• Naslovnica
  • Izdvojeno
  • Vijesti
    • Gospodarstvo
  • Politika
  • Svijet
  • Kolumne
    • Analize
  • Sport
    • Ribolov
  • Lifestyle
  • Razno
    • Kultura
    • Događaji
    • Turizam
    • Video
    • OBŽ
    • Vukovarsko Srijemska
  • Login
  • Impressum
  • Pravila privatnosti
Hrvatski Glasnik
IzdvojenoSport

Dagur uoči sutrašnje utakmice protiv Islanda: Sutra sam Hrvat i zanima me samo pobjeda

by Ante R. 22. siječnja 2026.
written by Ante R.

Hrvatsku rukometnu reprezentaciju u petak od 15:30 očekuje početak drugog kruga Europskog prvenstva, a na putu joj stoji Island. Dvoboj ima posebnu simboliku jer s klupe Hrvatsku vodi Islanđanin Dagur Sigurdsson, koji će ponovno stati nasuprot reprezentaciji svoje domovine. No, to mu nije nepoznata situacija – prošle godine na Svjetskom prvenstvu s Hrvatskom je već svladao Island u drugoj fazi natjecanja.

Dan nakon poraza od Švedske, Sigurdsson je za islandski portal Visir otvoreno govorio o nezadovoljstvu igrom svoje momčadi.

„Još smo pod dojmom, prisutna je nervoza. Odigrali smo jako lošu utakmicu. Poraz u posljednjoj sekundi boli, ali kad igraš ovako slabo, frustracija je još veća. Jesmo li zabrinuti? Jesmo. Ne uspijevamo pronaći pravi ritam. Ni utakmice protiv Njemačke nisu bile na razini. Jasno je da trenutačno ne igramo kao prošle godine“, iskreno je poručio izbornik, prenosi Sport klub.

Upitan kako doživljava susret protiv Islanda, Sigurdsson je priznao da emocije postoje, ali i naglasio svoj fokus.

„Uvijek je poseban osjećaj i, iskreno, lijepo je. U hotelu srećem mnogo prijatelja i to me nasmije. No, kada utakmica počne, ja sam isključivo Hrvat i dat ću sve za ovu reprezentaciju.“

Podsjetimo, nakon prošlogodišnjeg poraza od Hrvatske koji je Island izbacio s prvenstva, islandski su mediji pisali kako su ih „pročitali Dagur i Gunnar“. Riječ je o Gunnaru Magnussonu, dugogodišnjem pomoćniku islandske reprezentacije, koji je tada radio kao analitičar u hrvatskom stožeru. Pred Hrvatskom je sada novi test – još jednom pronaći način kako nadigrati neugodne Islanđane i krenuti pobjednički u drugi krug prvenstva.

22. siječnja 2026. 0 comments
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoVijesti

Žestok napad Mire Bulja po Andreju Plenkoviću zbog izjave o Domovinskom ratu

by Ante R. 22. siječnja 2026.
written by Ante R.

Nakon istupa premijera Andreja Plenkovića na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je sudjelovao na panelu posvećenom Ukrajini, uslijedile su oštre reakcije iz domaće politike zbog njegovih usporedni Domovinskog rata i ruske agresije na Ukrajinu. Tako ga Miro Bulj j javno proziva zbog, kako tvrdi, neprihvatljivog odnosa prema Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima, optužujući ga da pokazuje veće poštovanje prema tuđim ratovima nego prema onome kojim je stvorena hrvatska država. Njegovu objavu s društvenih mreža prenosimo u cijelosti.

“Dok drugi državnici u svijetu govore s ponosom o svojim ratovima za slobodu, njihovim herojima i žrtvama, naš premijer u Davosu Domovinski rat naziva problemom. Gotovo „problemčićem“.

Umjesto da pred šefovima država govori o herojstvu hrvatskih branitelja, o tome kako smo sami, gotovo nenaoružani, bez ikakve međunarodne pomoći obranili i oslobodili Hrvatsku od velikosrpske agresije JNA, Srbije, Crne Gore i pobunjenih četnika, Plenković ide relativizirati vlastiti narod i vlastitu pobjedu.

