Zamjerivši potpredsjedniku Sabora Željku Reineru to što ga nije zaštitio od istupa saborskog zastupnika Hrvatskih suverenista Željka Sačića, predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac napustio je nedavno Hrvatski sabor tvrdeći da se onamo neće vraćati neko vrijeme. Pupovac se, dakle, odlučio na bojkot Sabora, njegov izostanak nadomjestio je spašavajući HDZ-ovu većinu Ante Prkačin kao prebjeg iz Domovinskog pokreta, no čini se da s Pupovcem slučajnosti ne postoje i da su svi njegovi planovi pomno skrojeni, što i jest tajna njegova opstanka na političkoj sceni na kojoj egzistira dva desetljeća sijući razdor uz povremene epizode u kojima se prikazuje kao žrtva, baš kao što je to bilo nedavno u sabornici.
Da slučajnosti s Pupovcem ne postoje, jasno je i iz toga što je ovaj performans sa Sačićem kojega je optužio da vrijeđa kompletnu srpsku nacionalnu manjinu izveo nekoliko dana prije nego što su pripadnici nacionalnih manjina diljem Hrvatske šesti put birali manjinska vijeća i svoje predstavnike. U te je svrhe bilo otvoreno 840 biračkih mjesta na kojima je moglo glasati 235 tisuća birača.
Manjak interesa
Biralo se 339 vijeća, koje su odabirali pripadnici 14 nacionalnih manjina, te 106 predstavnika. Jedina županija u kojoj se izbori nisu uspjeli održati jest Krapinsko-zagorska jer ondje nije bilo pravovaljanih kandidatura. Procjene kažu da je u provedbi tih izbora koji su održani 7. svibnja bilo angažirano oko 6000 osoba, a izbori su stajali oko milijun i pol eura te ih je, kako to obično s izborima kod nas biva, obilježila veoma slaba izlaznost premda su pripadnici nacionalnih manjina imali prilike birati one koji će u iduće četiri godine najbolje predstavljati njihove interese. Najveće zanimanje za ove izbore pokazala je romska nacionalna manjina, a najveći odaziv zabilježen je u Međimurskoj, Ličko-senjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Mjereno u postocima, najveće zanimanje za izbor manjinskih vijeća i predstavnika u općinama i županijama pokazali su, uz pripadnike romske manjine, pripadnici mađarske, češke, slovačke i bošnjačke manjine, među čijim je kandidatima bilo burno.
Ipak, treba reći da je nominalno na birališta izašlo najviše predstavnika srpske manjine, koja je ujedno i najbrojnija pa je tako na razini županija biralištima pristupilo njih 9500, na razini gradova govori se o 3700 građana iz redova srpske nacionalne manjine, a na razini općin oko 5000 birača. Uloga samih vijeća i predstavnika je savjetodavna, a to znači da u lokalnim vijećima i skupštinama nemaju mogućnost glasati, ali imaju mogućnost sudjelovati u raspravama, iznositi prijedloge, komentare i često izravno utjecati na donošenje odluka od kojih manjine imaju određenu korist. Mala izlaznost Pupovca nije iznenadila, no on razloge za to vidi u manjem broju biračkih mjesta, za što kao primjer ističe Rijeku u kojoj se moglo glasati samo na jednoj lokaciji s dva biračka mjesta za područje cijeloga grada, a kako je rekao, slično je i u nekim drugim sredinama. Premda je odaziv bio slab, Pupovac se na izbore odazvao i glasao na biračkom mjestu u Zagrebu.
Propala kampanja
“Vijeća su oblik samouprave u pitanjima koja su u interesu manjinske zajednice u sferi kulture, razvoja, obrazovanja. U sferi drugih politika kao što su jezične, kao što je pitanje ljudskih prava, tolerancije – u tom je smislu iznimno važno da ova vijeća budu izabrana”, objasnio je Pupovac, koji ujedno srpsku manjinu predstavlja ne samo u Saboru nego i kao prvi čovjek Srpskog narodnog vijeća koje je nedavno ugostilo srbijansku premijerku Anu Brnabić koja se uz Pupovčevo lobiranje uspjela sastati i s premijerom Plenkovićem.
Jedna od najvažnijih stavki u tome su izbori za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. Novosti po svemu sudeći svoju svrhu nisu uspjele ispuniti, što je vidljivo na primjeru Zagreba, gdje je na izbore izašlo nešto više od 200 birača. Ova skromna izlaznost mogla bi poljuljati Pupovčevu poziciju i nametnuti pitanje njegova nasljednika, odnosno nasljednice jer su njegove dvije stranačke kolegice Dragana Jeckov i Anja Šimpraga u svojim županijama dobile osjetno veći broj glasova, premda je u drugim dijelovima Hrvatske svejedno zabilježen skroman interes za ove izbore među građanima srpske nacionalne manjine.
