Požar u tvrtki Drava International nije se dogodio prvi put. Toga je bilo i 2015., 2016. i 2017., kazala je u emisiji Otvoreno Sandra Benčić, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode. Stručnjak za reciklažu plastike Josip Grilec naglasio je da je isplativost prikupljanja plastike vrlo niska te da oni koji se sada time bave, vjerojatno će od toga odustati.
Benčić je istaknula da ju posebno brine što nema postupaka počevši od DORH-a, pa sve do suda i sudskog epiloga, kako bi vidjeli što se zapravo dogodilo i je li pritom počinjeno kazneno djelo. Ove godine je tražila da izvještaj o DORH-u dođe i na Odbor za zaštitu okoliša i prirode. – Tražila sam podatke i o kaznenim djelima protiv okoliša. Dobila sam podatke da je vrlo malo postupaka pokrenuto, a još manje ih je u proceduri i završeno. Vrlo je otvoreno DORH rekao da njima nedostaje kapaciteta u smislu stručnih osoba, da bi se bavili tom vrstom kaznenih djela, kazala je Benčić. – Dolazimo do toga da zbog potkapacitiranja i podfinanciranja DORH-a, koje je kontinuirano u dva mandata Plenkovićeve vlade, mi ne samo da ne možemo sankcionirati određena kaznena djela, nego ne možemo provoditi niti generalnu prevenciju spram drugih da se ovakve stvari ne bi događale, izjavila je.
Benčić je iznijela primjer Pazina gdje je netko otvorio tvrtku s tendencijom da će obrađivati, reciklirati otpad i slično. Ta je tvrtka u Pazinu čak i uvozila otpad iz Italije. Potom je proglašen stečaj, a otpad je ostao u skladištu. – Vi se sada, kao država, nemate na kome naplatiti. To se kontinuirano događa. To nije prvi slučaj, istaknula je Benčić i navela još nekoliko primjera. Naglasila je da je u ovim slučajevima vrlo bitna i odgovornost vlasnika tvrtke. – Vlasnik će zatvoriti tvrtku. Više nema pravnog subjekta koji je odgovoran. Vi se na njemu ne možete naplatiti. Vlasnik je izvukao novce i ne odgovara. Profit se naravno individualizirao, a trošak će se socijalizirati na sve nas građane, dodala je.
“Onaj tko je učinio štetu neodgovornim ponašanjem i gospodarenjem, treba snositi trošak”
Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije naglasio je da je požar u tvrtki Drava International potpuno ugašen.
– Na vještačenje su krenule sve službe. Zašto je došlo do ovog velikog požara, možemo samo nagađati, rekao je i istaknuo da onaj tko je učinio štetu svojim neodgovornim ponašanjem i neodgovornim gospodarenjem, treba snositi trošak prvenstveno sanacije štete koja je učinjena okolišu, ali i sanacije cijelog područja. Naglasio je da je tvrtka u kojoj je bio požar lani ostvarila neto dobit od 6,5 mil. eura. – Emisije štetnih plinova otišle su puno dalje od granica Osječko-baranjske županije. Jedan od najvećih požara u povijesti Hrvatske je upravo ono što se prije 6-7 dana dogodilo kod nas u Osijeku. Svakako se slažem sa svime što će dovesti do individualizacije krivnje. Ne možemo krivnju prebacivati niti na jednu političku stranku, niti ćemo išta riješiti ako budemo prebacivali jedni na druge, kazao je. Anušić napominje da je važna temeljita neovisna istraga koja će utvrditi točne propuste pojedinaca koji su te propuste dopustili.
– Onoga koji je zlouporabio povjerenje institucija dobivši rješenje da radi ono što radi, onaj koji nije radio po pravilu, trebao bi odgovarati, rekao je Anušić. Dodao je da je dio istrage završio te je najavio da će se vrlo brzo znati podaci. Odgovarajući na pitanje urednika i voditelja Mislava Togonala o tome smatra li da je neobično što je državni tajnik Ministarstva gospodarstva Mile Horvat (SDSS) viđen, dok je požar još gorio, u kafiću sa Zvonkom Bedeom, vlasnikom tvornice Drava International, Anušić je rekao kako smatra da se Horvat, kad je već posjetio požarište, trebao javiti njemu ili nekome u Stožeru civilne zaštite grada ili županije.
– Nisam ja ljut što se on meni nije javio. Nema potrebe da mi se javlja. U pitanju je bila ogromna katastrofa. Svatko tko je došao tamo je na neki način došao do Stožera, komunicirao, raspitivao se, rekao je Anušić i objasnio zašto misli da se Horvat trebao javiti. Istaknuo je da je kaznenu prijavu podnio protiv vlasnika tvrtke Drava International i nepoznatih počinitelja koji su doveli do ove situacije. Tražimo, kaže, da se to pravodobno, brzo i efikasno sankcionira te da se to više nikada ne dogodi.
Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, opisao je kakva je uloga Fonda u zbrinjavanju otpada.
