Europska unija pokrenula je u utorak pregovore o članstvu s Ukrajinom, desetljeće nakon što su ruske trupe zauzele poluotok Krim kako bi odvratile zemlju od približavanja Zapadu.
Pristupni pregovori Ukrajine pokrenuti su na međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu. Moldavija bi također trebala pokrenuti svoje razgovore o članstvu kasnije u utorak. Iako su ovi događaji velika prekretnica na njihovim europskim putovima, razgovori bi mogli potrajati godinama, izvješćuje AP.
U uvodnom govoru predstavljenom putem videolinka, ukrajinski premijer Denys Shmyhal nazvao je ovo “povijesnim danom” koji označava “novo poglavlje” u vezama njegove zemlje s europskim blokom, posebno dok bjesni rat s Rusijom.
“U potpunosti razumijemo da je pred nama još puno posla na putu pristupanja. Spremni smo za to. Pokazali smo da se možemo kretati brzo i postići nemoguće”, rekao je Shmyhal.
Belgijski ministar vanjskih poslova Hadja Lahbib, čija zemlja trenutno predsjeda EU-om, opisao je to kao “povijesni trenutak za sve nas i označava prekretnicu u našim odnosima”. Lahbib je rekao da EU osuđuje “neopravdani i ničim izazvani rat agresije Rusije protiv Ukrajine i pozdravlja otpornost ukrajinskog naroda”, te dodao kako će blok nastaviti podupirati Ukrajinu u ratu “koliko god bude potrebno i s intenzitetom koji bude potreban”.
Nada se zajedništvu i podršci: Anušić ima razrađene planove za obavezno temeljno vojno osposobljavanje
Ukrajinsko izaslanstvo u Luksemburgu je predvodila zamjenica premijera za europske i euroatlantske integracije Olga Stefanishyna. “Ovo je doista povijesni trenutak za moju zemlju. Cijela nacija kao jedan stoji iza ove odluke”, rekla je novinarima po dolasku na ceremoniju. Stefanishyna je rekla da će nada utjelovljena u otvaranju pregovora građanima Ukrajine dati “moralnu snagu da nastave odolijevati” ruskoj invaziji.
Međuvladina konferencija službeno je započela proces usklađivanja zakona i standarda zemlje s onima 27-članog bloka, koji je posebno zabrinut zbog korupcije u Ukrajini. Međutim, stvarni pregovori vjerojatno neće započeti za nekoliko mjeseci.
I Ukrajina i Moldavija podnijele su zahtjev za pridruživanje EU-u u danima i tjednima nakon što je Rusija izvršila invaziju u veljači 2022. Do lipnja 2022. čelnici EU-a sve su to brzo učinili službenim, ali stvari su se od tada sporije odvijale za Kijev i do članstva, ako do njega dođe, mogle bi proći godine.
Pristupni pregovori Turske trajali su gotovo dva desetljeća bez rezultata.
Ipak, početak procesa pregovora šalje još jedan snažan signal solidarnosti s Ukrajinom osim financijske potpore koju je pružila EU, a koju dužnosnici procjenjuju na oko 100 milijardi eura (107 milijardi dolara). To je također iskaz potpore Moldaviji, koja se suočila s vlastitim izazovima s Rusijom.
Zemlje kandidati moraju svoje zakone i standarde uskladiti s onima EU-a u 35 područja, poznatih kao poglavlja, od slobodnog kretanja roba preko ribarstva, oporezivanja, energije i okoliša do pravosudnih prava i sigurnosti.
Svih 27 zemalja članica mora dati jednoglasni pristanak za otvaranje ili zatvaranje poglavlja, pružajući dovoljno mogućnosti državama EU-a da zahtijevaju više posla ili odgađaju postupke. Mađarska, koja u srpnju od Belgije preuzima rotirajuće predsjedanje EU-om, rutinski je kočila potporu EU-a i NATO-a Ukrajini. “Još uvijek smo na početku procesa provjere. Vrlo je teško reći u kojoj je fazi Ukrajina. Prema onome što vidim ovdje, dok razgovaramo, jako su daleko od ispunjavanja kriterija za pristupanje,” rekao je mađarski ministar za europska pitanja Janos Boka pri dolasku na mjesto događaja.
Graničeći s članicama EU-a Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom, Ukrajina bi prestigla Francusku i postala najveća članica bloka ako bi se pridružila, pomičući svoje težište dalje prema istoku. Kao vrhunskog proizvođača žitarica, njezin bi ulazak imao veliki utjecaj na poljoprivrednu politiku EU-a.
Zajedno s Moldavijom, Ukrajina stoji u dugom nizu zemalja koje se nadaju članstvu u EU – Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska – s dugogodišnjim težnjama za članstvo i koje su se počele osjećati zaboravljenima zbog brzog napretka Kijeva.
Ukrajina se želi pridružiti do 2030., ali prvo mora provesti desetke institucionalnih i pravnih reformi. Taj zastrašujući popis predvođen je koracima za borbu protiv korupcije i uključuje široke reforme javne uprave i pravosuđa.