Istovremeno uzdiže ukrajinsku borbu, iza koje je stao cijeli Zapad, NATO, EU i pola svijeta.
Ali je sramotno da premijer Hrvatske ima više poštovanja prema tuđem obrambenom ratu i žrtvi nego prema onoj vlastitog naroda.
I onda se čudimo što nam zabranjuju domoljubne pjesme na sportskim natjecanjima.
Što nas proglašavaju ekstremistima kad se ponosimo Domovinskim ratom, što nam se gazi istina, povijest i dostojanstvo.
Pa kako se ne bi gazilo kad nas vode ljudi poput Plenkovića, Jandrokovića i Grlića Radmana, ljudi koji glume hrvatstvo, a dok je Hrvatska krvarila oni su mlatili kroasane po Francuskoj.

Zato danas nemamo državu pobjednika, nego državu kompleksa i isprika.
A najviše me zanima jedno: Zašto šute branitelji u HDZ-u? Anušiću, Medvede, Deure, zar ste stvarno spremni prodati svetinje zbog funkcija?
Zar je fotelja vrednija od istine?
Zar je šutnja cijena karijere?
I gdje su braniteljske udruge? Zašto šute dok se Domovinski rat pretvara u “problem”, a agresor u “kontekst”?
Ako mi sami ne poštujemo svoju pobjedu, neće je poštovati nitko. A narod koji se srami vlastite slobode, prije ili kasnije je ponovno izgubi.”

22. siječnja 2026. 0 comments
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Boris Deužulović
IzdvojenoVijesti

Dežulović završio na policiji, evo koji je razlog

by Ante R. 22. siječnja 2026.
written by Ante R.

Hrvatsko žrtvoslovno društvo podnijelo je prijavu protiv Borisa Dežulovića, no razloge ne žele javno iznositi. Sam Dežulović poručuje da ne namjerava otići: “S mog ognjišta me nitko neće maknuti”.

Novinar, kolumnist i pisac Boris Dežulović zaprimio je poziv Policijske postaje Omiš u kojem ga se obavještava da je pokrenut postupak odjave njegovog prebivališta u mjestu Pisak kraj Omiša. U pozivu se navodi kako se postupak vodi temeljem članka 12. Zakona o prebivalištu.

Od Dežulovića se tražilo da se očituje o svim relevantnim činjenicama i okolnostima koje bi mogle utjecati na odluku o eventualnoj odjavi prebivališta. U srijedu se odazvao pozivu policije, a nakon razgovora je izjavio kako je, prema informacijama koje je dobio iz Zagreba, zahtjev za pokretanje postupka stigao od Hrvatskog žrtvoslovnog društva te Društva hrvatskih političkih zatvorenika, piše N1,

HŽD: O svemu će odlučiti DORH

Predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Ante Beljo potvrdio je da je prijava podnesena putem odvjetnika te je novinare uputio da se obrate njemu. Odvjetnik Srećko Ilić telefonski je potvrdio da je prijavu uistinu podnio u ime HŽD-a, ali nije htio otkriti što je bio povod.

“Nije tajna da sam podnio prijavu. U njoj je sve jasno navedeno, a na Državnom odvjetništvu je da procijeni postoje li osnove za daljnje postupanje. To je sve što imam za reći”, kratko je poručio Ilić, dodavši da nema sklonosti prema medijima.

Do zaključenja teksta nije bilo moguće dobiti komentar Društva hrvatskih političkih zatvorenika.

Dežulović: Ovo je pritisak i uznemiravanje

Dežulović tvrdi da mu razlozi prijave nisu poznati, ali smatra da je riječ o pokušaju zastrašivanja.

“Nemam uvid u sadržaj prijave, ali je očito da se radi o pritisku i maltretiranju – ne samo mene, nego i policije, koja je više puta izlazila na teren kako bi provjerila živim li doista na prijavljenoj adresi. Jasno poručujem da ostajem ovdje i da neću otići. S mog ognjišta me nitko neće protjerati”, izjavio je Dežulović za N1.

