Home Gospodarstvo Podaci ne lažu: Hrvatska među pet najgorih država EU-a po poskupljenjima

Podaci ne lažu: Hrvatska među pet najgorih država EU-a po poskupljenjima

by Ante R.

Poskupljenja kreću danas, odnosno točnije bi bilo reći da već od danas za trgovce vrijede veće cijene za neke od ukupno 60 novih cjenika koje su im dostavili dobavljači.

Više cijene brojnih proizvoda, od higijenskih potrepština, pića, sokova pa do mesa i mlijeka, kupci bi mogli u značajnoj mjeri osjetiti za tjedan do deset dana, kada se u trgovinama potroše zalihe proizvoda nabavljenih po starim cijenama – do prvog travanja izvjesna su poskupljenja svih glavnih kategorija namirnica važnih za redovan život.

U tom lancu od proizvodnje do stola kupca svako ima svoja opravdanja – trgovci kažu da dobavljači dižu cijene, dobavljači kažu da cijene dižu proizvođači, a proizvođači se žale da oni dižu cijene minimalno i da cijena njihovih proizvoda u trgovinama skoči znatno više. U svakom slučaju prema podacima Eurostata, Hrvatska je među 5 država EU-a u kojima su najviše skočile cijene.

Vlada priprema novi proljetni paket mjera za pomoć građanima da prebrode ovu novu krizu. Jesenski paket, naime, ističe sa zadnjim danom ožujka. Detalje iz Vlade ne žele otkriti je se tek počelo raditi na tome. No prema nekim saznanjima koje danas donosi Jutarnji list – taj bi proljetni paket mogao izgubiti na težini u odnosu na onaj jesenski. Vlada ostaje kod odluke da i dalje subvencionira potrošačima cijenu električne energije, ali čini se da odustaje od subvencija za plin.

Dodatno, ministar financija jučer je govorio i o svom stavu da bi trebalo smanjiti subvenciju za struju onim potrošačima koji troše više od 2500 kWh. Podsjetimo u jesenskom paketu potrošači koji su trošili manje od toga plaćali su 59 eurocenti po megavatsatu, a potrošači koji troše više od toga – 88 eurocenti po megavat satu. Ministar Primorac smatra da bi oni koji troše više trebali plaćati cijenu puno bližu tržišnoj cijeni struje.

Cijena energenata i potezi koji bi olakšali državama zapadnog svijeta funkcioniranje u energetskoj krizi tema su i velike konferencije Partnerstva za transatlansku energetsku i klimatsku suradnju. Radi se o multilateralnoj inicijativi koju predvodi američko Ministarstvo energetike, a kojemu je cilj brza dekarbonizacija srednje i istočene Europe, jačanje energetske sigurnosti u regiji i jačanje veza s američkim gospodarstvom. Partnerstvo obuhvaća 24 države srednje i istočne europe. Danas, prvog dana sastanka koji će okupiti čelnike privatnog i javnog sektora iz država partnersta, u fokusu će biti energetska sigurnost i zelene tehnologije, kao i potpora ukrajinskom energetskom sustavu.

Na sastanku Partnerstva sudjeluje i ukrajinski ministar energetike German Galuščenko, a na konferenciju sudjeluje i ministar gospodarstva Davor Filipović te visokopozicioniani predstavnici američkih ministarstva trgovine i energetike na čelu s ministricom eneregetike Jennifer Granholm, piše N1.