Rusija će i dalje nastaviti s ratnim aktivnostima i intenzivirat će napadna djelovanja razarajuće naravi kako bi što prije zaokružila prostor koji namjerava zauzeti, a to je područje Donbasa i Luhanska, rekao je u emisiji U mreži Prvog, Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba te dodao kako ukrajinske oružane snage i ukrajinski narod napreduju i jačaju svoje sposobnosti, ali im nedostaju još određene sposobnosti kako bi mogli zaokružiti splet aktivnosti nužnih za ozbiljne obrambene i oslobađajuće operacije.
– Teško je očekivati da će Rusija napasti bilo koju od zemalja članica NATO-a zato što bi to značilo početak 3. svjetskog rata u kojem nitko ne bi dobro prošao, a posebno ne Rusija, naglašava Akrap.
Ukrajina i Moldavija dobile su snažan politički poticaj dodjeljivanjem statusa kandidata za članstvo u EU-u.
– Ovo je povijesna odluka koja je došla nakon ruske agresije na Ukrajinu i nakon golemog broja izbjeglica koje je primila Moldavija. Ovo je odluka solidarnosti s kojom EU pokazuje da Ukrajina i Moldavija nisu same, da su dio Europe i imaju europsku budućnost, istaknula je Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu.
Domagoj Hajduković, predsjednik saborskog Odbora za europske poslove, rekao je kako je ova odluka simboličke naravi te da je to poruka i Moskvi da se s ovim zemljama ozbiljno računa u srednjoročnoj perspektivi da postanu članice EU-a.
Zovko naglašava kako je Hrvatska oduvijek zagovarala proširenje EU-a. Kako kaže, sada, kada je postalo razvidno da je proširenje unije strateško pitanje, Zapadni Balkan nije spremno dočekao trenutak.
– Zadovoljna sam što je u zaključke Vijeća ušla bitna stvar za BiH, a to je da se riješi pitanje izbornog zakona, koje je pitanje svih pitanja kako bi zemlja dobila svoju stabilnost, rekla je i dodala kako Zapadni Balkan ima svoju šansu, a posebno BiH.
EU ne smije više razmišljati tehnokratski i birokratski, nego mora razmišljati geopolitički, kazao je Hajduković i dodao da su ove odluke upravo promjena u tom smjeru.
– Nakon 24. veljače, ništa više nije isto pa se tako i EU mora pozicionirati na geopolitičkoj karti, a Ukrajina, Gruzija i Moldavija dokaz su da se razmišljanje u EU-u mijenja. To je šansa i za Zapadni Balkan, govori Hajduković i dodaje da bi taj proces mogao funkcionirati, mora biti dvosmjeran.
Smatra da u tom procesu, što se tiče BiH, jedino Hrvati imaju čistu, jasnu i nedvosmislenu želju prema europskom putu.
– Mislim da je BiH u ovom trenutku veći talac svog političkog vodstva, nego EU koja je ne želi, rekao je.
Pogledajte cijelu emisiju: