Fond će u suradnji s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, te Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja nastaviti s programom sufinanciranja energetske obnove obiteljskih kuća, a na raspolaganju će biti rekordan iznos sredstava – 120 milijuna eura – najavio je direktor Fonda Luka Balen
Ugradnja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u zadnje vrijeme izaziva sve veći interes, a svoje domove na obnovljivce uskoro će početi grijati 3250 građana. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, naime, za njih je u ovoj godini odobrio gotovo 20 milijuna eura.
–Prvotno smo za ovaj program imali na raspolaganju 12,6 milijuna eura, no zbog velikog interesa građana Vlada RH je odobrila još dodatnih 7 milijuna te smo prihvatili sve zahtjeve koji su udovoljili uvjetima javnog poziva. Ukupan iznos od skoro 20 milijuna eura najveći je budžet koji je Fond imao kada je u pitanju poticanje obnovljivaca u kućanstvima – izjavio je direktor Fonda, Luka Balen.
Naglasio je kako je na taj način ukinut i „najbrži prst“ koji je prije često nailazio na kritike javnosti.
Većina građana ovu je priliku iskoristila za postavljanje fotonaponskih elektrana, čije korištenje je dodatno potaknuto zbog pojednostavljenja postojećih procedura. Novi poziv za solarne elektrane Balen je najavio za kraj ove godine, a taj bi građanima trebao omogućiti 50 postotno sufinanciranje takvih OIE sustava.
–Upravo je zato sad pravo vrijeme da se krene u masivna ulaganje u obnovljive izvore energije. U uvjetima nestabilne cijene energenata, građani koju su već prije uz poticaje Fonda stavili solarni krov ili, primjerice, dizalicu topline, mudro su uložili svoj kapital. Uz dodatna ulaganja u racionalno upravljanje energetskom potrošnjom, mogu biti neovisni od kretanja cijena energnata na tržištu – istaknuo je Balen.
Rok povrata investicije manji je od osam godina
Građani, naime, kroz programe Fonda mogu osigurati vlastitu energiju iz okolišno prihvatljivog izvora uz istovremeno smanjenje rizika od povećanja režijskih troškova. Uz to, istraživanja pokazuju da je rok povrata investicije manji od 8 godina, a dodaju li se tome poticaji Fonda, povećanje cijena energenata, te dostupnost sunčeve energije, ta je računica daleko isplativija.
Osim ulaganja u vlastitu proizvodnju, određeni programi nastoje građanima omogućiti ulaganje u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije i putem zadruga, a uskoro se očekuje da će biti dostupan i model koji bi bio optimalan za suvlasnike u višestambenim zgradama.
Ulaganje u sve oblike obnovljivaca postaje i jedan od prioriteta hrvatske Vlade. Zbog energetske i geopolitičke, te prijeteće klimatske krize, sve je veća potreba za energetskom neovisnošću. A uz racionalno korištenje energije, rješenje je i njeno dobivanje iz obnovljivih izvora.
Zbog toga se sve više provode i brojni programi energetske obnove u zgradarstvu, sufinancirani iz nacionalnih i europskih sredstava, kojima se neučinkovite zgrade zahvatima poput zamjene stolarije i postavljanja toplinske izolacije čine znatno učinkovitijima. Dodatno se potiče i primjena sustava korištenja obnovljivih izvora energije – korištenje biomase, dizalica topline, ali i solara, kako za zagrijavanje tople vode, tako i za proizvodnju električne energije.
Budućnost u proizvodnji zelene energije za vlastite potrebe
Potrošnja energije u Hrvatskoj se u 2021. godini kretala oko 19.170 GWh, od čega su najznačajniji dio, preko 6.500 GWH koristila kućanstva. Zahvaljujući paketu mjera za ublažavanje energetske krize koje je donijela Vlada RH, cijena energije za kućanstva jedna od najnižih u Europi. Dok kućanstva, primjerice, u Irskoj plaćaju oko 350 eura za MWh energije, kod nas je to zasad oko 66 eura, što je ispod EU prosjeka od 141 euro.
Iako je Vlada raznim mjerama omogućila stabilnu i većini građana prihvatljivu cijenu električne i toplinske energije, dugoročna perspektiva je svakako u proizvodnji zelene energije za vlastitu potrošnju.
Europa, koja želi postati ugljično neutralna i čemu je podredila doneseni zakonski okvir pod okriljem Europskog zelenog plana, posebno je posvećena dosezanju ovog cilja. Repower planom je tako postavljen ambiciozni cilj korištenja 42,5 posto obnovljivih izvora energije do 2030. godine.
Do 2020. godini europske su države imale cilj 20 posto proizvodnje iz obnovljivih izvora. Isti je premašen i iznosio je 22 posto, a Hrvatska je s 31 posto jedna od 8 zemalja koje imaju udio veći od 30 posto.
Vrijeme jeftine energije je prošlost, no tehnologija kojom danas raspolažemo omogućava nam da doista krenemo putem energetske neovisnosti i neutralnosti već na razini kućanstava.
Hrvatska osim odlične insolacije ima potencijal i za korištenje ostalih izvora energije poput energije vjetra, ali i geotermalne energije. Zato su Fond i Agencija za ugljikovodike potpisali sporazum kojem je cilj suradnja na planiranju i provedbi programa za poticanje korištenja geotermalne energije, odnosno, formuliranje odgovarajućeg programa sufinanciranja za takve projekte.
Iz Fonda su najavili kako će u suradnji s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, te Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja nastaviti s programom sufinanciranja energetske obnove obiteljskih kuća.
Na raspolaganju će biti rekordan iznos sredstava, čak 120 milijuna eura.
OKVIR:
Hrvatska iz EU fondova osigurala milijunska sredstva za obnovljivce
Osim uloge koju Fond ima u sufinanciranju nacionalnih programa, Posredničko tijelo Fonda u suradnji s resornim ministarstvima provodi oko 1850 projekata energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije za koje je iz dostupnih EU programa odobreno više od 570 milijuna eura. Ta sredstva su namijenjena jedinicama regionalne i lokalne samouprave te tvrtkama kojima su po prvi put ove godine i na raspolaganju sredstva iz Modernizacijskog fonda.