Category:

Analiza

Kako to? Hrvatska ima više zdravstvenih osiguranika nego stanovnika i više birača nego punoljetnih građana

by Ante R. 16 siječnja, 2022

Objava Ante R.

Iako prema novom popisu stanovništva sve županije uključujući i Grad Zagreb imaju manje stanovnika nego prije 10 godina, Hrvatska i dalje ima 209 tisuća zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih građana, piše u nedjelju Večernji list.

Naime, prema prvim rezultatima popisa stanovništva, Hrvatska ima najviše 3,888.529 stanovnika, dok je na dan 3. siječnja imala čak 4,097.903 zdravstvenih osiguranika. Također, nakon popisa trebat će “očistiti” i registar birača, u kojem su 3,690.623 punoljetna građanina, što je nemoguće s obzirom na postojeći broj stanovnika, jer je mladih prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 2020. bilo više od 700 tisuća.

Postoji i dugogodišnji problem s postojanjem fiktivnih zdravstvenih osiguranika na koje su demografi već prije upozoravali govoreći da je najvjerojatnije riječ o hrvatskim državljanima, Srbima koji su napustili Hrvatsku, Hrvatima iz BiH, zatim hrvatskim građanima koji su se iselili, a nisu se odjavili te o strancima koji na obali imaju nekretnine. Nitko ne može precizno procijeniti koliko tih zdravstvenih osiguranika koji nisu stanovnici Hrvatske koristi “besplatno” zdravstvo, a koliko je među njima iseljenih i samo formalno prijavljenih na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. No taj bi se problem sada trebao riješiti, osobito nakon uvođenja registra stanovništva, koji ima većina članica EU, i preporuka EU je da ga članice izrade do kraja ove godine.

Iako prvi rezultati popisa stanovništva nisu ostavili razloga za optimizam, ipak valja istaknuti da pored jedinog županijskog središta Čakovca još uvijek ima manjih gradova, ali i velikih i manjih općina koje su povećale broj stanovnika u proteklom desetljeću. To su, među ostalim, Solin, Sveta Nedelja, Dugo Selo, grad Krk i Biograd na Moru.

Od općinama koje su povećale broj stanovnika, to su prije svega velike općine Viškovo kod Rijeke, zatim Podstrana kod Splita te općine na jugu Dalmacije Župa Dubrovačka i Konavle.

Kad je riječ o općinama koje imaju manje od 5000 stanovnika, u plusu su u odnosu na 2011. i općine na zadarskom području Poličnik, Sukošan, Pakoštane, Galovac te općine u blizini Splita – Dugopolje, Bol na otoku Braču, zatim Omišalj i Malinska – Dubašnica na Krku, Bilice u blizini Šibenika, Tar – Vabriga u Istarskoj županiji te Orehovica u Međimurskoj županiji.

Za pozitivan primjer treba svakako istaknuti Vis, najudaljeniji otok od kopna, koji je u proteklom desetljeću izgubio samo sedam stanovnika, zahvaljujući ustrajnoj i sveobuhvatnoj demografskoj politici. I udaljena općina Baška na otoku Krku, koja provodi demografsku politiku, izgubila je samo jednog stanovnika, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić. – Hina

16 siječnja, 2022 0 Komentar

Analiza Izdvojeno

Otvoreno o Aferi HNB: “Zašto ovdje nema novinara koji je sve otkrio?”

by Ante R. 13 siječnja, 2022

Objava Ante R.

Večeras je u HTV Otvorenom tema bila Afera HNB koju je otkrio Index. No u emisiji nije bilo Indexovog novinara Ilka Ćimića koji je otkrio da je četrdesetak zaposlenih u Hrvatskoj narodnoj banci, a među njima i aktualni guverner Boris Vujčić, trgovalo vrijednosnim papirima banaka za čiji su nadzor zaduženi.

Umjesto Indexovog novinara, na pitanja urednika emisije Damira Smrtića odgovarali su Grozdana Perić, predsjednica saborskog Odbora za financije i državni proračun iz HDZ-a, SDP-ov saborski zastupnik Mišel Jakšić, Stjepan Čuraj, predsjednik HNS-a, mostovac Zvonimir Troskot, inače član saborskog Odbora za financije i državni proračun, te Ratko Bošković, publicist i ekonomski analitičar.

HNB-ov Kozina: Zasad imamo niz špekulacija

“HNB još ništa nije poslao na adresu Odbora za financije. Očekujemo da će se očitovati vrlo brzo s obzirom na to jer je guverner Vujčić dao već puno informacija u javnosti. Nadam se da će Vujčić imati nešto dodatno čime može potkrijepiti sve ove informacije koje su u zadnja dva dana izašle u javnost te da ćemo imati nešto opipljivo, a da ne budu samo špekulacije”, rekla je Grozdana Perić, šefica Odbora za financije.

