Stručnjaci kažu da ovogodišnja suša nije samo meteorološka, kad dugo ne pada kiša, nego je riječ i o poljoprivrednoj suši ili suši tla (vegetacija crpi vodu iz tla) i hidrološkoj (niski vodostaji, isušene rijeke). Povrtne kulture koje upravo dozrijevaju u najvećoj su opasnosti pa su upitne količine domaćeg povrća za pripremu zimnice.
Dugotrajna suša, koja je već ubrala danak u smanjenom prinosu žitarica, sada opasno prijeti urodu kukuruza, a najveće glavobolje donijela je uzgajivačima voća i povrća. Tropske temperature uništavaju plodove i prije branja, a proizvođači bresaka, koji nemaju hlađeno skladištenje, već sutradan od njih mogu proizvoditi samo pekmez.
Marina Galović, vlasnica OPG-a Gala sa Žitnjaka i predsjednica Udruge povrćara Grada Zagreba jedna je od brojnih poljoprivrednika koja se našla u velikim problemima. Žali se kako “država ne poduzima ništa po tom pitanju da se zaštiti proizvođača koji sad troši svoju ušteđevinu da bi uopće opstao”.
“Ekstremni vremenski uvjeti i velike vrućine uzrokovali su pad poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Sve je više OPG-a koji zbog nesnosnih vrućina i vala poskupljenja repromaterijala zatvaraju svoju djelatnost. Danas je nemoguće održati poslovanje jer su inputi višestruko narasli i samo najuporniji opstaju i drže se za slamku. Samo je gnojivo poskupjelo oko 400 posto, sjeme 25, plavi diesel 300 posto, energenti… Urod je prepolovljen i upitne su količine za pripremu zimnice koja je pred nama”, kaže Marina Galović koja obrađuje 2,3 hektara povrtlarskih kultura.
“Na televiziji čujete kako proizvođači dobivaju financijske injekcije za ublažavanje poskupljenja, ali to su vam smiješni iznosi. Na moj OPG od 2,3 hektara dobila bih 900 kuna nadoknade za gnojivo, a time mogu kupiti samo tri vreće uree. Dali su nam dozvolu da kupimo 435 litara plavog diesela samo za obradu zemlje kao da smo ratari, a povrtlari navodnjavaju povrće i to, naravno, ide iz mog džepa. Kad se zbroje plus i minus, radimo uglavnom da bismo platili doprinose, porez, prirez i repromaterijal, a nama kaj ostane. Cijenu u prodaji ne možemo podići jer onda nema interesa ni kupaca. Ovo je šah-mat situacija i bojim se da će se do kraja godine ugasiti više od 30 posto OPG-a u Hrvatskoj”, ističe Marina Galović.
U Hrvatskoj se povrtlarstvom trenutačno bavi oko 39.000 proizvođača povrća, od kojih je oko 10.000 u okolici Zagreba. No, zagrebački OPG-i ne mogu aplicirati za fondove i dobiti sredstva zbog lokacije jer su svi fondovi namijenjeni za tzv. ruralna područja.
“Po selima se voze traktori vrijedni 100.000 eura, a mi ovdje imamo mehanizaciju staru 40 godina. Ljudi ne vide matematiku i staju s proizvodnjom. Kompletan turizam se opskrbljuje uvoznim povrćem jer su im i vlasnici stranci, a suradnja s domaćim proizvođačima je mala, kao i kod trgovačkih lanaca, tek tolika da se spomene u medijima. Uvoz je sve moćniji i jači, a mi polako nestajemo. Krajnji kupac plaća najviše, a platežna moć nam je jako mala. Mogu razumjeti kupca kad ode u centar i kupi povoljnije jer si ne može priuštiti domaće. Mi niti ne možemo ovakvim cijenama uopće biti konkurentni uvozu, koji proizvode megalomanski i vide matematiku u malim cijenama”, kaže Marina Galović, piše Jutarnji.