Piše Aleksandar Savić Razglas.org
Nakon točno godinu dana od kako je gradonačelnik Tomašević u Zagrebu ustrojio tzv. “novi model zbrinjavanja otpada” financijski rezultati (a i oni operativni) bilježe fijasko!
Zapravo, u tom “novom” modelu jedina novost su plave vrećice kojima se nastojao obračunati i naplatiti “varijabilni dio” troška zbrinjavanja otpada.
Naime, novim Zakonom o gospodarenju otpadom (op.a. stupio na snagu u ljeto 2021. godine) svi pružatelji komunalne usluge zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj primorani su svoju uslugu obračunavati kroz fiksni i varijabilni dio. Fiksni dio je zapravo paušal u sklopu kojeg javno komunalno poduzeće obračunava svoje logističke i operativne troškove (tzv. hladni pogon), a varijabilni dio se odnosi na količinu proizvedenog miješanog komunalnog otpada (kolokv. obično raznovrsno smeće) kojeg svaki korisnik mjesečno proizvede (i koje se za taj trošak mora i zbrinuti).
Zakon je ponudio dvije opcije obračuna varijabilnog dijela: po kilaži ili po volumenu.
Zbog pragmatičnih razloga (op.a. izuzetno skupo i kompleksno bi bilo organiziranje vaganja svakog istovara otpada na kamion) sva mjesta u Hrvatskoj odlučila su se na obračun prema volumenu. Tako je odlučeno i u Zagrebu. Tehnologija koja omogućava izračun preuzetog otpada od korisnika uključuje čipiranje spremnika za otpad (kante/kontejneri) specijalnim RFID čipovima koje senzori na kamionima očitavaju svaki put kad se spremni “podiže” i prazni u kamion (op.a. evidencija bilježi datum, vrijeme, lokaciju korisnika i veličinu spremnika, kao i neke druge podatke).
Na kraju mjeseca (op.a. uobičajeno obračunsko razdoblje je jedan kalendarski mjesec) se broj odvoza množi s volumenom spremnika, a zatim i s iznosom troška po litri miješanog komunalnog otpada te se tako dolazi do točnog izračuna varijabilnog dijela troškova (računa) zbrinjavanja otpada. Primjerice, ako je otpad odvožen 4 puta, ako je volumen vašeg spremnika 100 L i ako je trošak naplate 0,03 € po L onda je varijabilni trošak zbrinjavanja vašeg otpada 12 €.
U Zagrebu su odustali od toga i uveli plave vrećice
Početkom prošle godine zagrebačka skupština prihvatila je prijedlog zagrebačkog gradonačelnika Tomaševića da se obračun varijabilnog dijela vrši kroz standardizirane službene plave vrećice. Po tom “novom” modelu kupnjom službenih vrećica za miješani komunalni otpad automatski plaćate i uslugu zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada, točnije, plaćate varijabilni dio računa javne usluge.
Sve to ima smisla?
Nažalost, radi se o izuzetno pogrešnoj odluci i to iz više razloga.
Elektronsku evidenciju preuzimanja otpada (a što jasno propisuje Zakon o gospodarenju otpadom) putem čipiranja financijski i operativno je nemoguće ustrojiti kroz sustav vrećica. Zamislite koliko bi bilo skupo čipirati apsolutno svaku vrećicu, a i nemoguće je taj čip povezati s korisnikom jer prodaju u trgovačkim lancima koji ne mogu očitati čipove i nemaju sistemske podatke korisnika niti pristup sustavu javnih komunalnih poduzeća.
Drugi problem je što je gotovo nemoguće kontrolirati korisnike tko koristi, a tko ne koristi plave vrećice. U Zagrebu ima više od 360.000 korisnika, a Čistoća ima oko 1.000 zaposlenika koji vrše preuzimaju otpad, što znači da bi svaki radnik trebao pregledati čak 360 spremnika prilikom istovara što je po bilo kojem operativnom i radnom režimu jednostavno nemoguće (op.a. i ovako jedva uspijevaju prazniti spremnike jer je veliki deficit radne snage).
Treći problem je što se varijabilni dio troška zbrinjavanja otpad više ne iskazuje na računima Čistoće pa je zakonski nemoguće provoditi ovrhu nad korisnicima, a (u slučaju korisničkog nepoštivanja uporabe službenih vrečica novac od varijabilnog dijela je automatski propao, odnosno, nije naplaćen). A upravo je ovo treće izazvalo golemi gubitak zagrebačke Čistoće!
Čistoća je u milijunskim gubicima
Davor Vić (direktor Čistoće) i gradonačelnik Tomašević
Zagreb.hr / Davor Vić (direktor Čistoće) i gradonačelnik Tomašević
Upravo za tri dana će gradska skupština odlučivati o polugodišnjem financijskom izvještaju Zagrebačkog Holdinga (op.a. poslovanje od 1.1. do 30.6.2023. godine), u čijem je sklopu zagrebačka Čistoća (jedna od podružnica).
Kako propisi nalažu, uprava Zagrebačkog Holdinga dostavila je zastupnicima u skupštini svoj prijedlog o polugodišnjem izvještaju sa svim prilozima, a ukoliko ga skupština prihvati većinom glasova on će time postati i konačni službeni izvještaj tog poduzeća. U Zagrebu je sve dostupno putem službenih mrežnih stranica grada Zagreba.