22. siječnja 2026. 0 comments
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoSportSvijet

Europa prijeti Trumpu bojkotom Svjetskog prvenstva u nogometu

by Ante R. 22. siječnja 2026.
written by Ante R.

Europa je prošloga tjedna razmatrala koje bi mehanizme mogla iskoristiti kako bi odvratila američkog predsjednika Donalda Trumpa od prijetnji o preuzimanju Grenlanda od Danske.

Iako Trump trenutačno poručuje da neće uvesti ranije najavljene carine europskim partnerima, dio političara smatra da postoji snažan adut u slučaju da ponovno promijeni stav: mogući bojkot Svjetskog prvenstva u nogometu 2026., piše Politico.

Turnir koji će zajednički ugostiti SAD, Meksiko i Kanada predstavlja važan simbol američke „meke moći“, osobito za Trumpa. Izostanak europskih reprezentacija bio bi presedan bez presedana i ozbiljno bi umanjio sportski, ali i politički značaj natjecanja, piše N1.

„Očito je koliko mu je Svjetsko prvenstvo važno“, izjavio je za Politico Adam Hodge, bivši dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost u vrijeme Joea Bidena. „Sudjelovanje europskih reprezentacija predstavlja polugu na koju bi Trump reagirao, osobito ako se odnosi preko Atlantika nastave pogoršavati.“

Dok Trumpove ambicije prema Grenlandu izazivaju zabrinutost na međunarodnoj razini, političari koji razmatraju ovu ideju naglašavaju da bi eventualna odluka o bojkotu bila u rukama nacionalnih nogometnih saveza, a ne vlada.

„Sudjelovanje ili bojkot velikih sportskih događaja isključivo je u nadležnosti sportskih organizacija, a ne političkih struktura“, poručila je za AFP njemačka državna tajnica za sport Christiane Schenderlein. Slično stajalište iznijelo je i francusko ministarstvo sporta, navodeći da trenutačno ne postoje planovi za bojkot.

Ozbiljne financijske posljedice

To znači da bi, barem zasad, relativno mali broj europskih nogometnih dužnosnika iz zemalja koje su se već plasirale na prvenstvo imao moć ozbiljno narušiti jedan od ključnih Trumpovih međunarodnih projekata u drugom mandatu, uz Olimpijske igre u Los Angelesu 2028.

Iako javnosti možda nisu široko poznati, čelnici poput Španjolca Rafaela Louzána, Engleskinje Debbie Hewitt ili Nizozemca Franka Paauwa potencijalno bi mogli imati veći utjecaj na Trumpa nego sama Europska komisija sa svojim trgovinskim mjerama.

„Svjetsko prvenstvo bez europskih reprezentacija bilo bi sportski gotovo bezvrijedno. Osim Brazila i Argentine, gotovo svi kandidati za sam vrh svjetskog nogometa dolaze iz Europe. Posljedice bi bile i goleme financijske štete za FIFA-u“, upozorio je Miguel Maduro, bivši predsjednik FIFA-inog Odbora za upravljanje.

Pojedini europski nogometni čelnici već su ranije pokazali spremnost na političko djelovanje. Predsjednica Norveškog nogometnog saveza Lise Klaveness javno je istupala o pravima LGBTQ+ osoba i položaju migrantskih radnika uoči Svjetskog prvenstva 2022., dok je Nogometni savez Irske zagovarao suspenziju Izraela iz međunarodnih natjecanja prije sklapanja mirovnog sporazuma za Gazu.

„Nogomet nikada nije bio samo igra“, napisao je u rujnu u otvorenom pismu predsjednik Turskog nogometnog saveza Ibrahim Haciosmanoglu, pozivajući kolege na isključenje Izraela.

Na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu Trump je pokušao ublažiti napetosti, tvrdeći da nema namjeru koristiti vojnu silu kako bi preuzeo Grenland. Ipak, istodobno je ponovio da želi taj teritorij te pozvao na „hitne pregovore“ s europskim čelnicima.

Takve poruke nisu uvjerile brojne europske političare, koji sve glasnije zagovaraju oštriji pristup prema Washingtonu.

