Home Izdvojeno JEDINI PREŽIVJELI-VIDEO Nuklearno sklonište za političku elitu i 350 najbližih ljudi Josipa Broza Tita

JEDINI PREŽIVJELI-VIDEO Nuklearno sklonište za političku elitu i 350 najbližih ljudi Josipa Broza Tita

by Ante R.

Tristotinjak metara ispod zemlje, u blizini bosanskog gradića Konjica skriva se bunker Josipa Broza Tita. Nekadašnji predsjednik bivše Jugoslavije dao je izgraditi u najvećoj tajnosti u slučaju nuklearne katastrofe bunker za svoju obitelj i 350 najvažnijih političkih i vojnih suradnika.

“Planina Zlatar koja se nalazi u blizini Konjica, desecima godina je čuvala najveću državnu vojnu tajnu bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Po službenoj dužnosti, samo četiri komandanta su znala za postojanje bunkera, pored radnika koji su birani pažljivo i koji su morali potpisati ugovor o šutnji. Gledajući izvana, vide se tek tri obične kuće okružene prirodom. Međutim, te tri kuće su više od 50 godina skrivale tajnu o najvećem vojnom objektu, trećem po značaju u bivšoj SFRJ. Javnost je tek 2000. godine saznala za postojanje ogromnog atomskog skloništa, jednog od najvećih ove vrste u Europi, koje je u slučaju atomskog incidenta u Hladnom ratu moglo poslužiti kao zaštita za 350 osoba“, otkrivaju u Titovom bunkeru koji se danas može razgledati, a koristi se i za najrazličitije manifestacije.

Jači od atomske bombe
Bunker izgrađen tako da može izdržati 25 kilotona nuklearnog udara – usporedbe radi Hirošima je uništena s nekoliko puta slabijom atomskom bombom. Kada je sagrađen, koštao je 4,6 milijardi američkih dolara, što bi danas bilo više od 26 milijardi i predstavlja treći najskuplji projekt u nekadašnjoj Jugoslaviji, iza Željave u Bihaću i splitske Lore. U trenutku kada je građen, nosio je kodni naziv Istanbul. Bunker koji podsjeća na labirint s više od 100 prostorija mogao je omogućiti miran život tijekom šest mjeseci.

Vojni objekt po imenu D-O “ARC” građen je pod velom tajnosti čak 26 godina između 1953. i 1979. godine u vrijeme hladnoga rata, a opremljen je najsuvremenijom tehnologijom onoga vremena. I danas se tu mogu vidjeti fiksni telefoni, pisaće mašine i druga poznata aparatura za komunikaciju iz sredine prošlog stoljeća.

Bunker građen u obliku potkove se prostire na 6854 četvornih metara te se sastoji od tri dijela. U prvom ili maskirnom dijelu nalaze se nadzorna rezidencija, mjesto za tehničku podršku i uže osiguranje. Potom slijede metalna vrata debljine 1,20 metara i tunel koji vodi do centra atomskog skloništa. Treći dio sastoji se protupožarnog sistema, klime, prostora za komunikaciju, spremišta za vodu i naftu te slično, kao i stambenog prostora sagrađenog za Tita i Jovanku.

Titov bunker u Konjicu posjetio je i Robert Dacešin, putopisac iz Banja Luke, koji neumorno istražuje svijet, piše i objavljuje knjige, a njegove doživljaje na YouTubeu redovito prati više od 150 tisuća ljudi, Njegov uzbudljivi video možete pogledati u nastavku, prenosi punkufer.

You may also like