Hrvatska je u lockdownu, zbog nedovoljne proizvodnje nekih namirnica, u samo nekoliko dana doživjela prazne police u dijelu dućana. Zašto je korona uvoz mesa, slastica brašna, ali i drugog, u TNT-u su objasnili Krešimir Kuterovac iz Udruge proizvođača svinja i Zvonko Širjan iz Odbora za tovno govedarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.
Voditeljica je navela podatke iz analize tvrtke Smarter, po kojoj je domaća ekonomija u prvom kvartalu ove godine imalo još veći vanjskotrgovinski deficit nego inače.
“Svaki dan osjetimo da je tržište Hrvatske u smislu regulacije neuređeno tržište”, komentirao je Kuterovac, “Direktiva o uređenju tržišta poljoprivrednim proizvodima u drugim zemljama funkcionira na normalniji način. Mi smo na neki način divlji zapad poljoprivrednog tržišta EU-a. Mi smo promijenili iz direktive samo ono što moramo.”
Dodao je da su proizvođačke organizacije slabe, da sektorskih niti nema:
“Naravno da trgovački lanci onda koriste svoj položaj i moć kako njima odgovara.”
Širjan se nadovezao primjedbom da Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama nije polučio nikakav rezultat “zbog potpune liberalizacije svega i svačeg”:
“Cijena mesa kod junadi je oko 24 kuna po kilogramu na svježe meso. Kad bismo na domaće meso stavili maržu od četiri ili pet kuna, koliko trgovački lanci stavljaju na uvozno meso, ono bi bilo vrlo prhvatljivo za kupce. Kod domaćeg mesa je ta marža 15, 20, a nekad i 25 kuna.”
Širjan je potom objasnio i zašto je tome tako.
“Puno mesa stiže iz Poljske i Nizozemske. Ista kategorija mesa je u Nizozemskoj skuplja 100 posto nego kod nas, a porijeklo joj je kod Nizozemske. Postoje sve predispozicije za primjenu Zakona o nepoštenoj trgovini, gdje se navodi da je izuzetno nepošteno prodavati ispod nabavne cijene.”
Širjan je rekao da bi država odgovarajućim službama trebala primijeniti odredbe Zakona o trgovini, Zakona o nepoštenim trgovačkim praskama i odredbe Direktive 1308/2013.
“Tamo je točno napisano kako se uređuje tržište”, kazao je i otkrio da u Hrvatsku, “svaki tjedan uđe 100 do 200 toina mesa iz uvoza puno slabije kvalitete nego u Hrvatskoj, a po cijenama koje nisu tako niže od onih u Hrvatskoj.”