilateralne odnose. Zato je dijalog osobito važan”, veli.

“Kome je više nego Hrvatskoj važna stabilna BiH?”

Naposljetku, govorio je o BiH:

“Ulažemo političke napore, jer smo snažno angažirani jer smo jedina članica Eu koja dijeli granicu s BiH, Hrvatska je supotpisinica Daytonskog sporazuma, u BiH su Hrvati autohtoni, konstitutivni i oni bi tim promjenama izbornog zakona trebali ostvariti svoju jednakopravnost, biti u mogućnosti birati svoje predstavnike, tako da smo tu razgovarali i o našem angažmanu unutar EU kako im pomoći sagledavati težinu problema u BiH, u koj politička situacija trenutno nije najbolja, govori,o o separatizmu, unitarizmu. Kome je više nego Hrvatskoj važna stabilna BiH?”, kaže.

Naglašava i kako pokušavaju osvijestiti da separatizam i unitarizam nisu dobre tendencije.

“Svi politički akteri u BiH moraju imati tu odgovrnost da se sva tri naroda osjećaju ravnopravo i trebaju u svojim postupcima, kada je u pitanju promjena izbornog zakona i budućnost BiH, uložiti napore kako bi se osigurala jednakopravnost i kako bi BiH bila jedna demokratska država s vladavinom prava”, zaključuje.

Župan Anušić: Zbog demografske krize trebamo konsenzus svih stranaka