Zašto koronavirus traje toliko dugo, ostavljajući oboljelima simptome koji traju mjesecima nakon početne infekcije? Novi dokazi sugeriraju da bi trajni otisak covida mogao biti posljedica toga što virus uzrokuje značajne promjene u krvi ljudi što rezultira trajnim promjenama krvnih stanica koje su još uvijek očite nekoliko mjeseci nakon dijagnoze.
“Uspjeli smo otkriti jasne i dugotrajne promjene na stanicama i tijekom akutne infekcije, pa čak i nakon nje”, objašnjava biofizičar Jochen Guck s Instituta Max Planck u Njemačkoj, piše Science Alert.
U novoj studiji, Guck i kolege istraživači analizirali su krv pacijenata pomoću vlastitog sustava razvijenog pod nazivom citometrija deformabilnosti u stvarnom vremenu (RT-DC), koji je sposoban brzo analizirati stotine krvnih stanica u sekundi, otkrivajući pokazuju li one abnormalne promjene u njihovoj veličini i strukturi.
Tehnologija je relativno nedavna, ali mogla bi znatno doprinijeti istraživanju nepoznanica u znanosti covida-19 tj. kako koronavirus može utjecati na krv na staničnoj razini.
“Iako patologija još nije u potpunosti shvaćena, hiperupalni odgovor i poremećaji koagulacije koji dovode do zagušenja mikrožilnih krvnih žila smatraju se ključnim pokretačima još uvijek povećanog broja smrtnih slučajeva”, pišu u svom radu znanstvenici, koje vodi autorica Markéta Kubánková.
U studiji su znanstvenici analizirali krv 55 osoba: 17 pacijenata s teškim oblikom zaraze (od kojih je polovica kasnije nažalost umrla), 14 oporavljenih pacijenata i 24 zdrava dobrovoljca koji nisu pokazali nikakve znakove da imaju bolest.
Ukupno je preko RT-DC sustava analizirano preko 4 milijuna krvnih stanica koje su uzete od dobrobvoljaca a mikroskopski su analizirane dok su tekle kroz uski kanal u uređaju.
Rezultati su pokazali da se crvene krvne stanice (eritrociti) kod bolesnika s COVID-19 razlikuju više u odnosu na one kod zdravih ljudi, te pokazuju znakove ukočenosti u njihovoj fizičkoj strukturi, pokazujući manje deformabilnosti, što bi moglo utjecati na njihovu sposobnost isporuke kisika kroz tijelo .
“Fizička svojstva eritrocita presudna su za mikrocirkulacijski protok i kao takve, ove promjene mogu oslabiti cirkulaciju i pospješiti hipoksemiju”, objašnjavaju stručnjaci.
“Učinak bi se mogao zadržati u bolesnika s COVID-19 dugo nakon što infekcija više nije aktivna; otkrili smo da kod oporavljenih bolesnika promjene fenotipa nisu bile toliko izražene, ali su bile i dalje prisutne”.
Suprotno tome, istraživači su otkrili da oblik bijelih krvnih stanica (leukocita) nazvan limfociti pokazuje smanjenu ukočenost kod bolesnika, dok su druge bijele krvne stanice, poznate kao monociti, bile znatno veće nego u stanicama iz kontrolne skupine.
U međuvremenu, neutrofili, druga vrsta bijelih krvnih stanica, pokazuje brojne promjene kod bolesnika s covidom tj. povećani volumen i veća deformacija.
Zanimljivo je da neutrofili imaju kratak životni vijek (samo oko jednog dana), ali promjene neutrofila kod bolesnika i dalje se mogu vidjeti mjesecima nakon infekcije. Što Kubánková opisuje kao “potpuno neočekivan rezultat” i dodatan dokaza da utjecaj infekcije vjerojatno ostavlja trajni utjecaj na imunološki sustav.
Znanstvenici još moraju istražiti koje promjene krvnih stanica u konačnici mogu biti izazvane virusnom infekcijom te još nije u potpunosti poznato kako promjene stanica dovode do simptoma koronavirusa, a ponekad i do smrti.
“Pretpostavljamo da bi trajne promjene fizičkih fenotipa krvnih stanica mogle pridonijeti dugotrajnom oštećenju cirkulacije i isporuke kisika kod oporavljenih bolesnika”, kazali su znanstvenici, prenosi RTL.