U službenom prilogu nalaze se detaljna pojašnjenja u vezi s poslovanjem Zagrebačkog Holdinga u prvom polugodištu ove godine, a detaljno ga možete izučiti na sljedećoj poveznici:
Vanjska poveznica: Prilog službenog prijedloga polugodišnjeg izvještaja Zagrebačkog Holdinga
U tom prilogu uprava Zagrebačkog Holdinga izvještava zastupnike gradske skupštine kako je Čistoća zabilježila gubitke u iznosu od 8,21 milijun eura, “najvećim dijelom zbog manjih prihoda od varijabilnog dijela javne usluge (-7,64 milijuna eura) uslijed slabije prodaje ZG vrećica u odnosu na planirano”.
Dakle, građani nisu kupovali plave vrećice, Čistoća nije mogla kroz uplatnicu naplatiti varijabilni dio usluge i gubitak je 7,64 milijuna eura! Tom gubitku treba pridodati i trošak proizvodnje tih istih plavih vrećica koje je Zagreb platio dodatnih više milijuna eura! Tijekom prošle godine proveden je postupak javne nabave za nabavku novih 15 kamiona Čistoće za nešto manje od 5 milijuna eura putem višegodišnjeg leasinga. Nije li apsurd da se Zagreb zadužuje za milijune, a višestruko veći iznosi se doslovno “bacaju u vjetar”?
Ne postoji Zakonom propisana digitalna evidencija
Zagreb.hr / pogledajte izjavu
Dolazimo do još jednog problema, koji bi mogao biti ključan za zakonito poslovanje Čistoće.
Naime, čipiranje s početka teksta nikad nije dovršeno i time nije moguće organizirati niti provoditi elektronsku evidenciju preuzetog otpada što je propisano i Zakonom o gospodarenju otpadom, ali i samom odlukom Grada koju je gradonačelnik Tomašević osobno uputio u gradsku skupštinu.
Ako ne postoji digitalna evidencija, onda se ne može dokazati niti vršenje usluge (jer je upravo tako regulirano i Zakonom i gradskom Odlukom) pa je upitna naplativost računa. Budući da je Zagreb glavni grad u Hrvatskoj, ne postoji niti jedan razlog tolerancije ovako nezakonitog modela poslovanja.
Tim više što je sam gradonačelnik na vlastitoj konferenciji za medije 20.09.2022. prilikom predstavljanja “novog” modela pojasnio sveukupnoj javnosti da je čipiranje i važno i ključno te je obećao da će biti provedeno do konca 2022. godine.
Sada se bliži konac 2023. godine, a čipiranje i elektronska evidencija nisu niti u zamisli…
Valja napomenuti da je projekt čipiranja sufinanciran sredstvima EU i da je neupitna/neizbježna gradonačelnikova odgovornost prema toj činjenici.
Zagreb je krcat otpadom, a Državni inspektorat dopušta nezakonitosti
biootpad istovaren na Jakuševcu
Mjesecima po društvenim mrežama cirkuliraju svakodnevne fotografije otpada po pretrpanim spremnicima i svugdje oko njih. Kompostana na Jakuševcu (zagrebačko odlagalište otpada), kojom upravlja Zrinjevac, nije predviđena za trenutne količine prikupljenog biootpada tako da je biootpad ovog trenutka doslovno posložen na kilometarsku hrpu uzduž Jakuševca, a fotografijama je nedavno zabilježen istovar biootpada na samo odlagalište zajedno s miješanim komunalnim otpadom što je strogo zabranjeno zakonom.
Zagreb ima ugovor za zbrinjavanje biootpada s privatnim oporabiteljima, od kojih je najpoznatija tvrtka Petra Pripuza kojem je gradonačelnik tijekom predizborne kampanje “obećao” da će izgubiti sve poslove s gradom. To se, naravno, nije dogodilo, ali gradonačelnik na silu želi dokazati da ugovori koji postoje ne treba komzumirati jer grad ima vlastite kapacitete za zbrinjavanje biootpada, što na kraju završava opisanim općim kaosom i nezakonjem.
Udruga “Ekologija grada” nedavno je podnijela kaznenu prijavu zbog “ugroze zdravlja građana i stvaranja sveopćeg nereda propuštanjem organizacije odvoženja otpada”.
Vanjska poveznica: Kaznena prijava protiv Zagreba: “Gradom po smeću hodaju nametnici, štakori i divlje svinje”
Građani svakodnevno bilježe značajniju pojavu štakora i još uvijek svakodnevno pratimo fotografije općeg komunalnog kaosa.
Državni inspektorat na čelu s Andrijom Mikulićem (HDZ) o svemu su temeljito informirani, no do sada nisu učinili ništa značajnije (ako uopće išta) iz zakonom propisanih postupaka kao bi se uspostavio komunalni red u glavnom gradu Hrvatske, što u javnosti potiče već prisutne špekulacije o mogućem trgovanju utjecajem između glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića i gradonačelnika Tomislava Tomaševića.