Nezaposlenost, uvjeti rada, plaća, stambeno pitanje – glavni su razlozi iseljavanja mladih iz Hrvatske. Istodobno sustavne demografske politike nema, a poticajne mjere su stihijske. Upravo je rješavanju te problematike Svjetski savez mladih Hrvatske odlučio pristupiti sustavno, multidisciplinarnim znanstvenim projektom, kojim će nastojati otkriti probleme i politici ponuditi rješenja.
Nakon završenog fakulteta Katarina Kljajić relativno je brzo pronašla posao. Odlazak iz Hrvatske za nju nije bio opcija, iako su mnogi iz njezine okoline postupili drukčije.
”Kako sam iz Slavonskog Broda, odakle je jako puno ljudi otišlo, nekad bude jezivo da je po pola razreda i pola društva negdje vani”, govori.
Najviše je ljudi otišlo u Irsku. Ana Maria zbog odlaska u Dublin, srećom, nije zažalila.
”Financijska strana priče, očigledno, nitko ne ide u zemlje u kojima je lošiji standard. Idu tamo gdje se cijeni rad, gdje se cijeni znanje, gdje će te pošteno platiti za taj rad”, rekla je Ana-Maria Hota.
Na pustim kninskim ulicama na nekog mlađeg i radno sposobnog sve je teže naići.
”Nema posla, postao je to sad i običaj, svi su poletjeli za parama”, govori Tiho iz Knina.
Brojke za Hrvatsku su poražavajuće. Od 2013. godine zemlju je napustilo 300 tisuća ljudi – većinom mladih. Italiju, primjerice, u istom periodu njih osam tisuća. Negativne demografske trendove u Hrvatskoj dodatno je pojačala i koronakriza.
”Prošle godine bilježimo najveći prirodni pad u povijesti, pri čemu je razlika između umrlih i živorođenih bila 21 tisuću. UN-ove projekcije govore da će 2050. Hrvatska imati 17 posto stanovnika manje”, objasnio je voditelj projekta Ivan Majstorović.
Svjetski savez mladih Hrvatske pokrenuo je projekt mreža 2050. – demografija od izazova do odgovora. Njime će kroz istraživanja na tri područja nastojati utvrditi probleme i ponuditi rješenja u kreiranju demografske politike. Osnovne probleme nije teško utvrditi – na razini države demografska strategija i politika gotovo da i ne postoje, no problemi su i dalje tu.
”Mi nastojimo osigurati da što već broj naših sugrađana, pogotovo mladih, osnuje obitelj u Hrvatskoj, dobije zaposlenje”, izjavio je premijer Andrej Plenković.
Predsjednik Republike, za čijeg su premijerskog mandata iseljavanja počela, nakon posjeta Kijevu kaže – teško je i dalje, ali bolje nego prije.
”To samo govori koliko Kijevo ima tešku prošlost, nije bilo dobro kao sada, a sada ljudi nisu zadovoljni”, komentirao je predsjednik Zoran Milanović.
Prema UN-u, Hrvatska je među pet najstarijih svjetskih populacija na svijetu, a ujedno je i najugroženije demografsko područje na svijetu.
Ivan Čorkalo je za Dnevnik Nove TV razgovarao s vodećim hrvatskim demografom Stjepanom Štercom. On kaže da je problem Hrvatske sadašnjosti i budućnosti starenje stanovništva i veći broj umrlih nego rođenih te oni utječu na nacionalnu sigurnost zemlje.
Tom se problemu, kaže, dosad pristupalo s političke, a ne stručne razine. ”To je bila politizacija cijele priče iako to nije političko, svjetonazorsko, religijsko pitanje, nego je to temeljno pitanje razvoja Hrvatske”, rekao je Šterc.
Poticajne mjere za mlade da ostanu u zemlji ne postoje. ”Nema niti jedne strateške odluke vezane za tu problematiku”, komentirao je.
Misli da je Plenkovićeva izjava isključivo u predizborne svrhe. ”Ja mislim da je to predizborno. Mislim da se to čak izgovorilo istim glasom, tonom iz iste osobe. Mi smo od početka ovakvog vladanja Hrvatskom izgubili više od 100 tisuća ljudi samo prirodnim putem, dvostruko više toga još iseljavanjem. Odrazilo se to na svim prostorima u Hrvatskoj. Nakon ovakve izjave, ako se ne postupa sukladno njoj, sutra bez obzira na to tko dođe na vlast, mislim da Hrvatsku ne čeka izvjesna budućnost”, naglasio je, piše Dnevnik.hr