Udruga Socijaldemokrati, podružnica Osječko-baranjske županije u suradnji sa Udrugom OPG-a ”Život” i poljoprivrednim proizvođačima organizirali su okrugli stol „Izazovi Hrvatske poljoprivrede 2023 – 2030. godina.“
„Prije svega mi je drago da smo temu Okrugli stol iz Sabora prebacili na teren, s druge strane izražavam žaljenje što Grad Garešnica i Bjelovarsko – bilogorska županija nisu to prepoznali nego su odbili takav način javne rasprave“ komentirao je otkazivanje Okruglog stola Slaven Đurđević, koordinator udruge „Socijaldemokrati“ za Bjelovarsko-bilogorsku županiju, te nastavio raspravu o realizaciji projekta Aglomeracija kao jednog od uzroka razvoja poljoprivrednika u ruralnim područjima: „Naime, kao gradski vijećnik Grada Garešnica dobio sam nekoliko pitanja o statusu projekta Aglomeracija Garešnica i Hercegovac i njegovoj realizaciji. Imamo nekoliko primjera gdje su odbijena ili su upitna bespovratna sredstva EU zbog nedostatka vodovodne hidrantske mreže za ishođenje i dobivanje dozvole o protupožarnoj zaštiti samog objekta kao i roba njega. I pitanju su projekti koji nose datume iz 2016. godine sa realizacijom do 2023. godine. Obzirom na trenutno stanje, daleko smo od realizacije u narednim godinama. Kako pomoći poljoprivrednicima koji bi u ovakvom slučaju morali dodatno ulagati vlastita sredstva, ne računajući što su sve do sada uložili i koliko se zadužili da bi uopće mogli doći do natječaja koji im omogućuje dodatni razvoj? Hoće li u tom slučaju grad, županija, država stati iza njih i dati neki oblik pisma namjere ili su naši poljoprivrednici osuđeni na to da jednostavno odustanu i prihvate postojeću situaciju pa kako bude? Ukoliko želimo nastaviti trend da Bjelovarsko – bilogorska županija, uz Slavoniju, bude područje u kojoj dominira poljoprivreda, moramo našim poljoprivrednicima omogućiti uvjete, ne samo kalendarski, 21.stoljeća. Pritom mislim na kanalizaciju i vodovod u svakom mjesnom odboru.“
Saborski zastupnik Nikša Vukas otvorio je pitanja stvarnih problema hrvatske poljoprivrede, osobito u kontekstu krize u Ukrajini: „Pitanje je da li je Hrvatska spremna za to? Što će se dogoditi s našom žetvom? Hoćemo li i ove godine izvesti kvalitetnu pšenicu, kukuruz, ječam, soju, a onda uvoziti smrznuti kruh? Da li će se rješavati problemi robnih rezervi i ostale teme poljoprivrednika, a prije svega referiram se na impute koji su rasli: cijene mineralnih goriva; što će se događati s tvornicom mineralnih gnojiva u Kutini? Može li se pomoći hrvatskim poljoprivrednicima kroz vaučere, kako reagirati na podivljalu cijenu plavoga dizela? Veća cijena mineralnih gnojiva, samog materijala, plavog dizela, veća otkupna cijena pšenice – kako će se to sve skupa reflektirati na hrvatske stočare i kako će oni proizvoditi? Možda će se događati da ćemo postupno zatvarati stočarsku proizvodnju. Lako je samo kritizirati, treba ponuditi rješenja, a to će napraviti Klub zastupnika u Hrvatskom saboru u suradnji sa strukom.“
Matija Brlošić, poljoprivredni proizvođač, član HPK i bivši predsjednik iste govorio je o Zakonu o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem, provođenju natječaja na terenu i problemima kod provedbe istog na područjima JLS-a te o Zakonu o OPG-ovima i poziciji istih u novom programskom razdoblju: „Mjere koje je država dala su pomak, ali to nije niti 20% nekakve subvencije koliko su poljoprivrednicima troškovi narasli. Zakon o poljoprivrednom zemljištu usvojen je prije mjesec dana, i sad čekamo da se krenu pisati pravilnici kako bi mogli provoditi Zakon. Već trideset godina upozoravam da se riješi problem poljoprivrednog zemljišta kako bi ga poljoprivrednici mogli koristiti i u njega investirati. Moram naglasiti da je svim onim velikim sustavima, od bivšeg Agrokora i njemu sličnima, prije 30 godina država dala dugoročne ugovore na 30 i 50 godina, a danas smo svjedoci da će to poljoprivredno zemljište sustavno i načinom na koji se pišu zakoni, bez obzira tko će biti vlasnik tih kompanija, vlasnik imati pravo raspolaganja nad tim zemljištem. Može se promijeniti 10 vlasnika i oni ostaju ovdje, dok s druge strane mi kao obiteljska gospodarstva po novom zakonu više ne možemo produžiti ugovor o zakupu ni po jednoj osnovi već čekati raspisivanje javnog natječaja i hoće li ga raspisati jedinice lokalne samouprave ili će otići u ministarstvo poljoprivrede. Postavlja se pitanje koliko su poljoprivrednici spremni javiti se na takve natječaje, ispuniti sve što treba, odnosno da li će zadržati poljoprivredna zemljišta koja obrađuju? Težnje poljoprivrednika su da se ta zemljišta trebalo prodati, odrediti maksimalnu cijenu, s klauzulom da država ima pravo prvootkupa ukoliko ga poljoprivrednik namjerava dalje prodati. Prvo što moramo riješiti je zemljište, a kada taj mali segment riješimo, dolazi nam sto novih problema koje ćemo također morati rješavati. Ali dok ne riješimo zemljište, ne možemo niti jedan drugi problem rješavati!“
