Broj onih koji se namjeravaju cijepiti u europskim zemljama je svugdje iznad 50 posto, a u Hrvatskoj je debelo ispod, samo 43 posto

Cijepiti se ili ne? Ako je suditi prema zadnjem istraživanju, gotovo 60 posto Hrvata se ne namjerava cijepiti jednom kada cjepivo protiv koronavirusa postane dostupno. Točnije, 36 posto Hrvata se vjerojatno neće cijepiti, a njih 21 posto – neće sigurno! Kao glavni razlog navode “da ne vjeruju cjepivu dok se ne pokaže sigurnim”. Prednjače žene i mladi. Tako se 61 posto ispitanica neće cijepiti, a neće ni 72 posto mlađih od 29 godina.

S druge strane, ispitanika koji su zaokružili da će se sigurno cijepiti samo je 13 posto.

Pokazalo je to istraživanje Valicona, domaće agencije za istraživanje tržišta, provedeno na uzorku od 523 građana prošli tjedan. Točnije, dva dana nakon što je američki farmaceutski div Pfizer objavio da imaju cjepivo protiv koronavirusa, efektivnije od 90 posto. U prethodnom istraživanju, koje je Valicon proveo prije mjesec dana, kada ova vijest o cjepivu još nije bila objavljena, broj onih koji se nije htio cijepiti bio je viši – 67 posto.

Sada je pao na 57 posto. Kako se može vidjeti iz zadnje ankete, kod nas se cjepivu najviše opiru Slavonci i Dalmatinci, njih 60 posto i 58 posto neće se cijepiti, a nešto manje oni u Zagrebu i središnjoj Hrvatskoj (54 posto i 53 posto). Oni visokoobrazovani prije će zavrnuti rukav pred liječnikom (53 posto), ali ne i oni sa srednjoškolskim obrazovanjem, njih 60 posto se ne namjerava cijepiti. Neće ni 72 posto mlađih od 44 godine, piše Jutarnji.

Argument koji odskače

Opravdano je stoga pitanje zašto se većina Hrvata ne želi cijepiti. Razloga je nekoliko. Prema podacima istraživanja, prednjači mišljenje da cjepivo “nije sigurno” i da može “uzrokovati ozbiljne nuspojave”. To misli većina skeptičnih. Manjina, odnosno 15 posto, misli da je “koronavirus izmišljotina farmaceutske industrije”, a tom su mišljenju skloniji muškarci, kao i oni nižeg obrazovanja. Također, 20-ak posto građana neće se cijepiti tvrdeći da “nisu rizična skupina”, “imaju jak imunitet” ili “koriste pripravke za jačanje imuniteta poput češnjaka i propolisa”.

Ipak, jedan argument odskače. Budući da većina navodi da “ne vjeruje novom cjepivu dok se ne dokaže sigurnim” i da “strahuje od nuspojava”, zaključak je sljedeći – farmaceutima inače treba nekoliko godina ili čak desetljeće kako bi proveli istraživanje i testiranje cjepiva, a sada su ga izbacili s trake u manje od godinu dana. Pritom, kao u utrci za osvajanje Mjeseca, Rusi su nakon američkog Pfizera objavili da je njihovo cjepivo Sputnik V efektivnije od 90 posto, a onda je Pfizer objavio da je njihovo efektivnije od 95 posto, i tako dalje. Momačko nadmetanje u veličini postotka. Uglavnom, tko može garantirati da je tako zbrzano cjepivo sigurno?

Dr. sc. Alma Demirović, predsjednica Hrvatske udruge roditelja aktivista (HURA), smatra da je to dobra osnova za skepsu, ali da nije prvi put da se cjepiva izbacuju na tržište bez sporog i mukotrpnog testiranja. Inače, udruga kojom ona predsjeda smatra da cijepljenje mora biti dobrovoljno, odnosno da pacijenti moraju imati pravo odlučiti za sebe, nakon što se informiraju i dobiju sve relevantne podatke. Prije razgovora Demirović nas je zatražila potvrdu da je nećemo staviti u kontekst tzv. antivaksera, teoretičara urote i slično, s obzirom na to da njezin rad nema nikakve veze s navedenim.

– Da, velik broj ljudi je skeptičan prema cjepivu jer je tijek razvoja prebrz. Međutim, ono što većina ljudi ne zna jest da su se brojna pedijatrijska cjepiva, trenutno na tržištu, odobravala za upotrebu, a da nisu imala dovoljno veliki broj ispitanika. Nije se koristila prava placebo skupina i nisu se provodila prava farmakokinetička ispitivanja – govori.

Prema njoj, nepovjerenje prema cjepivu je opravdano iz nekoliko razloga. Počevši od činjenice da je interes zdravstvene zajednice nejasan jer je u preko 80 posto slučajeva covid-19 asimptomatska bolest ili ima blage simptome, kao i nisku ukupnu smrtnost. Zašto ulagati toliko novca i resursa? Zabrinjava je, također, izostanak kaznene i financijske odgovornosti proizvođača cjepiva za njihove proizvode, što ne postoji ni za jedan drugi proizvod. Tu su i nejasni podaci što bi točno “učinkovitost” cjepiva trebala biti – je li ono učinkovito ako spriječi širenje zaraze, smanji komplikacije, smanji smrtne ishode ili smanji umjerene simptome. Zasad su podaci jako ograničeni, kaže.

Krunski je argument ipak da se ovakva cjepiva, kao ovo za covid-19, dosad nisu koristila. Ukratko, riječ je o tzv. mRNA cjepivu, novoj tehnologiji koja još uvijek nije korištena u globalnom procjepljivanju.

– Smatramo da se premalo ističe da se ova tehnologija dosad nije koristila u profilaktičkim cjepivima za ljude. Vijeće EU donijelo je u srpnju ove godine, kao hitnu mjeru za ubrzavanje razvoja cjepiva protiv koronavirusa, novu uredbu kojom su privremeno ukinuta određena pravila o ispitivanju lijekova, a uključuje i genetski modificirane organizme. Brzih odobravanja lijekova i cjepiva bilo je i u prošlosti, i to s lošim posljedicama, na primjer neki lijekovi i cjepiva protiv gripe – otkriva.

Pad povjerenja

Ista smo pitanja odlučili postaviti etabliranom predstavniku zdravstvene zajednice. Zlatko Trobonjača, profesor na katedrama fiziologije, patofiziologije i imunologije Medicinskog fakulteta u Rijeci, potvrđuje da je riječ o novoj tehnologiji koja se dosad nije koristila za procjepljivanje na velikoj skali, ali ujedno je i napredniji i sigurniji način razvoja cjepiva nego što je dosad bio.

– Kad zdravorazumski pogledate, možete vidjeti da je to puno bolji način. Dosad smo cjepivima pokušavali inaktivirati patogen, a sada koristimo jedan mali dio tog patogena koji ulazi u tijelo, ali vas ne može zaraziti, da pomoću njega razvijete imunost. To je, razumno gledajući, bolje nego da dobijete cijeli virus, cijeli genom i proteine u tijelo kada se zarazite – objašnjava, dodajući da su reakcije tijela na takvo cjepivo moguće. Međutim, nuspojave ne bi trebale biti gore od povišene temperature.

Na pitanje o “učinkovitosti” i što bi to točno trebalo značiti, Trobonjača odgovara da tu “nema neke velike filozofije”.

– Cjepivo je učinkovito kada ga je pacijent primio i nakon, recimo, dva tjedna razvio imunost. To znači da može doći u grupu od stotinu zaraženih virusom, a da se ne zarazi.

Više pročitajte OVDJE