„Možemo li uopće zamisliti da sudjelujemo na Svjetskom prvenstvu u zemlji koja prijeti susjedima, razmatra invaziju Grenlanda, krši međunarodno pravo, potkopava UN, ograničava prava oporbe, zabranjuje dolazak navijačima iz brojnih zemalja i planira uklanjanje LGBT simbola sa stadiona?“, zapitao se francuski zastupnik ljevice Eric Coquerel.

Sličan stav iznio je i njemački konzervativni političar Roderich Kiesewetter, koji je poručio da bi u slučaju realizacije Trumpovih prijetnji Grenlandu i trgovinskog sukoba s EU-om sudjelovanje Europe na Svjetskom prvenstvu bilo teško zamislivo.

Pozivi na bojkot nisu novost — Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. i ono u Kataru 2022. također su bili pod pritiskom zbog političkih i ljudskopravaških razloga. No nijedan od tih bojkota nije se ostvario.

Ipak, potencijalno nasilno preuzimanje Grenlanda predstavljalo bi situaciju bez suvremenog presedana, koja bi Europu mogla gurnuti prema dosad nezamislivim potezima.

22. siječnja 2026. 0 comments
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoVijesti

Zlata Đurđević čelnica Savjeta za pravosuđe SDP-a

by Ante R. 22. siječnja 2026.
written by Ante R.

Predsjedništvo SDP-a u srijedu je predsjednicom stranačkog Savjeta za pravosuđe imenovalo profesoricu zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlatu Đurđević, a nakon analize nestabilne geopolitičke situacije najavili su upućivanje u saborsku proceduru Deklaracije o Arktiku.

Nakon sjednice Predsjedništva SDP-a glasnogovornik stranke Adrian De Vrgna izvijestio je da će SDP u saborsku proceduru uputiti Deklaraciju o Arktiku, pojasnivši da im je motiv za tu odluku aktualna politička situacija u svijetu punom nestabilnosti u kojem se mijenjaju tradicionalna savezništva, a međunarodno pravo ne poštuje.

Kazao je i da je Predsjedništvo na sjednici kompletiralo stranački Savjet, naglasivši da je ugledna profesorica i stručnjakinja za kazneno procesno pravo Zlata Đurđević imenovana predsjednicom Savjeta za pravosuđe. Uz nju, u članstvu su i Mirela Ahmetović, Arsen Bauk, Saša Đujić, Sabina Glasovac, Mišel Jakšić, Sandra Krpan, Marija Lugarić te Tonči Restović.

“Preuzimanje SDP-ova Savjeta za pravosuđe od strane profesorice Đurđević znak je jasnog smjera kadrovske politike SDP-a u kojoj je je prvi i osnovni kriterij stručnost. SDP ima tim spreman preuzeti odgovornost u Hrvatskoj, na redovnim ili prijevremenim izborima”, poručio je De Vrgna.

Savjet za poljoprivredu vodit će Oliver Martinić, a središnji Savjet ima ukupno 19 Savjeta podijeljenih po resorima, sa zadaćom definiranja stranačkih politika.

Glasnogovornik stranke najavio je da će SDP na Konvenciji 31. siječnja predstaviti i ekonomski smjer i potreban zaokret, a u prvom planu su radnička prava s ciljem boljeg života onih koji pune proračun, ali i s posebnom brigom za mlade i umirovljenike, a ne za elite.

“S obzirom na vrijednosti koje SDP predstavlja i zagovara i kao velika stranka kojoj su birači davali povjerenje da izvlači zemlju iz gliba, SDP-ovi zastupnici dobili su zaduženja za praćenje rada svih Ministarstava. Nije riječ o Vladi u sjeni, nego pokazatelj da SDP ima i po nekoliko kandidata za preuzimanje dužnosti i odgovornosti za zemlju. Hrvatska se voli radom i poštenjem”, zaključio je De Vrgna.-Hina

22. siječnja 2026. 0 comments
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoSvijet

Trump u Davosu: Neću upotrijebiti silu kako bi preuzeo Grenland

by Ante R. 21. siječnja 2026.
written by Ante R.

