Poslušajte govor svećenika Slave Mandarića i saznajte istinu o kojoj svi šute, ali crkva neće jer hrvatski narod mora znati istinu.
Tag:
Papa
Papa Franjo u intervjuu za Reuters odbacio je navode da planira odstupiti, kazavši da ovaj mjesec planira posjetiti Kanadu, a nada se da će uskoro nakon toga ići u Moskvu i Kijev.
Papa Franjo odbacio je izvješća da uskoro planira napustiti svoj položaj, kazavši kako ovaj mjesec planira posjetiti Kanadu te da se nada da će nakon toga što prije moći posjetiti Moskvu i Kijev. U ekskluzivnom intervjuu za Reuters u svojoj rezidenciji u Vatikanu Franjo je odbacio i tvrdnje da ima rak, našalivši se da mu „liječnici nisu ništa rekli o tome“, a po prvi put je govorio i o stanju svog koljena koje ga je spriječilo da izvršava neke svoje dužnosti.
U 90 minuta dugom razgovoru, vođenom tijekom vikenda, 85-godišnji poglavar Crkve ponovio je svoju osudu pobačaja, nakon što je američki Vrhovni sud prošli tjedan poništio odluku kojom je taj zahvat omogućen na federalnoj razini. Mediji su nedavno pisali o velikom broju događaja krajem kolovoza koji su potencijalni pokazatelj nadolazeće ostavke poput susreta sa svjetskim kardinalima radi novog vatikanskog ustava, ceremonije imenovanja novih kardinala i posjeta talijanskom gradu L’Aquili.
Franjo s osmijehom odbacuje te tvrdnje te je rekao da mu to „nikad nije palo napamet“. Ipak, ponovio je da će jednog dana to doista učiniti ako će mu zdravstveno stanje onemogućiti da vodi Crkvu. Papa je morao otkazati posjet Demokratskoj Republici Kongu i Južnom Sudanu jer su mu liječnici rekli da će morati propustiti i posjet Kanadi od 24. od 30. srpnja ako ne pristane na još 20 dana terapije za svoje desno koljeno.
Otkazivanje puta u Afriku donijelo mu je „mnogo patnje“, kazao je, posebno jer je htio raditi na miru u obje zemlje. Po prvi puta je javno govorio o svom koljenu, rekavši da je zadobio “mali prijelom” kada je napravio pogrešan korak dok je ligament bio upaljen.
„Dobro sam, polako se oporavljam“, naglasio je Franjo.
Također je odbacio glasine da mu je prije godinu dana otkriven rak kada je bio podvrgnut šestosatnoj operaciji uklanjanja dijela debelog crijeva zbog divertikulitisa, stanja uobičajenog kod starijih osoba.
Kontakti oko puta u Moskvu i Kijev
Govoreći o situaciji u Ukrajini, Franjo je istaknuo da postoje kontakti između vatikanskog državnog tajnika kardinala Pietra Parolina i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova o mogućem putovanju u Moskvu. Početni znakovi nisu bili dobri, rekao je. Nijedan papa nikada nije posjetio Moskvu, a Franjo je više puta osudio rusku invaziju na Ukrajinu – prošlog četvrtka implicitno je optužio Rusiju za vođenje “okrutnog i besmislenog napadačkog rata”. Kada se Vatikan prije nekoliko mjeseci prvi put raspitivao o putovanju, Franjo je rekao da je Moskva odgovorila da nije pravo vrijeme. No, nagovijestio je da se sada nešto možda promijenilo.
“Želio bih ići (u Ukrajinu), a htio sam prvo u Moskvu. Razmijenili smo poruke o tome jer sam mislio da ako mi ruski predsjednik da mali prozor da služim miru…” “I sada je moguće, nakon što se vratim iz Kanade, moguće je da uspijem otići u Ukrajinu”, rekao je, dodavši da je prva stvar “otići u Rusiju pokušati pomoći na neki način”, no da bi htio obići obje prijestolnice. – Hina
Papa užasnut Ursulinim ‘woke‘ pravilnikom kojim bi se zabranilo Božić: ‘To su pokušali i nacisti, komunisti…‘
by Ante R.
Objava Ante R.
