U subotu je u crkvi Muke Isusove u Macelju za žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta održano euharistijsko slavlje koje je predvodio nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije monsinjor Dražen Kutleša.
Misi u Macelju nazočio je, među ostalima, i zamjenik predsjednika Počasnog bleiburškog voda Milan Kovač. On je izjavi novinarima naglasio je kako oni ne komemoriraju nikakve ideologije, već se dolaze pomoliti za sve koji su nevini stradali od Bleiburškog polja do grčke granice. Na pitanje treba li se Bleiburška tragedija obilježavati u Bleiburgu, Kovač je poručio kako treba, jednako kao i dosad.
“Nadam se da će pravosuđe u Austriji shvatiti da su političke odluke o zabrani neutemeljene i protuustavne i po austrijskom Ustavu. Mi ćemo dati sve od sebe, preko naših odvjetnika i uz pomoć države, jer ne može sam Počasni bleiburški vod ratovati protiv države, tu se mora uključiti i hrvatska država i sve institucije da bi taj pravorijek došao što prije i da možemo komemorirati na Bleiburškom polju kao i do sada”, izjavio je Kovač.
‘Ako treba, ići ćemo do UN-a’
Podsjetimo, ni ove godine obljetnica stradanja na Bleiburgu nije se obilježila na Bleiburškom polju, no Počasni bleiburški vod pokrenuo je pravne postupke kako bi se komemoracija mogla vratiti na to mjesto, dok sudskim postupkom traže i povratak hrvatskog grba s prvim bijelim poljem na spomenik koji je na tom polju postavljen 1987. Austrijske su vlasti taj grb uklonile lani, nakon što ga vlasnik, a to je Hrvatski bleiburški vod, nije sam htio ukloniti, što je traženo od njih. Postupili su po zahtjevu i maknuli natpis “U čast i slavu poginuloj hrvatskoj vojsci”, no grb nisu htjeli.
“U saveznom parlamentu donesena je rezolucija kojom se naš skup poistovjećuje s nekim neonacističkim skupovima u drugim dijelovima Europe. To su odlučili ne provjeravajući ništa temeljem ekspertize kvazipovjesničara iz lijevo liberalnih i zelenih stranaka. Na osnovi toga je koruška vlast lani naredila kotarskom načelniku da uputi nama dopis da skinemo grb s bijelim poljem i natpis na spomeniku. U roku smo im odgovorili da smo natpis odlučili zamijeniti njemačkim natpisom, no nismo htjeli maknuti grb jer je on povijesni hrvatski grb, korišten i prije i poslije 1945. u Hrvatskoj i diljem Europe. Oni su to ipak sami uklonili, a mi smo uputili žalbu Upravnom sudu, a uz nju smo priložili ekspertizu koju su nam radili akademici iz HAZU na čelu sa Stjepanom Ćosićem i drugima”, rekao je ranije za Večernji.ba Kovač, koji najavljuje, ako odgovor na njihovu žalbu bude negativan, daljnji postupak na upravnom i ustavnom austrijskom sudu.
“Ako treba, ići ćemo do UN-a jer nećemo dopustiti da se na takav način obračunava s hrvatskom poviješću”, dodaje Kovač pojašnjavajući da su u ekspertizi iznijeli činjenice po kojem se grb s prvim bijelim poljem ne može poistovjećivati samo s NDH te da su u njoj koristili mišljenja uglednih heraldičara kako bi dokazali da je riječ o hrvatskom povijesnom grbu. No uz problem s grbom Počasni bleiburški vod vodi i postupak vezan uz zemlju na kojoj se donedavno održavala komemoracija.
“Uz odluku o zabrani komemoracije i uklanjanju grba vodimo postupak vezan uz samu zemlju. Oni tvrde da je zemlja koja je u vlasništvu Počasnog bleiburškog voda upitna i da to treba sudskim putem razriješiti. Stoga smo pokrenuli sudsku tužbu jer je zemlja bila na ime pokojnog počasnog predsjednika Voda Ilije Abramovića i tamo jasno stoji da je on samo korisnik zemlje, a vlasnik je Počasni bleiburški vod. Vjerujem da nijedan sud na svijetu, a vjerujem ni u Austriji, ne može oduzeti privatno vlasništvo”, napominje Kovač.
Koliko će sudski postupak trajati, nitko ne zna, no druga strana imala je rok do 21. travnja da odgovori na žalbu Počasnog voda o grbu i zabrani komemoracije, no nisu to učinili u zadanom roku, piše Direktno.