– Uloga Fonda je da kontrolira tijek otpada, s tim da Fond direktno putem svojih djelatnika u centrima za gospodarenje otpadom kontrolira količinu otpada koje sakupe sakupljači i količinu otpada koje idu u pogone za preradu, rekao je i dodao da Fond nema daljnje ingerencije o tome kako se postupa s otpadom u smislu skladištenja i procesa obrade.
Stručnjak za reciklažu plastike Josip Grilec naglasio je da je isplativost prikupljanja plastike vrlo niska te da oni koji se sada time bave, vjerojatno će od toga odustati.
– Trenutačno je oporaba plastike neisplativa. Plastiku možete skupiti, staviti ju na hrpu, čekati bolja vremena, rekao je. U žutim vrećama kada bi ih otvorili, tvrdi Grilec, upotrebljivo je jako malo ili gotovo pak ništa. Čepovi od tvrde plastike su najvrijedniji, ali njih, rekao je, unutra uglavnom niti nema. Folija koja je kontaminirana s ostacima hrane, teško je dalje upotrebljiva ili gotovo da uopće nije upotrebljiva. Zatim joj slijedi ili piroliza ili spalionica.
– Revidirana direktiva o otpadu kaže da Hrvatska do 2035. godine će moći maksimalno odložiti 10% obrađenog otpada. Vi to bez energetske oporabe ne možete postići, a dobar primjer za to je Ljubljana, kazao je Budiša. Potvrdio je i da bi se u okolici Siska trebala graditi spalionica, a također i u Kutini.
Nakon uvođenja sustava odvajanja otpada količina plastike u Zagrebu povećala se za 20 i nešto posto, istaknula je Benčić.
– Količine plastike rasle su na razini cijele države, a posebno od 2020. na dalje, jer su se, kaže, promijenile kupovne navike.
Zagreb nije izgradio nijedno postrojenje za obradu otpada Istaknula je da Zagreb nije izgradio niti jedno postrojenje za obradu otpada – nema sortirnica, ni biokompostana niti energana. – Nijedan sustav ne može početi bez da počne s odvajanjem na kućnom pragu, dodala je Benčić. Potpuno razumije da su građani nestrpljivi, ali ističe da se u dvije godine ne može napraviti niti projektna dokumentacija za bilo kakvo postrojenje. – Projektna dokumentacija koja je postojala morala se mijenjati jer je Europska komisija promijenila pravila financiranja. To jednostavno oduzima određeno vrijeme. Ali to je ovoj Gradskoj upravi prioritet, izjavila je Benčić.
Probleme s otpadom vidi i u drugim gradovima i mjestima u Hrvatskoj. Smatra da se u pristupu tom pitanju pogriješilo jer se krenulo u uvođenje velikih centara u gospodarenje otpadom, a da se zapravo trebalo ulagati u postrojenja na razini gradova. Spomenula je da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost skoro svaku godinu imao natječaj za sortirnice. Natječaji su bili takvi, kaže, da su se na njih trebali javljati gradovi, a ne komunalna poduzeća.
– I onda kada grad napravi sortirnicu, mora ići na javni natječaj za upravitelja sortirnice, kaže Benčić i dodaje da onda, ako sortirnica napravi gubitke, Grad bi ih trebao vratiti, a ne onaj koji njome upravlja.
– Dakle, ponovno se privatizira nešto u što je uložen javni novac. To nije dobar model. Puno bolji model bi bio da naša komunalna poduzeća ulažu u sortirnice i biokompostane i generalno se bave onim dijelom i prikupljanja i obrade otpada, naglasila je.
Budiša je potom odgovorio Benčić i spomenuo javni poziv za biokompostane i kompostane. Kazao je i da bez Grada Zagreba i bez npr. sortirnica, kompostane, država neće moći ostvariti ciljeve koje ima prema Europskoj komisiji.
Grilec napominje da je potrebno napraviti kružnu ekonomiju “na način da se točno zna – tko kome, kada daje i tko koga kontrolira”. Prije 20 godina smo, kaže, počeli skupljati otpad, a prije toga ga nitko nije skupljao.
Anušić: Plastike je sve više, a njena cijena je sve niža Plastike je sve više u svijetu i ona postaje opterećenje svakog društva, države, grada, općine i zato je njena cijena sve niža i niža, tvrdi župan Anušić. – Rješavaju se ljudi plastike na nelegalne i ilegalne načine. Spaljivanje plastike košta. U Našicama ima spalionica koja to može praktički bez štetno spaliti, ali to košta, rekao je Anušić i naglasio da “ne trebamo izmišljati toplu vodu” te se pozvao na Beč i način na koji su ondje riješili gospodarenje plastikom.
– Ne razumijem zbog čega ne krenemo u tom smjeru i započnemo s realizacijom na takav način gospodariti plastikom koja je sve veći i veći problem cijelog svijeta, kazao je Anušić i poručio da će gospodarenje otpadom i reciklaža biti još dugo u svijetu važna tema, piše HRT.