‘EU se mora vratiti idealima utemeljitelja, a to su bili ideali jedinstva, veličine, i paziti da ne krene putem ideološke kolonizacije‘, rekao je
Papa Franjo (84) ocijenio je dokument Europske unije u kojem se ne preporučuje korištenje izraza “Božić” anakronizmom “razvodnjenog sekularizma”, piše Informativna katolička agencija (IKA).
Podsjetimo, Europska komisija izdala je, pa zatim povukla interni dokument koji je pripremljen s ciljem povećanja spoznaje o inkluzivnosti u komunikaciji. U tom dokumentu, koji je procurio krajem studenog, stajalo je da se ne treba koristiti općeniti pojam “božićni praznici” već više “praznici”, pretpostavljati da su svi kršćani te da se treba izbjeći korištenja pojmova koje se jasno vežu uz određenu religiju, spol ili bračni status.
– U povijesti su mnoge diktature to pokušale učiniti. Sjetite se Napoleona: još od toga doba… Sjetite se nacističke, komunističke diktature… to je svojstveno razvodnjenom sekularizmu i osuđeno je na neuspjeh – rekao je Papa prilikom povratka iz Grčke u Vatikan.
– Europska unija se mora vratiti idealima otaca utemeljitelja, a to su bili ideali jedinstva, veličine, i paziti da ne krene putem ideološke kolonizacije. To bi moglo završiti podjelom među zemljama i biti uzrokom propasti Europske unije. Europska unija mora poštivati svaku državu i njezin unutarnji ustroj, raznolikost zemalja, a ne da ih želi činiti jednolikima. Mislim da to neće učiniti, to joj nije namjera, ali tu valja biti na oprezu – nastavio je.
– Svaka zemlja ima svoju posebnost, ali svaka je otvorena drugima. Suverenost Europske unije je suverenost braće u jedinstvu u kojoj se poštuje individualnost svake zemlje. I budno paziti da ne postane nositeljicom ideološke kolonizacije. Zato je pitanje Božića anakronizam – zaključio je Papa.
Papa je rekao da je spreman otići u Moskvu na sastanak s patrijarhom Kirilom.
– Spreman sam otići u Moskvu i razgovarati s bratom – rekao je Papa te dodao da bi ovaj tjedan u Rim trebali doći visoki dužnosnici Ruske Pravoslavne Crkve kako bi dogovorili mjesto i vrijeme susreta.
IKA navodi da bi mogući odlazak pape Franje u glavni grad Rusije bio prvi odlazak nekog pape u Moskvu, prenosi Jutarnji.
PLENKOVIĆ MU ZAHVALIO Papa Franjo poslao poruku Hrvatskoj: ‘Posebno molim za one koji su izgubili svoje živote, kao i za njihove obitelji’
by Ante R.
Objava Ante R.
Izrazio je nadu da će međunarodna zajednica pomoći vlastima u Hrvatskoj kako bi se ublažile patnje njenih državljana
Papa Franjo u srijedu je objavio kako moli za one koji su izgubili živote u potresu koji je u utorak pogodio Hrvatsku, kao i za njihove obitelji te sve druge koji su stradali.
„Jučer je potres u Hrvatskoj prouzročio žrtve i ozbiljnu štetu“, napisao je Franjo na svom Twitter profilu.
„Izražavam svoju bliskost s povrijeđenima i stradalima u potresu, a posebno molim za one koji su izgubili svoje živote, kao i za njihove obitelji“, dodao je na toj društvenoj mreži.
Informatička katolička agencija (IKA) prenosi kako je Franjo u obraćanju na kraju redovite opće audijencije izrazio nadu da će međunarodna zajednica pomoći vlastima u Hrvatskoj kako bi se ublažile patnje njenih državljana.
Premijer Andrej Plenković na Twitteru je zahvalio Papi na njegovoj solidarnosti i molitvama.
Potres snage 6,2 stupnja po Richteru, s epicentrom u Sisačko-moslavačkoj županiji, u utorak je ubio najmanje sedmero, ozlijedio nekoliko desetaka ljudi, te uništio stotine stambenih objekata u Petrinji, Glini, Sisku, okolnim selima i gradovima.
Potres se osjetio i u nekoliko susjednih država.
Hina
– Papa Franjo u nedjelju je prenio božićnu poruku nade i želju za brzim oporavkom svijetu koji se bori s pandemijom koronavirusa.