“Pripremit ćemo sve što je potrebno kako bi objasnili ove informacije. Moram priznati, o puno toga se špekulira, a malo smo toga relevantnog dobili”, rekao je Vjekoslav Kozina iz HNB-a.

“Mi ovdje imamo niz špekulacija o količini takvih transakcija i broju zaposlenika i ja ih dosad nisam dobio. Ovo to je sada eksponirano u javnosti u odnosu na guvernera je tema koja je već bila u medijima pred 20 godina.

Uvijek je to javnosti interesantno, ja to razumijem, ali raspolagati dionicama prije nego što je to zakonom regulirano i to na inicijativu HNB-a te izmjene zakona do kojih je došlo, ne čini mi se baš da smo na razini ovog o čemu se priča oko zloporabe povlaštenih informacija.

U odnosu na zamjenicu guvernera također radi se o ulaganju u obveznice koje nije bilo regulirano, niti je sada, na način da je to zabranjeno. U odnosu na Europsku središnju banku, od nas se očekuje da to u budućnosti reguliramo, ali ni tada nije nužno da se radi o zabrani. Mi smo se odlučili na korak da to zabranimo i to će biti predmetom u ožujku 2022. i primjena te odluke koju smo pripremili”, rekao je Kozina.

Na pitanje voditelja Damir Smrtića je li to etički, Kozina je rekao kako ne može reći. “Ne mogu reći je li etički u odnosu na kad ovdje spominju kaznena djela, kršenje zakona. Je li poštivanje zakona etički?” upitao je Kozina.

O činjenici je li se etičke standarde u HNB-u moglo prije podići na višu razinu, Kozina je rekao kako se ta ljestvica podiže od jeseni 2019. otkad je osnovan Ured za usklađenost poslovanja HNB-a.

“Odmah smo krenuli u izradu novog etičkog kodeksa, on je donesen ujesen 2020. godine. Sada smo pripremili tu odluku koja je stroža (za ožujak 2022., op. a.) , većim djelom stroža nego u drugim zemljama EU. Uistinu se trudimo otvoriti poslovanje HNB-a transparentnije, trudimo se norme podići na višu razinu i teško je sad to staviti u kontekst događaja od prije 20 godina”, naglasio je Kozina.

SDP-ovac Jakšić: Zašto u emisiji nema Indexovog novinara koji je aferu otkrio?

SDP-ovac Jakšić požalio se što u emisiji nema Indexovog novinara Ilka Ćimića, koji je otkrio aferu.

“Nije fer da nema Indexovog novinara koji je sve otkrio. Sada ispada da ovdje raspravljamo o špekulacijama. Sportskim žargonom, ovo je crveni karton za isključenje”, rekao je Jakšić.

“Činjenica je da su ljudi koji rade u HNB-u, počevši od samoga šefa pa nadolje, izuzetno dobro plaćeni za hrvatske prilike. Mislim da je plaća guvernera duplo veća nego premijera, nekakve linije ispod njega imaju veće plaće nego ministri.

Uopće se dovesti u takvu situaciju da mi raspravljamo, pa možda i na temelju špekulacija, je apsolutno katastrofalno i jako loše pogotovo jer je HNB sve ove godine slovio za instituciju u koju se moglo imati koliko-toliko povjerenja i nekako su te velike afere zaobilazile barem HNB. Sada nakon ovoga svega postavlja se pitanje i o nekim drugim temama koje su se provlačile uz HNB.

Ovo je definitivno nešto što narušava povjerenje u samu instituciju jer ako netko tko bi trebao kontrolirati rad banaka trži dionice i vrijednosne papire tih istih banaka naravno da se tu radi o eklatantnom sukobu interesa i da se opravdano postavlja sumnja je li došlo do trgovanja onim informacijama koje mi obični smrtnici ne možemo imati. Bez jasnog i preciznog reza ne možemo očekivati da ćemo vratiti ljudima povjerenje u institucije ove zemlje”, rekao je Jakšić.

Što znači crveni karton, upitan je SDP-ovac Jakšić. “Bilo bi korektno da vodeći ljudi HNB-a ponude svoje mandate na raspolaganje pa nek vlada odluči što će s njima.”

Mostov Troskot: Zgrozila me Žigmanova izjava

Je li bilo sukoba interesa, upitan je Mostov Troskot. “U Švicarskoj je 2012. uočena puno manja transakcija nego u ovom slučaju. Supruga tamošnjeg guvernera napravila je transakciju, zaradila je 75 tisuća franaka na temelju informacije koju je dobila od svog supruga guvernera. On je odmah podnio ostavku. Moramo razjasniti da zaposlenik u HNB-u i HANFA-i a priori biva osoba koja ima povlaštene informacije.”