Američki predsjednik Donald Trump je u svom govoru na Svjetskom gospodarskom forumu u švicarskom Davosu u srijedu rekao da “neće koristiti silu” kako bi preuzeo kontrolu nad Grenlandom.

„Ne moram koristiti silu, ne želim koristiti silu, neću koristiti silu“, kazao je. No ponovno je ustrajao u svojim tvrdnjama da Sjedinjene Američke Države trebaju posjedovati velik arktički teritorij jer samo one mogu zajamčiti sigurnost.

Jedino je SAD “u položaju da osigura Grenland”, rekao je svjetskim čelnicima u Davosu.

Kazao je da “traži hitne pregovore kako bi se ponovo raspravila američka akvizicija Grenlanda”.

Trump je zakazao brojne sastanke o Grenlandu tijekom samita u švicarskom alpskom odmaralištu.

Europske članice NATO-a su izrazile svoju solidarnost s Danskom i Grenlandom, no Trump je rekao da će protivnicima prodaje arktičkog otoka SAD-u od 1. veljače uvesti carine kako bi ih pritisnuo da na nju pristanu.

Trump je u srijedu kazao da se američki stav o kupnji Grenlanda od Danske nije promijenio.

“Možete reći ‘da’ i to ćemo veoma cijeniti ili možete reći ‘ne’ i mi ćemo to zapamtiti”, istaknuo je Trump.

21. siječnja 2026. 0 comments
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Traktori na ulici
IzdvojenoSvijet

EU BIROKRATI NA SUHOM-POLJOPRIVREDNICI ODAHNULI Europski parlament odbio ratificirati sporazum s Mercosurom

by Ante R. 21. siječnja 2026.
written by Ante R.

Europska komisija je u srijedu izrazila žaljenje zbog odluke Europskog parlamenta da zatraži mišljenje Suda EU-a o tome je li sporazum o slobodnoj trgovini s južnoameričkim blokom Mercosur kompatibilan s europskim ugovorima, što odgađa ratifikaciju toga sporazuma.

“Komisija žali zbog odluke Europskog parlamenta”, rekao je glasnogovornik Komisije Olof Gill.

“Prema našoj analizi, pitanja koja je Parlament postavio u ovom podnesku nisu opravdana jer ih je Komisija već detaljno obradila s Europskim parlamentom”, dodao je Gill.

Istaknuo je  također da ta pitanja nisu nova, da su ona već riješena u ranijim trgovinskim sporazumima, poput onoga s Čileom.

Europski parlament je tijesnom većinom izglasao prijedlog kojim se od Suda EU-a traži mišljenje o tome može li se sporazum primijeniti prije pune ratifikacije u svim državama članicama i ograničavaju li njegove odredbe Europsku uniju da provodi svoje politike zaštite okoliša i zdravlja potrošača.

Budući da Sudu treba obično dvije godine da donese mišljenje, to znači da se do tada odgađa ratifikacija sporazuma jer Parlament ne može o tome glasati prije pravorijeka Suda.-Hina

21. siječnja 2026. 0 comments
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoVijesti

Pučka pravobraniteljica dolazi samo na skupove ljevice, pristrana je!

by Ante R. 21. siječnja 2026.
written by Ante R.

Oporbeni saborski zastupnik Igor Peternel (DOMiNO) prozvao je u srijedu pučku pravobraniteljicu Tenu Šimonović Einwalter da dolazi isključivo na skupove koje organizira ljevica, odnosno one koji joj ideološki odgovaraju i time, kaže, pokazuje koliko je pristrana.

„Birana je glasovima demokršćana, ali dolazi na okrugle stolove koji joj ideološki odgovaraju i time pokazuje koliko je pristrana u svom radu“, izjavio je zastupnik u govoru na slobodnu temu, osvrćući se na okrugli stol o slobodi medija koji je u utorak održan u organizaciji Možemo, a na kojemu je bila i Šimonović Einwalter.

Prozvao ju je da se u svakodnevnom radu ponaša otvoreno oporbeno.

Naveo je kako je i sam bio suorganizator četiri okrugla stola, kako su na dva zvali i pravobraniteljicu, ali se ona nije odazvala. Poslala je zamjenike, na vaše sa ljevice, svaki put dolazi, rekao je kolegama.