U Angelusu izgovorenom pred okupljenim mnoštvom na Trgu svetog Petra, Franjo je spomenuo da je na trgu postavljeno božićno drvce te da se priprema i postavljanje jaslica.
“Ti se božićni simboli postavljaju i u mnogim domovima, na radost djece, ali i odraslih. Oni su simboli ili znakovi nade, osobito u ova teška vremena”, rekao je Papa.
Istodobno je pozvao vjernike da nadvladaju puke “simbole” Božića i da prihvate njegovo istinsko “značenje”, a to znači “Isusa, ljubav Božju” i njegovu “beskrajnu dobrotu” koju je dao svijetu.
“Ne postoji pandemija, nema te krize koja može ugasiti ovo svjetlo. Pustimo ga u svoja srca i pomozimo najpotrebitijima”, poručio je Franjo.
Hina
– Papa Franjo ustoličio je u subotu 13 novih kardinala, uključujući prvog Afroamerikanca na tako visokoj dužnosti.
Kardinali su imenovani na konzistoriju, službenom sastanku kardinalskog zbora, koji je bio bitno manji nego prije zbog pandemije covida-19.
Umjesto uobičajenih tisuća ljudi, samo 10 gostiju po kardinalu smjelo je ući u baziliku sv. Petra gdje je Papa novim kardinalima dao prstenje i tradicionalne crvene kape, birete.
Devetero od 13 kardinala mlađi su od 80 i mogu ući u izbor za novog Papu.
To je bio Franjin sedmi konzistorij otkako je izabran 2013.
Do sada je imenovao 57 posto od 128 kardinala elektora, od kojih većina dijeli njegovu viziju inkluzivnije i otvorenije Crkve.
Franjo je do sada ustoličio 18 kardinala iz pretežito zabačenih zemalja koje ih nikada nisu imale, gotovo sve iz zemalja u razvoju.
U subotu su svoje prve kardinale dobili Brunej, koji se nalazi na sjeveru otoka Borneo, i Ruanda.
Europa ima 41 posto kardinala elektora, dok je 2013. imala 52 posto.
Papa je time povećao izglede da njegov nasljednik ne bude iz Europe kao što nije ni on.
Devetero novih elektora dolazi iz Italije, Malte, Ruande, SAD-a, Filipina, Čilea, Bruneja i Meksika.
Papa im je poručio da uvijek imaju na umu Boga, da izbjegavaju sve oblike korupcije i da ne podlegnu „svjetovnom duhu” koji može pratiti prestiž i moć njihova novog ranga.
Svi u bazilici osim Pape nosili su maske.
Wilton Gregory (72), nadbiskup Washingtona D.C., postao je prvi crni kardinal u trenutku kada SAD preispituje rasne odnose.
Kardinali iz Bruneja i Filipina nisu mogli doputovati na svečanost.
Četvorici ne-elektora starijih od 80 godina odana je počast nakon duge službe u Crkvi. Najistaknutiji među njima je nadbiskup Silvano Tomasi, Amerikanac talijanskog podrijetla koji je radio u cijelom svijetu i velik je stručnjak za imigraciju.
Hina
Papa ide u Beograd da bi Stepinac bio proglašen svetim? Otkrivamo što se zbiva iza kulisa
by Ante R.
Objava Ante R.
Nuncij Lingua u Jasenovcu, Franjin intervju Politici: Što se događa u trokutu Vatikan-Beograd-Zagreb?
Posljednjih nekoliko tjedana u trokutu Vatikan – Beograd – Zagreb dogodile su se neke intrigantne stvari koje su zagolicale maštu, pogotovo jer se po ustaljenom crkvenom “pravilu” sve odvija polako i uz puno “čitanja između redaka”. No, jedna od glavnih stvari koja bi se mogla iščitati ili se valja iza brda iz te usporene, ali aktivne vatikanske diplomatske aktivnosti, jest mogući dogovor posjeta papa Franje Beogradu. A u sklopu toga izvire i ono neizbježno pitanje koje već dugo “tišti” Crkvu u Hrvata, a već se prelilo i postaje važno nacionalno i političko pitanje – konačno proglašenje Alojzija Stepinca svetim, a koje je kamen spoticanja u odnosima dviju crkava ne samo na ovim prostorima nego i u odnosima Vatikana sa SPC-om. Naime, poklopilo se, u zadnje vrijeme, nekoliko susreta i posjeta te zanimljivih istupa koji izazivaju pozornost, donosi Jutarnji list.