Nove snage
U Vukovarsko-srijemskoj županiji od mogućih 19.682 birača iz redova srpske nacionalne manjine na izbore je izašlo njih 3130, a Jeckov je u svojoj županiji osvojila 2703 glasa, s tim da je ovdje izlaznost birača srpske manjine bila 16,40 posto. Potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga u Šibensko-kninskoj županiji osvojila je 815 glasova, a na izbore je od mogućih 8953 birača izašlo njih 1174. Osim što su na izbore izašli predstavnici srpske manjine, biračima se ponudilo i Bošnjačko nacionalno vijeće te Bošnjačka nacionalna zajednica za Zagreb i Zagrebačku županiju koji su zajedno izašli na manjinske izbore.
Zajednički izlazak na izbore još prije nekoliko tjedana najavljivali su predsjednici tih organizacija Armin Hodžić i Adis Keranović, koji su složili listu od 25 kandidata, pri čemu je Hodžić tvrdio kako su ovi izbori prijelomni trenutak za Bošnjake ne samo u Zagrebu nego i diljem Hrvatske. Hodžiću se zajedništvo isplatilo, ali su, ako je suditi po objavama na njegovu profilu na Facebooku, ovi izbori izazvali razdor među bošnjačkim političkim predstavnicima, zbog čega je on progovorio o nepravilnosti i zloupotrebi vjerskog prostora uz opasku da se ne sjeća da se ikada prije u kampanji džamija koristila kao infrastruktura za izbornu promidžbu.
“Prvo, dijete sam naše zagrebačke džamije. Onamo sam išao u mekteb, igrao u NK Nuru, pohađao Islamsku gimnaziju, moja je sestra ondje završila medresu. Danas moj sin Davud ondje pohađa vrtić. Unatoč tomu što taj prostor smatram svojim drugim domom, nikada mi nije palo na pamet da se u njemu politički promoviram”, poručio je Hodžić te dodao da je u središtu kampanje za ove izbore doživio nešto što ne pamte ni starije džematlije. “Naime, unutar džamije poslije džuma-namaza dijeljeni su promidžbeni materijali konkurentske liste, a na oglasnoj ploči u džamiji zalijepljen je taj isti materijal! Ljudi u džamiju dolaze obavljati ibadete, družiti se i učiti. Sigurno nitko u džamiju ne dolazi kako bi se informirao o manjinskim izborima.”
Razna podmetanja
“Također, grupa na Viberu pod nazivom ZG džematlije postala je sredstvo oglašavanja nemoćnih i frustriranih pojedinaca koji, vrijeđajući vlastiti narod, svakodnevno ljude bombardiraju nesuvislim porukama i sadržajem”, istaknuo je Hodžić, koji se zatim dotaknuo i samog dana izbora.
“Na taj dan već u 7.15 zaprimio sam dojavu da osoba koja je bila kandidat na jednoj od konkurentskih lista (kandidat S. V.) ispred biračkog mjesta Podsused-Vrapče dijeli materijal s brojevima njihovih kandidata. Pomislio sam: zar je moguće da si netko takvo nešto dopušta? Moja misao bila je naivna jer je strategija konkurencije bila da na dan izbora na svakom biračkom mjestu zastrašuje birače i uvaljuje im svoje brojeve na ulazu. Ispred birališta su dobacivali ljudima kako sam ja lopov, kriminalac i seljak iz Kozari puteva. A onda im je moja Peščenica odgovorila s više od 200 glasova na moje ime! Na dva biračka mjesta napadnuti su i izvrijeđani naši promatrači. Situacija je došla do toga da smo to morali prijaviti DIP-u”, rekao je Hodžić koji je na koncu uspio pobijediti na izborima koji su za Bošnjake po svemu sudeći odskočna daska za ulazak u Sabor u kojem već dugo sjedi Pupovac, toliko dugo da ga je ovih dana odlučio bojkotirati jer se osjetio uvrijeđenim, no ako je suditi po broju glasova koje je osvojio, njegovi sugrađani srpske nacionalnosti te uvrede, a ni Pupovčevo političko djelovanje, ipak nisu shvatili ni doživjeli dovoljno ozbiljno. Njemu to očito nije ni bitno, važno mu je da predsjeda i vodi, a to mu svih ovih godina i polazi za rukom, prenosi Dnevno.hr.