Osvrnuo se i na ostale paneliste na okruglom stolu, među kojima je bio i Gong, za kojeg kaže da je „posebna priča“.

„To je parapolitička organizacija u službi Milanovića i Josipovića koja je direktno radila za njih, direktno je radila na  rušenju vlade iz 2016“, izjavio je i dodao kako su u pogledu te nevladine organizacije sve maske pale kad je (2013. godine) trebala nadzirati proceduru za referendum o braku, a zauzela je stranu. „Organizirali su stožer protiv referenduma, time su pokazali svoju vjerodostojnost“, kazao je.

Gongu je spočitnuo i da je „svog predsjednika“ (Dragana Zelića) „parkirao u Klub SDP-a kao sekretaricu, a onda dolazi i tumači slobodu medija“, iako je, tvrdi, godinama sudjelovao u postavljanju ideološki podobnih  medija, „zajedno s vama iz Možemo“.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND), koje je također sudjelovalo na okruglom stolu, nazvao je „još smješnijom organizacijom“ koja se godinama bavi zaštitom isključivo ideološki podobnih novinara.

Zastupnike iz Možemo upitao je kako to oni obrane slobodu govora i medijske slobode, a odšutjeli su što je okrugli stol koji je organizirao DOMiNO (o Jasenovcu) skinut s popisa obavijesti u Saboru što je, kaže, kršenje zakona o pravu građana na informacije.

„Stol je održan i skinuta je obavijest, znači direktna cenzura, niste ste bunili protiv toga, zato što vi zagovarate cenzuru ako je u skladu s vašim ideološkom politikom“, prozvao je kolege iz Možemo.

Izjavio je i kako od svih panelista s tog okruglog stola „možda jedino“ Maja Sever „nešto zna o borbi za slobodu medija“.

„Ima neko elementarno poštenje i socijalnu osjetljivost, vi svi drugi ste isključivo na zadatku obrane svojih ideoloških, svjetonazorskih stajališta za one koji su vas godinama plaćali od Sorosa, Kennedyja itd.“, rekao je zastupnik Peternel, na čije izlaganje nije bilo reakcija.

21. siječnja 2026. 0 comments
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoSvijet

Trump: Europa ne ide u dobrom smjeru

by Ante R. 21. siječnja 2026.
written by Ante R.

Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je u Davosu hvalio ekonomska postignuća svoje zemlje pod njegovim vodstvom, rekavši da s druge strane Europa ne ide u dobrom smjeru.

Trump je u govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u švicarskom Davosu istaknuo da voli Europu, ali da ona “ne ide u pravom smjeru”.

“Volim Europu, želim joj dobro. Ali, ne ide u dobrom smjeru”, istakao je američki predsjednik.

“Neka mjesta  u Europi su neprepoznatljive”, rekao je Trump u govoru, ali “ne u dobrom smislu”.

Na samom početku govora Trump je kazao da je došao s izvrsnim ekonomskim vijestima iz Amerike, ne propustivši prigodu da kritizira i svog prethodnika Joea Bidena.

Još prije godinu dana pod vodstvom radikalne ljevice “bili smo mrtva zemlja”, rekao je Trump misleći na stanje za koje kaže da je naslijedio. On je u utorak napunio godinu dana u Bijeloj kući u novom mandatu.

SAD je nazvao ekonomskim motorom planeta, a ostatak svijeta prati Ameriku.

“Sjedinjene Države su svjetski ekonomski motor. Kada Amerika raste, cijeli svijet raste”, istaknuo je Trump.

Trump je na konferenciji za medije u utorak najavio da će u Davosu imati sastanke na temu Grenlanda te je izrazio optimizam da će se u konačnici postići dogovor o tom autonomnom teritoriju koju pripada Danskoj.

“Mislim da ćemo pronaći rješenje s kojim ćemo i mi i NATO biti jako sretni. Trebamo otok iz sigurnosnih razloga. Trebamo ga za nacionalnu sigurnost”, rekao je, ponavljajući pritom da Sjevernoatlantski savez ne bi bio jak bez SAD-a.

