Proglašenjem Dana sjećanja želi se prisjetiti svih poginulih vatrogasaca na vatrogasnim intervencijama u Hrvatskoj i drugim državama u kojima su sudjelovali u gašenju požara, spašavanju ili drugom vidu organizirane pomoći te osvijestiti opasnosti koje nosi njihov poziv.

Moderno hrvatsko vatrogastvo temelji se na tradiciji dugoj 160 godina, započetoj osnutkom prve profesionalne vatrogasne postrojbe u Rijeci 1863. godine i Prvog hrvatskog dobrovoljnog vatrogasnog zbora u Varaždinu 1864. godine.

Već 160 godina, navodi se, vatrogasci su u službi sigurnosti građana i imovine tijekom kojih su dobrovoljni i profesionalni vatrogasci iskazali hrabrost i spremnost podnošenja i žrtve vlastitog života kako bi spasili ljude i imovinu od požara, poplava, potresa, pandemija i drugih ugroza. Nažalost, izvršavajući svoju humanu dužnost brojni vatrogasci su izgubili vlastite živote ili su doživjeli ozljede koje svjedoče o težini vatrogasnog zvanja.

Sol na ranu obiteljima poginulih: Branitelji nezadovoljni datumima koncerata Aleksandre Prijović u Splitu

Hrvatski vatrogasci imali su značajnu ulogu i u Domovinskom ratu, predstavljali treći stup obrane Hrvatske, uz pripadnike Hrvatske vojske i policije. Tijekom Domovinskog rata smrtno je stradalo 279 vatrogasaca, dok su dva vatrogasca umrla nakon rata od posljedica stradavanja na intervencijama u Domovinskom ratu.

Stradanja vatrogasaca nastavila su se i na vatrogasnim intervencijama nakon Domovinskog rata, a posebno se ističe Kornatska tragedija koja se dogodila 30. kolovoza 2007. kada je prilikom gašenja požara na otoku Velikom Kornatu smrtno stradalo 12 vatrogasaca. (Hina)