Robert Hadžić, konzultant, vlasnik OPG-a, član i trenutni predsjednik Udruge OPGH Život govorio je o ZPP-u i poljoprivrednoj strategiji RH u novom programskom razdoblju: „Hrvatska država se od samog početka mećehinski odnosi prema poljoprivredi: hrvatski poljoprivrednik je u odnosu na sve ove duge u daleko nepovoljnijem položaju. Spomenuti problem poljoprivrednog zemljišta na zapadu ne postoji, također sve istočne zemlje su napravile privatizaciju poljoprivrednog zemljišta. Sve uredbe koje smo mi transponirali hrvatsko zakonodavstvo krivo tumači; primjer je ta motika koja nigdje ne piše u Europskoj odredbi da je zabranjena. Porezni sustav, administrativni sustav, administrativna opterećenja daleko su veća, a s druge strane poticanje mladih bavljenjem poljoprivredom je potpuno zanemareno. Naveo bih primjer Sardinije gdje poljoprivrednici imaju mirovinsko i zdravstveno 30% umanjeno u odnosu na osnovicu. Trebali bi se osvrnuti na poljoprivrednu strategiju – ali ako imamo u startu nekonkurentniji položaj, kako? Svi troškovi, sve nam je daleko veće nego u drugim zemljama. I onda svi problemi, kao sada Ukrajina, a Hrvatska i dalje ima maćehinski odnos prema poljoprivredi i ne zna zaštiti svoje proizvođače. Ako stvorite jedan sustav pravilnika i zakona, onda to vrlo lako uredite kroz označavanje hrane, kroz inspekcijske službe, kroz sve druge mehanizme koje država ima na raspolaganj da bi zaštitila prvo vlastitog proizvođača, a onda i potrošače. Osim zemljišta imamo čitav niz problema, a jedan od njih je i naša nesklonost udruživanju, a bez udruživanja bilo koji proizvođač nema nikakve šanse na otvorenom tržištu, a to Europa – otvoreno tržište.
„Zaključke s Okruglog stola zastupnici Kluba Socijaldemokrati predstavit će u Hrvatskom saboru, te predložiti njihovo uvrštavanje u Zakon“ rekla je Romana Nikolić, saborska zastupnica i koordinatorica udruge Socijaldemokrati za Osječko-baranjsku županiju: „Ovim Udruga Socijaldemokrati još jednom pokazuje potpuno novu paradigmu rada – odgovornu i dosljednu politiku djelovanja. Direktnom komunikacijom s građanima na terenu, slušanjem onih koji se suočavaju s problemima i konstruktivnom raspravom, zastupnici iz Kluba Socijaldemokrati traže i nude rješenja te donose i prenose zaključke koji će pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija. Danas su to hrvatski poljoprivrednici. Zastupnici iz Kluba Socijaldemokrati s razlogom su zabrinuti zbog svih loših posljedica koje je donio novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, a koji je najvećim dijelom poguban za male poljoprivrednike. Najveće zamjerke Zakona odnose se na raspolaganje državnim zemljištem, gubitak poljoprivrednog zemljišta na našim područjima, maćehinski odnos države prema ekološkoj proizvodnji, a ne smijemo zaboraviti ni da se 2023. godine ukida moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta. Ovo je iznimno zabrinjavajuće jer to je jedna od posljednjih prilika za očuvanje nacionalnih strateških interesa. Poljoprivredno zemljište je osnovni resurs za proizvodnju hrane. Ako nema poljoprivrednog zemljišta neće biti ni proizvodnje, ali će biti nastavka negativnih demografskih trendova i iseljavanja iz ruralnih područja Slavonije i Baranje te iz svih područja diljem Hrvatske u kojima je poljoprivreda dominantna gospodarska djelatnost. Da bismo imali kvalitetnu hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju, zadovoljne poljoprivrednike koji će bez straha za svoje sutra dostojanstveno živjeti od svog rada, nužno je odgovorno, planski i s vizijom upravljati s našim najvažnijim resursom – poljoprivrednim zemljištem. Danas smo ovdje napravili prve korake prema ostvarenju ovih ciljeva.“