Sredinom listopada apostolski nuncij u Hrvatskoj, monsignor Giorgio Lingua posjetio je, u povodu blagdana Svete Terezije, požeškoga biskupa Antuna Škvorčevića, da bi zatim, za javnost pomalo nenadano, zajedno s njim i pakračko-slavonskim episkopom Jovanom Ćulibrkom posjetio Jasenovac te u tamošnjoj mjesnoj crkvi Sv. Nikole predvodio ekumensku molitvu. No, slučajno ili ne, istodobno je u posjetu Zagrebu, odnosno nunciju u Hrvatskoj, bio i apostolski nuncij u Beogradu Luciano Suriani. Isto tako početkom studenoga i sam papa Franjo je dao intervju beogradskoj Politici, što mnogi vide kao najavu njegova posjeta, za koji se naravno ne zna kada bi se mogao dogoditi. No, Crkva je institucija gdje vrijeme drugačije teče.
Davna želja
Posjet pape Franje Beogradu je, zna se već dugo, njegova davna želja, i to zbog Papine ekumenske politike, pogotovo uspostave suradnje i veza s pravoslavljem, a SPC se uz Rusku pravoslavnu crkvu smatra vrlo jakom i utjecajnom crkvom, kao posjet zemljama u kojima je katolička zajednica u manjini.
No, treba reći da je još 2018. godine državni tajnik Svete Stolice, kardinal Pietro Parolin posjetio Srbiju te se već tada nagađalo da je došao ispipati teren je li taj posjet uopće moguć i ostvariv. A koliko je papi Franji važna Srbija, vidjelo se i u svibnju 2019., kada je intervju Politici dao Pietro Parolin. U intervju je eksplicitno zatražio pravoslavno-katoličku suradnju. “Želja Svete Stolice je da sve vjerske zajednice ove regije budu u stanju da zajednički zakorače na put istinskog pomirenja i da mogu postati model prevladavanja konflikata za cjelokupno društvo”, rekao je tada Parolin koji je, usput, sigurno ne slučajno, spomenuo odlične odnose pape Franje i patrijarha Irineja.
Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar je, pak u nedavnom intervjuu IKA-i, odgovarajući na pitanje o mogućem posjetu Pape Beogradu, baš kroz poteze glavnog tajnika Parolina istaknuo da u “nekim malim događajima ne gledaju prevelike stvari”. Državni tajnik, kaže nadbiskup Hočevar, “nije došao pripremati put za Papin dolazak”, ali je potvrdio da je “normalno da Sveti Otac želi doći”.
Otežavajuće okolnosti
No, posjet Beogradu ima nekoliko otežavajućih okolnosti. Svakako da su pitanja Jasenovca i Alojzija Stepinca vrlo važna “stavka” za taj eventualni posjet, ali i stav SPC-a prema tom eventualnom posjetu jer, kažu dobrom obaviješteni krugovi u Beogradu, takav događaj neće proći bez “odobrenja ili dogovora” s RPC-om, pogotovo dok je na čelu SPC-a patrijarh Irinej. Papin eventualni posjet imao bi i velike političke reperkusije u samoj Srbiji, koja je u nacionalističkom neomiloševićevskom zanosu, premda Aleksandar Vučić, koliko se zna, ne bi imao ništa protiv, ali ipak ne smije na svoju ruku bez dogovora s vrhom SPC-a, gdje također vlada otpor posjetu mnogih visokih crkvenih dostojanstvenika.