Upitan kako planira preuzeti Grenland, Trump je novinarima odgovorio da će „to saznati”.

21. siječnja 2026. 0 comments
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoVijestiVukovarsko Srijemska

Kako Ćipe Mlinarić baca prašinu u oči biračima napadajući Pavličeka, a zaboravlja na financiranje Novosti i Srpskih kulturnih centara

by Ante R. 21. siječnja 2026.
written by Ante R.

Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić oglasio se na društvenim mrežama gdje je komentirao aktualna politička zbivanja u Vukovaru, iznijevši tvrdnju da je SDSS po prvi put sudjelovao u izboru gradonačelnika toga grada.

Nova polemika oko odnosa Pavličeka i SDSS-a otvorena je nakon što su mediji objavili kako je od 1. siječnja Nikolina Dokić imenovana na čelo podružnice Parking i opći poslovi vukovarskog Komunalca. Riječ je o bivšoj kandidatkinji SDSS-a za Gradsko vijeće Vukovara na izborima prije četiri godine. Dokić je na navedenu funkciju zaposlena bez provođenja javnog natječaja, što zakon dopušta, no oporbene stranke taj potez ocjenjuju kao primjer političkog kadroviranja.

Poanta nije u zapošljavanju pripadnice srpske nacionalne manjine u gradsku tvrtku, jer u Vukovaru živi skoro 30 % pripadnika srpske nacionalne manjine, a oni kao i drugi pripadnici nacionalnih manjina imaju ista prava kao i drugi građani u Hrvatskoj. Ćipe Mlinarić ovim potezom ne napada Pavličeka, on u stvarnosti baca prašinu u oči hrvatskim biračima, pogotovo onima koji su njemu i njegovoj stranci dali glasove da ih izvaraju. Uostalom zar nije sramotno da to bivša gradska vlast iz poštovanja prema sugrađanima nije napravila.

Ćipe Mlinarić kao netko tko je dio većine, vlasti jednostavno pokušava natjerati birače da su upravo on i ostali zastupnici Domovinskog pokreta u Saboru, jednako kao i članovi vlade iz njihovih redova, omogućili ogromne iznose da SNV-u njegovi projekti poput Srpskoj kulturnih centara, te tjednik i portal Novosti ne ostanu bez novaca,

Ćipe Mlinarić drži se devize da je napad najbolja obrana, ali i priliku da sakrije tragove u snijegu. Nismo sigurni je li ovaj napad smislio Ćipe Mlinarić ili je sve dio strategije osmišljene od strane PR stručnjaka, no kako bilo, toliko je prozirno i naivno.

21. siječnja 2026. 0 comments
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoVijesti

Uhićena bivša saborska zastupnica po nalogu EPPO članica je stranke Centar. Znate li koga je mijenjala

by Ante R. 21. siječnja 2026.
written by Ante R.

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu, u suradnji s Policijskom upravom dubrovačko-neretvanskom, provodi hitne dokazne radnje nad pet fizičkih osoba te tri pravne osobe zbog sumnje na subvencijske prijevare i krivotvorenje dokumentacije. Prema medijskim navodima, među osumnjičenima je i bivša saborska zastupnica stranke Centar, Viktorija Knežević.

EPPO je u srijedu priopćio kako se istraga, bez otkrivanja identiteta uključenih osoba, odnosi na dva projekta financirana sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Europskog socijalnog fonda (ESF), piše tportal.

Nakon ispitivanja osumnjičenih, Europsko tužiteljstvo će odlučiti o daljnjim koracima u ovom predmetu, o čemu će javnost biti pravodobno obaviještena. Do tada, kako navode, dodatne informacije neće biti dostupne.

Mediji navode da je fokus istrage na Viktoriji Knežević, koja je obnašala dužnost saborske zastupnice Centra od 16. svibnja 2024. do 14. listopada 2025. godine. U tom je razdoblju u Saboru zamjenjivala Ivicu Puljka, a mandat joj je završio nakon Puljkova povratka u Hrvatski sabor.

