Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je presudu kojom je djelomično prihvatio žalbu USKOK-a i preinačio u odluci o kazni presudu Županijskog suda u Zagrebu u odnosu na jednog optuženika (Josip Čović, nisu ga imenovali), a potvrdio presudu u odnosu na drugog optuženika (Ivica Josipović, nisu ga imenovali). Žalbe optuženika su odbijene. Time je postala pravomoćna presuda kojom je prvi optuženik proglašen krivim za počinjenje produljenog kaznenog djela primanje mita, a drugi optuženik za počinjenje kaznenog djela davanje mita.
Optuženici su osuđeni zbog događaja od 2011. do 2016. u vezi javne nabave za remont sedam borbenih aviona i dokup pet takvih aviona. Prvi optuženik (tada službena osoba Ministarstva obrane Republike Hrvatske i član raznih tehničkih povjerenstava) zauzeo se da tehnička povjerenstva daju pozitivno mišljenje i prednost za obavljanje poslova remonta aviona onome tko mu pristane dati mito, bez obzira na stvarnu tehničku sposobnost mogućih izvršitelja za obavljanje tih poslova. Od drugog optuženika (predstavnika trgovačkog društva zastupnika jednog stranog trgovačkog društva potencijalnog izvršitelja remonta) zatražio je neutvrđeni iznos novca, a od predstavnika drugog trgovačkog društva (zastupnika drugog stranog potencijalnog izvršitelja remonta) zatražio je 50.000,00 EUR-a mita. Predstavnici drugog društva su odbili isplatiti novac, a drugi optuženik je pristao i obećao isplatiti mito. Nakon takvog dogovora Ministarstvo je s prvim stranim trgovačkim društvom sklopilo ugovor za nabavu remonta sedam te nabavu i nadogradnju pet aviona premda to društvo nije posjedovalo uvjete za obavljanje tog posla. Ugovor je bio vrijedan 13.998.827,94 EUR-a i u cijelosti je izvršen. Drugi optuženik je prema dogovoru u više navrata predavao dogovoreni iznos novca prvom optuženiku. Na taj način je prvi optuženik ukupno preuzeo neutvrđeni iznos mita, ali najmanje 10.000,00 EUR-a.
Prvostupanjskom je presudom prvi optuženik osuđen na kaznu zatvora 1 (jedna) godina i 8 (osam) mjeseci, a drugi optuženik na kaznu zatvora 1 (jedna) godina. Vrhovni je sud preinačio u odluci o kazni prvostupanjsku presudu u odnosu na prvog optuženika i osudio ga na kaznu zatvora 3 (tri) godine. Za drugog optuženika potvrđena je prvostupanjska presuda.
Od prvog optuženika je oduzeta imovinska korist (10.000,00 eura) i naloženo mu platiti oduzeti iznos u korist Republike Hrvatske.
Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud za prvog optuženika odmjerio kaznu u prekratkom trajanju jer sve utvrđene okolnosti nisu primjereno vrednovane prilikom odmjeravanja visine kazne zatvora. Koruptivne radnje su se odvijale u specifičnim okolnostima važnim za interese Republike Hrvatske. O uspjehu obavljenog remonta ovisila je mogućnost ispunjavanja obveza preuzetih iz NATO saveza. U takvim okolnostima značajna je otegotna okolnost da prvi optuženik kao vojna osoba čini produljeno kazneno djelo primanja mita samo zato da bi se nezakonito obogatio. Takvim koruptivnim ponašanjem naškodio je ugledu tijela državne uprave koja su po definiciji dužna postupati savjesno i zakonito te svojim djelovanjem stvarati povjerenje građana u vladavinu prava i jednakost svih pred zakonom. Iskazao je visok stupanj kriminalne volje, upornosti i ustrajnosti. Ozbiljno je narušio povjerenje ne samo države koja mu je povjerila takvu dužnost nego i građana u zakonito postupanje vojnih institucija. Time je izazvao sumnje u posao i sve ostale sudionike koji su u istome pošteno sudjelovali. Zbog tih je okolnosti nužno strože kažnjavanje.
U odnosu na kaznu drugom optuženiku prvostupanjski je sud pravilno utvrdio sve odlučne okolnosti. Kao olakotna okolnost je cijenjena dosadašnja neosuđivanost. Otegotnim je ocijenjeno što je iskazao kriminalnu volju i upornost prilikom predaje mita. Bio je motiviran isključivo interesom osiguranja obavljanja posla remonta društvu kojeg je zastupao.
Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da su postrožena kazna prvom optuženiku, kao i kazna na koju je osuđen drugi optuženik, primjerene težini i okolnostima počinjenih kaznenih djela i njihovim osobnostima. Korupcija, posebno u tijelima državne uprave, izrazito je štetna jer potkopava temelje uređenog demokratskog društva kakvim Republike Hrvatske teži biti, a to nije dopustivo. Takvim će se kaznama ostvariti svrha kažnjavanja i u dostatnoj mjeri izraziti odgovarajući prijekor društva prema koruptivnim kaznenim djelima. Kazna će utjecati na počinitelje da ubuduće ne čine kaznena djela. Utjecat će i na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Istovremeno će se pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava.
U prilogu priopćenja nema poveznice na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske jer je javnost bila isključena za raspravu na prvostupanjskom sudu i na sjednici Vrhovnoga suda. Isključenje se nije odnosilo na objavu presude na prvostupanjskom sudu (kada je pročitan činjenični opis djela i odluke suda uključujući izrečene kazne). Javnost je isključena radi zaštite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske i zaštite tajne kojoj bi štetila javna rasprava, piše u priopćenju glasnogovornik Vrhovnog suda Republike Hrvatske sudac Željko Pajalić.