Vučić je 2019. godine bio u Vatikanu na susretu s Papom, gdje je rečeno da je u budućim odnosima Hrvata i Srba jako bitna uloga Svete Stolice. A u Beogradu se uvijek posebno ističe kako Vatikan unatoč “pritiscima” nije priznao neovisnost Kosova (to je istaknuto i u podnaslovu Papina intervjua Politici). Kamen spoticanja je i nekadašnji zagrebački nadbiskup Stepinac. Podsjetimo da papa Franjo odugovlači sa “svetošću” Stepinca upravo zbog SPC-a. I u intervjuu IKA-i beogradski nadbiskup Hočevar je rekao da se “premalo racionalno pristupa tom pitanju, jer nismo sve proučili”. Hočevar doduše kaže da ga je Crkva proglasila blaženim, “priznala ga je i svetim”, ali je ipak nadopunio kako misli da je “bilo premalo proučavano” te “kada se proučavao slučaj Alojzija Stepinca, ne znam jesu li svi arhivi bili dovoljno proučeni? Zato sam već tada postulatoru (Batelji) govorio da bi, po mojem skromnom mišljenju, trebalo stvoriti mnogo jači i bolji povijesni okvir”, rekao je Hočevar u razgovoru za IKA-u.
No, u tome se spominju i neke teške prepreke – sam patrijarh Irinej i Alojzije Stepinac, za čiju “svetost” u Srbiji ne žele niti čuti. Nuncij Luciano Suriani je u svom ljetošnjem intervjuu IKA-i rekao da su sa strane Svete Stolice i pape Franje prijeđeni svi mogući putevi kako bi se uklonila svaka sumnja oko Stepinca. Tada je, navodi IKA, zatražena i uspostavljena komisija, sastavljena od članova Srba i Hrvata, koja je omogućila da se obnovi dijalog, koji je bio prekinut, a koji je donio određene plodove. Želja je obje strane da se taj dijalog nastavi, kako bi se bacilo svjetlo i na druge aspekte tog povijesnog razdoblja, bolnog i kontroverznog. “U svakom slučaju, bilo bi mi žao da ti događaji nastave biti nesavladiva prepreka u odnosima između Katoličke crkve u Hrvatskoj i Srpske pravoslavne crkve, jer je to i rana na našem kredibilitetu kao kršćana'”, istaknuo je nuncij Suriani.
Osim toga, druga najveća prepreka Papina posjeta je sam partijarh Irinej (bez obzira na to što ga je i Papa u svom intervjuu Politici obasipao komplimentima, a to stalno radi i nuncij Suriani) kao pripadnik konzervativne i tvrdolinijaške struje. Irinejevo zdravlje je narušeno (zbog bolesti je jedva uspio sudjelovati na proslavi osam stoljeća SPC-a, a sada ima koronavirus), i već mjesecima se spekulira o njegovom nasljedniku. Po Statutu SPC-a još uvijek je na snazi odredba o ždrijebu pri izboru novog patrijarha, što znači da postoji neka razina neizvjesnosti, ali sada se tu pojavljuju tri nezaobilazna kandidata: episkop bački Irinej Bulović, vladika pakračko-slavonski Jovan Ćulibrk i zagrebačkim mitropolit Porfirije Perić. Irinej Bulović je glasnogovornik SPC-a, teološki obrazovan, a nedavno je doživio iznimno srdačan prijem kada je posjetio RPC.
Papa Franjo, kažu u nekim crkvenim krugovima, želi to učiniti ne samo u sklopu svoje ekumenske politike nego i kao uvjet za normalizaciju odnosa Hrvatske i Srbije, u čemu upravo dvije Crkve, odnosno kler može dati ključni doprinos.
No, neki crkveni i politički krugovi čak spekuliraju o vrlo “revolucionarnoj” mogućnosti koja se provlači kako bi Papa, upravo zbog normalizacije hrvatsko-srpskih odnosa, mogao u sklopu “beogradske turneje” možda svratiti i do Zagreba, dok neki spominju da bi papa Franjo mogao, jer toliku hrabrost ima, možda obići Jasenovac i Vukovar. To se tek usput spominje, onako u pola glasa, više kao nečije nagađanje ili nečija želja, nego, za sada, kao stvarna mogućnost.