Po prestanku saborskog mandata, Knežević je nastavila politički angažman kao vijećnica u Gradskom vijeću Dubrovnika te se ponovno aktivirala u odvjetničkoj praksi.

Iz EPPO-a naglašavaju da se sve osobe obuhvaćene istragom smatraju nevinima dok se njihova odgovornost ne utvrdi pravomoćnom sudskom odlukom pred nadležnim sudovima u Hrvatskoj.

Europsko javno tužiteljstvo je neovisno tijelo Europske unije nadležno za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica u slučajevima kaznenih djela koja štete financijskim interesima EU.

21. siječnja 2026. 0 comments
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoSvijet

Svi osim Rusije i Bjelorusije odbijaju Trumpov Odbor za mir

by Ante R. 21. siječnja 2026.
written by Ante R.

 Norveška i Švedska odbile su pristupiti Odboru za mir američkog predsjednika Donalda Trumpa, a po pisanju medija u njemu neće sudjelovati ni Italija, javljaju u srijedu novinske agencije.

Ured norveškog premijera priopćio je u srijedu da Norveška neće pristupiti Odboru za mir koji je predložio američki predsjednik,

“Američki prijedlog postavlja određena pitanja koja zahtijevaju dublji dijalog sa Sjedinjenim Državama. Norveška se prema tome neće pridružiti predloženim odredbama za Odbor mira i neće sudjelovati na ceremoniji potpisivanja u Davosu”; rekao je državni tajnik Kristoffer Thoner za AFP.

Švedska je također odbila Trumpovu inicijativu.

Švedska neće sudjelovati u inicijativi predsjednika Donalda Trumpa za Odbor za mir s tekstom u obliku u kakvom je za sada iznesen, rekao je premijer ⁠Ulf Kristersson novinarima u Davosu u srijedu.

Sudjelovati neće niti Italija, objavio je talijanski list Corriere ‌della Sera.

Prema pisanju lista od srijede, Italija neće sudjelovati u Trumpovoj inicijativi jer strahuje da bi pristupanje takvoj skupini pod vodstvom čelnika samo jedne zemlje prekršilo talijanski ustav.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja inače ima dobre odnose s Trumpom, vjerojatno neće ići u Davos, rekao je izvor za Reuters.

Talijanska vlada nije odgovorila na upit za komentarom.

Predloženim odborom predsjedao bi doživotno Trump, a odbor bi počeo rješavati sukob u Pojasu Gaze i potom ostale ratove. Članice bi morale platiti milijardu američkih dolara za stalno članstvo.

Prema talijanskom ustavu, Italija može pristupiti međunarodnim organizacijama koje osiguravaju “mir i pravdu među nacijama” samo “na ravnopravnoj osnovi s drugim državama”, što nije u skladu s američkim primatom u novom odboru, objasnio je list, ne navodeći izvor za svoje izvješće.

Pozivi da se pridruže inicijativi upućeni su oko 60 država, ali samo ih je malen broj do sada to prihvatio bez ograda, uključujući Mađarsku i Izrael. Pozvana je i Rusija.

21. siječnja 2026. 0 comments
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Newer Posts
Older Posts
  • Facebook
  • Twitter

@2021 - All Right Reserved. Designed and Developed by PenciDesign


Back To Top
Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim. Cookie postavkePrihvaćam
Privatnost & Kolačići

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Uvijek omogućeno
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Functional
Functional cookies help to perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collect feedbacks, and other third-party features.
Performance
Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.
Analytics
Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.
Advertisement
Advertisement cookies are used to provide visitors with relevant ads and marketing campaigns. These cookies track visitors across websites and collect information to provide customized ads.
Others
Other uncategorized cookies are those that are being analyzed and have not been classified into a category as yet.
Spremi i prihvati
Hrvatski Glasnik
  • Naslovnica
  • Izdvojeno
  • Vijesti
    • Gospodarstvo
  • Politika
  • Svijet
  • Kolumne
    • Analize
  • Sport
    • Ribolov
  • Lifestyle
  • Razno
    • Kultura
    • Događaji
    • Turizam
    • Video
    • OBŽ
    • Vukovarsko Srijemska
  • Login
  • Impressum
  • Pravila privatnosti