Ukupan broj pristupnika koji imaju rezultate ispod praga prolaznosti je veći nego prošle školske godine te je u gimnazijama iznosio 928, odnosno 8,7 posto (prošle godine 4 posto), a u strukovnim školama 7330, odnosno 48,5 posto (prošle godine 29,1 posto).

“Veći je i ukupan broj negativnih ocjena – 20.215, u usporedbi s prošlom godinom – 16.157. Značajno veći broj negativnih ocjena imali su kao i prethodnih godina učenici strukovnih škola – 14.693, gimnazija 3.287 i ostali 2.235”, naveo ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović na konferenciji za novinare.

Udio ocjena “nedovoljan” u odnosu na lani bio je manji iz engleskog jezika – osnovna razina, njemačkog jezika – viša razina, iz fizike, politike i gospodarstva te geografije. Više negativnih ocjena nego prošle godine učenici su dobili iz hrvatskog jezika, matematike – viša razina, njemačkog jezika – osnovna razina, biologije, kemije, psihologije, povijesti. Jednak udio negativnih ocjena kao i lani učenici su imali iz matematike – osnovna razina, engleskog jezika – viša razina te informatike.

Broj pristupnika u gimnazije bio 10.647, u strukovne škole 15.109, a u kategoriji ostali pristupnici 3.432 te je ispitima Državne mature u prvom roku pristupilo ukupno 29.188 učenika.

“U ovoj školskoj godini zabilježen je nešto veći broj pristupnika iz kategorije ‘ostali’, dok je broj redovitih učenika podjednak prošlogodišnjemu. Ove godine prvi put u zadnjih 10 godina ima nešto više pristupnika”, rekao je Filipović.

Turistička sezona i vremenske prilike su presudile: Nova školska godina počet će 9. rujna

Loši rezultati iz Hrvatskog jezika 

“Ove godine imali smo ukupno 22, 4 posto pristupnika koji nisu položili ispit iz Hrvatskog jezika, dok ih je prošle godine bilo 13,1 posto”, rekao je Filipović. Istaknuo  je i da posebno zabrinjava što je prošle godine ispod praga prolaznosti prilikom ocjenjivanja eseja bilo 7,3 posto učenika, a ove godine 17,6 posto.

“U Centru ćemo se pozabaviti detaljnijom analizom da vidimo što je razlog tako velikoj promijeni, odnosno značajno lošijim rezultatima iz hrvatskog jezika”, rekao je Filipović. Odmah je objasnio da smatra da uzrok ne treba tražiti u većem broju lektira. “Vjerojatno je dijelom to posljedica suvremenih tehnologija i načina komuniciranja naših učenika”, protumačio je.

Razlozi poništenja ispita mobiteli i vulgarnost učenika

“Ove godine je bio popriličan broj pristupnika kojima su ispiti nužno poništeni na temelju pravilnika o polaganju državne mature. Zbog posjedovanja ili korištenja mobitela takvih je bilo 12”, naveo je Filipović.

Istaknuo je da je osobito iznenađen razlogom radi kojeg su poništena četiri ispita – vulgarnosti. “Ti ispiti su poništeni zbog vulgarnog sadržaja. Iz pristojnosti vam ne mogu reći kakvi su to sadržaji pisani i slikovni. Zapitao sam se što je te maturante nagnalo na takav način izražavanja. I sada iznosim samo kao tezu, a ne i kao tvrdnju da smatram da razlog treba tražiti i u neprimjerenom javnom diskursu visokopozicioniranih osoba”, rekao je Filipović.

Dodao je da se nada da će se napraviti i istraživanje kako je došlo do toga da pojedini maturanti koriste jezik koji je ispod svake civilizacijske razine. (Hina)