Protivnici na obje strane
Naime, jedan takav pothvat morao bi zadovoljiti mnoge ne samo vjerske nego u prvom redu političke preduvjete i Zagrebu i Beogradu, ali i imati još više protivnika na obje strane. Ne treba niti govoriti kako je Jasenovac jedna od bolnih točaka hrvatsko-srpskih odnosa, u kojima su s jedne strane na djelu pokušaji revizije tog ustaškog logora smrti, gdje je najviše stradalo Srba, uz Židove, Rome i Hrvate koji nisu podržavali režim i nacifašističku tvorevinu NDH, a s druge nastojanja mnogostrukog umnožavanja srpskih žrtava te stavanja na teret današnjoj Hrvatskoj tog zločina i nastojanja da se predstavi kao “nasljednica” NDH. Početkom 2016. godine Irinej je položaj Srba u Hrvatskoj usporedio sa situacijom u NDH. “Danas Srbi strahuju da ne dožive ono što je doživjelo više od milijun njihovih predaka”, rekao je i po tko zna koji put uzburkao duhove.
Međutim, postoje i oni koji o ovako traumatičnim temama razmišljaju ozbiljnije, kao što je vladika pakračko-slavonski Jovan (Ćulibrk), koji je ovih dana na zagrebačkoj tribini privrednika upozorio na najezdu revizionizma u Srbiji i Republici Srpskoj. “Daje se podrška, pa i državni ordeni Gideonu Greifu koji govori o 1,400.000 žrtava Jasenovca. Struka šuti kao da se sve dešava u nekoj drugoj državi. Kao što se borimo protiv onih koji Jasenovac proglašavaju lječilištem, trebamo se boriti i protiv onih koji daju neumjerene cifre”, rekao je vladika Jovan i pozvao na zajedničko pisanje analize Greifovih teza.
Nije samo mogući dolazak pape Franje u Beograd izazvao interes, nego je kroz kaptolske hodnike prostrujalo da su dva nuncija, a monsignora Lingu inače u ovdašnjim crkvenim krugovima nazivaju Papinim skautom za hrvatsku crkvenu hijerarhiju, razgovarali ne samo o tom važnom posjetu nego i o novim imenovanjima po hrvatskim biskupijama, ali i sigurno su se dotakli pitanja tko će naslijediti dugogodišnjeg beogradskog nadbiskupa Stanislava Hočevara koji uskoro ide u mirovinu. Imenovanje beogradskog nadbiskupa uvijek je delikatna i politička stvar, pogotovo ako se razmišlja da bi Hočevara, inače Slovenca, mogao naslijediti možda netko iz Hrvatske. A to je nešto što će odlučiti vjerojatno sam(o) Papa, uz detaljnu analizu i takvog mogućeg poteza ne samo s vjerskog nego u prvom redu s nacionalnog i političkog aspekta i odnosa dviju zemalja, piše Jutarnji list.
– Izjave pape Franje o istospolnim brakovima u dokumentarnom filmu izvučene su iz konteksta i Crkva neće promijeniti svoju doktrinu u odnosu na istospolne brakove, objavio je u četvrtak vatikanski središnji ured, a biskupija u Essenu drži da je time pokazao “katastrofalan način komuniciranja”.
Pojašnjenje vatikanskog Državnog tajništva poslano je svim vatikanskim veleposlanicima diljem svijeta s naputkom da ga proslijede lokalnim biskupima kako bi “na pravi način shvatili riječi Svetog Oca”.
Pojašnjenje je tako bilo upućeno i čelniku Njemačke biskupske konferencije Georgeu Baetzingu, a potpisao ga je apostolski nunciji, ili vatikanski veleposlanik, nadbiskup Nikola Eterović.
Dokumentarac “Franjo” imao je premijeru 21. listopada na filmskom festivalu u Rimu, a na naslovnicama je završio jer Papa u njemu govori kako homoseksualci imaju pravo zasnovati obitelji i da je potrebno regulirati istospolne brakove.
Papina izjava naišla je na odobravanje liberala i pozive na razjašnjenje od konzervativaca.
Vatikansko državno tajništvo prošli je tjedan u tišini poslalo objašnjenje svojim veleposlanicima koji su ga potom proslijedili biskupima. U njemu stoji da su dvije Franjine izjave, odgovori na dva različita pitanja, montirani u jednu izjavu, s izrezanim kontekstom i pitanjima.
“Homoseksualci imaju pravo na obitelj. Oni su djeca Božja i imaju pravo na obitelj. Nikoga se ne bi smjelo izbacivati i nitko se zbog toga ne bi smio osjećati jadno”, rekao je Papa u filmu. “Ono što trebamo učiniti je izvanbračna zajednica. To je način da ih se pravno pokrije. Ja sam za to”, dodao je.
