Inicijativa triju mora pokrenuta je u ljeto 2016. godine u hrvatsko-poljskoj suradnji. Uz snažnu potporu Sjedinjenih Američkih Država ovaj se projekt afirmirao kao perspektivna platforma za bolje povezivanje država Srednje Europe. Nakon početne skepse, budući da se Inicijativu percipiralo kao klin koji se zabija između Berlina i Moskve, i Njemačka je dala potporu ovome srednjoeuropskom povezivanju. Prvi samit inicijative koja povezuje države između Jadrana Baltika i Crnog mora održan je 2016. u Dubrovniku, a nakon toga održani su i samiti u Varšavi, Bukureštu i Ljubljani.
Energetski i infrastrukturni projekti
Kao jedno od najvažnijih postignuća u protekle 4 godine može se istaknuti osnivanje investicijskog fonda inicijative u okviru kojeg su dogovoreni infrastrukturni projekti vrijedni 45 milijardi eura. Cilj ovih projekata je ojačati ekonomski razvoj država Srednje Europe, kako bi se što više smanjio jaz između stare i nove Europe, a sudionici inicijative kako bi snažno poduprli transatlantske veze i energetsku neovisnost regije.
Od predviđenih 40 projekata i 45 mlrd. eura predviđa se da je u Hrvatskoj 11 projekata vrijednih gotovo dvije milijarde eura. Jedan od projekata u okviru Inicijative triju mora je i izgradnja LNG terminala na Krku. Terminal bi trebao biti otvoren iduće godine, a kapaciteti su zakupljeni za idućih šest godina. Time se Hrvatska ucrtava na energetsku kartu Europe i pridonosi službenom cilju EU-a o diversifikaciji opskrbnih pravaca.
U okviru Inicijative Hrvatska bi mogla obnoviti i svoju lučku, željezničku i cestovnu infrastrukturu, a snažnijim povezivanjem sa zemljama srednje Europe mogla bi ojačati i svoju vanjskopolitičku i stratešku poziciju. Geoekonomski i geopolitički benefiti vrlo se lako mogu kvantificirati.
Bez potpore političkih faktora
Inicijativa triju mora pokrenuta je u suradnji bivše hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i poljskoga predsjednika Andrzeja Dude, pa je jasno da je hrvatska uloga u okviru inicijative ab initio bila značajna. Nedvojbeno se radilo o najvećem hrvatskom vanjskopolitičkom proaktivnom iskoraku u posljednjih dosta godina.
Nakon silaska Grabar Kitarović s vlasti, postavlja se pitanje kakva će biti budućnost hrvatske pozicije u okviru Inicijative triju mora? HDZ-ova Vlada do sada nije opstruirala ovu inicijativu, davala je prigodničarsku potporu, ali se nije ni pretrgnula u aktivnoj potpori. Predsjednik države Zoran Milanović iskazao je vrlo jasno protivljenje povezivanju Jadrana, Balitka i Crnog mora označivši Crno more i Baltičko more „opasnim morima“. Ova inicijativa prema njemu iritira Moskvu, grozna je te predstavlja „kompleksašku paradu“. Drugim riječima, Milanović ne misli niti najmanje pridonositi radu inicijative.
Hrvatska ne sudjeluje na ovogodišnjem samitu Inicijative triju mora
S obzirom na izostanak potpore najrelevantnijih političkih faktora ovoj inicijativi, možemo li zaključiti kako će Hrvatska izgubiti još jednu priliku za aktivan iskorak ne međunarodnoj sceni? Vrlo vjerojatno da. Naime, kroz nekoliko dana bit će održan virtualni samit Triju mora s Estonijom kao formalnim domaćinom.
Na ovogodišnjem samitu govorit će državni poglavari Estonije, Bugarske, Poljske, Austrije, Litve, Latvije, Rumunjske, Slovenije, Slovačke i Češke. Pored njih tu je i izvršna dopredsjednica Europske komisije Margrethe Vestager, američki državni tajnik za energetiku Brouillette kao i čitav niz drugih ministara i poslovnih ljudi.
Zanimljivo, iako je Hrvatska uz Poljsku suosnivačica Inicijative triju mora Republika Hrvatska na ovogodišnjem samitu – vidljivo je to iz popisa govornika (https://3seas.eu/event/agenda/speakers) – ne će imati baš niti jednog predstavnika, čak niti nižeg ranga.
Poruka je jasna: Hrvatsku Inicijativa triju mora više ne zanima. A ako ju ne zanima srednjoeuropsko povezivanje jedina alternativa je – Balkan. Ili, da budemo posve otvoreni, alternativa je i dalje balkanska krčma…
Davor Dijanović / Hrvatski glasnik