U pismu piše i kako je u filmu izrezan dio u kojem se Papa protivi homoseksualnom braku, te da je o izvanbračnoj zajednici govorio u kontekstu građanskih zakona o životnom partnerstvu.
„Jasno je da je papa Franjo govorio o zakonima država, a ne o doktrini Crkve koju je ponovio više puta tijekom godina“, stoji u pismu veleposlanicima.
Crkva smatra kako istospolne tendencije nisu grijeh, no da homoseksualni činovi jesu.
No, nije jasno zašto Vatikan nije ranije komentirao tu kontroverzu, a osim toga, Vatikan je dan nakon premijere ugostio redatelja dokumentarca, Rusa s američkim državljanstvom Evgenija Afineevskog, iako je krivo prenio Papine riječi.
Reagirajući na pismo Državnog tajništva vatikanskim veleposlanicima, voditelj biskupije u Essenu Klaus Pfeffer kazao je da je Vatikan pokazao “katastrofalan način komuniciranja”.
Pfeffer podsjeća da Papa govori u filmu koji je Vatikan odobrio i koji je izazvao reakciju javnosti, a zatim se Vatikan osjećao obaveznim protumačiti izjave Pape, drugim riječima, “oslabiti ga”.
“To baca loše svijetlo na Vatikan i šteti Papi”, rekao je Pfeffer.
Hina
Hoće li Papina izjava o homoseksualcima izazvati veliki potres u katoličkoj crkvi
by Ante R.
Objava Ante R.
Na zagrebačkom Kaptolu, gdje je sjedište nadbiskupije, jučer je vladao priličan šok, nakon što je papa Franjo podržao civilne zajednice za homoseksualne parove, piše u petak Jutarnji list
Na zagrebačkom Kaptolu, gdje je sjedište nadbiskupije, jučer je vladao priličan šok, nakon što je papa Franjo podržao civilne zajednice za homoseksualne parove, piše u petak Jutarnji list
Nimalo čudno, jer kad je u Hrvatskoj izglasan Zakon o istospolnim zajednicama, iz ovdašnje Katoličke crkve dolazile su optužbe da se na taj način napuštaju “korijeni tradicionalnog hrvatskog obiteljskog prava” te “širom otvaraju vrata novim odnosima i rastakanju tradicionalne obitelji”, kako je izjavljivao Gordan Črpić, tajnik komisije Iustitia et pax.
Recentna Franjina izjava u potpunoj je suprotnosti s takvim stavovima, ali i razmišljanjima velikog dijela Katoličke crkve, ispričao je Jutarnjem listu svećenik blizak Hrvatskoj biskupskoj konferenciji.
“Ovo će izazvati reakcije sa svih strana jer Papa je dotaknuo nešto što predstavlja svojevrsni DNK katoličke vjere. Naime, točno je da Bog voli sve ljude pa i gejeve, ali u srži je Katoličke crkve da je protiv umjetne oplodnje, pobačaja ili homoseksualizma. To je taj DNK o kojem govorim, a koji Franjo, vjerojatno u dobroj vjeri, sada dovodi u pitanje. Jer, ako počnemo priznavati brakove koji nisu zajednica žene i muškarca, onda ćemo, za pet ili dvadeset godina, postati otvoreni i za raspravu o dopuštanju abortusa. A tako se dovodi u pitanje srž naše vjere i zato vam jamčim da će ovaj put Franjo naići na ogromne reakcije”, prognozira ovaj kaptolski insajder.
“Homoseksualni ljudi imaju pravo biti u obitelji. Oni su Božja djeca i imaju pravo na obitelj. Ono što moramo stvoriti je zakon o civilnim zajednicama. Na taj su način zakonski pokriveni”, glasi izjava poglavara Katoličke crkve u filmu “Franjo” koja je zatresla Katoličku crkvu i u Hrvatskoj.
Jedna od prvih reakcija stigla je od poznatog konzervativca Vice Batarela, koji kaze da “privatno mišljenje je privatno mišljenje, čak i od Pape, ali jedino Crkveni nauk obavezuje vjernike katolike”, donosi Jutarnji list.
Biskup Uzinić: Papa podsjeća na pismo HBK o jednakom poštovanju svake žrtve rata
by Ante R.
Objava Ante R.
Dubrovački biskup Mate Uzinić za N1 je objasnio da je Papa u najnovijoj enciklici spomenuo pismo hrvatskih biskupa povodom 50. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata: “U tom dokumentu biskupi govore da nije pravo polazište ‘moje žrtve, a tuđi zločini’, nego je pravo polazište ‘zločini članova mog naroda, a žrtve drugih’.”
Uzinić je rekao da je riječ o dokumentu biskupa “koji je možda u društvu zaboravljen”:
“Ali mi biskupi povremeno ga citiramo.”
“Pismo hrvatskih biskupa o 50. obljetnici završetka Drugog svjetskog rata, u njemu se na pravi način Crkva u Hrvata pozicionirala u odnosu na Drugi svjetski rat i poraće. Iz toga je moguće stvoriti prave pozicije i za ovaj rat koji smo imali”, kazao je Uzinić i dodao:
“Problem je da, to što smo rekli, u praksi nedovoljno provodimo. Papa u poglavlju u kojem govori o putovima susreta, o pomirenju, oprostu, nezaboravljanju, u tom kontekstu spominje i izjavu hrvatskih biskupa koji su između ostalog istaknuli da dugujemo jednako poštovanje svakoj nevinoj žrtvi, bez obzira na sve naše razlike. Papa citira taj dio u kojem govori o jednakom dostojanstvu svake žrtve, a ne samo one koji su nam vezani krvnim ili drugim vezama.”
“Ubojstvom svakog čovjeka nije žrtva samo taj čovjek, nego je žrtva cijelo čovječanstvo”, naveo je Uzinić taj dio poruke treće enciklike pape Franje.
Biskup Uzinić je rekao da je ova enciklika poslana cijelom svijetu:
“Papa ovom enciklikom prelazi granice Katoličke crkve, govori drugima o tome što Katolička crkva naučava, ali i što nam je zajedničko s drugima”, kazao je Uzinić.
Objasnio je da “Fratelli tutti”, kako je naslovljena enciklika, treba tumačiti kao citat Franje Asiškog, što bi značilo da se obraća “svim braći i sestrama”.
“Ljudima možemo prići samo na dva načina, da ih zaobiđemo ili čak i ozlijedimo, ili da im pristupimo upomoć”, objasnio je Uzinić encikliku koja govori o dijalozima nakon ratova, o smrtnoj kazni i doživotnom zatvoru, o ekonomiji i politici.
Objasnio je da je riječ o papinom obraćanju u kojem govori o svijetu koji još ne postoji, ali čije se osnovne konture već sada naziru u doba ogromnih i opasnih svjetskih kriza.
“Razum može pomoći oko toga da imamo sređene društvene odnose, da poštujemo jedni druge, da imamo sređeno društvo, ali ne može nam pomoći da jedni druge prepoznajemo kao braću i sestre. Polazi od toga da smo svi stvoreni od jednog oca, pa smo po tome braća i sestre”, kazao je Uzinić.
Jedno poglavlje je posvećeno politici, istaknu je, i to “dobroj politici”, takvoj koja se temelji na društvenoj solidarnosti, koja vodi o dostojanstvu svakog čovjeka, koja se vodi autentičnoj pravednosti”.
“Papa vrlo jasno osuđuje različite populizme, demogogije, neoblieralizam, invidualizam, ovisnost o ekonomskim interesima, o načinima na koje ekonomija nastoji ušutkati politiku. Kaže da svijet bez ‘prave politike’ ne bi mogao funkcionirati, jer bi samo oni koji su moćni mogli ići naprijed, a svi drugi bi bili zanemareni”, dodao je Uzinić.
“Ima jedan tekst u kojem on kaže da je paradoksalno da neki od onih koji kažu da ne vjeruju u Boga, više vrše Njegovu volju nego oni koji kažu da vjeruju”, istaknuo je i to.
Rekao je da papa kritizira i radikalnu ljevicu, “danas bez vrijednosti, uvelike liberalnu”, ali i “desnicu, obojenu demagogijom, nacionalizmom”.
“Ova enciklika poslana je jednako SAD-u, kao i Latinskoj Americi i Europi i čitavom svijetu”, kazao je biskup Uzinić.
Novo