“Prva osoba koju bih ja pozvao na odgovornost je gospodin Kozina jer je on vršio nadzor. Ako on nije znao, onda imamo problem u kontrolnim mehanizmima HNB-a i HANFA-e. Zgrozila me Žigmanova izjava, šefa HANFA-e, koji je rekao da neće provjeravati osobe. Pa ne ide u HNB pregledavati zidove. Naravno da se ogradio, on i Vujčić su prijatelji. Vidite instalaciju tih ljudi po pozicijama, Vujčića, Žigmana i cijelu mrežu tih ljudi potvrdila je vladajuća struktura.”

Kozina je replicirao Troskotu.

“Teško je reagirati kad nisu definirani podaci, tko je i kada trgovao.”

HNS-ov Čuraj: Treba to bolje istražiti jer zasad imamo premalo informacija

Šef HNS-a Čuraj preuzeo je riječ.

“Moramo neke stvari razlučiti. Imamo savršen primjer paralele sa Zakonom sprječavanja sukoba interesa. Koliko sam shvatio, guverner je te dionice stekao prije nego je bio guverner i viceguverner i prodao ih je prije nego je postao šef HNB-a. Ako govorimo o zamjenici guvernera Švaljek, ona je ulagala, odnosno radi se o oročenom depozitu, a to nisu transakcije.

Što se tiče poreznog aspekta, ako unutar pet godina imate više od tri transakcije, onda je to trgovanje i to se oporezuje. U drugim slučajima je to ulaganje. Ovdje imamo naznake da je bilo puno više ljudi i novca koji su navodno koristili određene informacije, a onda se prebacujemo na guvernera i zamjenika i to ovako na prvu ne zvuči dobro što ne mora biti ništa loše u zakonskom dijelu.

Treba to bolje istražiti jer zasad imamo premalo informacija. Moram pohvaliti što je ovo izašlo u javnost”, kazao je Čuraj.

Bošković: Tajming nije slučajan, Vujčić ne odgovara Plenkoviću

“Gospodine Bošković, vidjeli smo jučerašnju izjavu kolege Ilka Ćimića u uvodnom prilogu. Mi smo ga zvali i danas da eventualno iznese neke nove spoznaje nakon jučerašnjeg gostovanja guvernera Vujčića u tom uvodnom prilogu. Nije htio, kaže da ste vi taj razlog, vaše gostovanje. Na Indexu su večeras napisali da ste vi onaj koji brani Vujčića. Branite li ga i zašto, ako branite?” upitao je voditelj emisije Ratka Boškovića, publicista i ekonomskog analitičara.

Odgovorio je kako nisu baš dobro čitali njegov status na Facebooku. “Da, nisu dobro čitali, nisu dobro razumjeli. Ja nisam pokušavao braniti Vujčića. Po mom shvaćanju, nitko zaposlen u HNB-u ne smije i nikada nije ni smio imati nijednu dionicu, nijednu obveznicu, pa čak i neosigurani depoziti su problematični, bilo koje hrvatske poslovne banke.

Bez obzira na to što piše u zakonima ili u pravilima banke, sama činjenica da oni to sad zabranjuju svojim internim aktima dokazuje da oni to razumiju, da oni to nisu smjeli ni prije raditi. Ti ljudi bi trebali imati refleks, trebali bi imati šesto čulo, jednostavno, da to ne rade, ako žele biti vjerodostojni i ugledni dužnosnici, i ako žele da je njihova institucija vjerodostojna”, HNB, uvjeren je Bošković.

“Ono na što sam ja htio upozoriti je da tajming nije slučajan. Krajem ove godine, ili prvog dana iduće godine, ako Hrvatska preuzme euro, Hrvatska narodna banka se gasi i otvara se ekspozitura Europske centralne banke (ECB) u Hrvatskoj. I sad je pitanje tko će iz Hrvatske otići u upravno vijeće ECB-a.

To je uz članstvo u Europskoj komisiji drugo najvažnije mjesto Hrvata u Europskoj uniji, a najvažnije u eurozoni, jer u Europskom vijeću je sam premijer, u Europskom parlamentu manje-više znamo kako je to, nije tako neko utjecajno i moćno mjesto. I ja vidim da po nekoj inerciji, kako sad stvari stoje i kako se oni trude, to bi bio sadašnju guverner Vujčić.

Ali ja mislim da on po svom političkom backgroundu ne odgovara premijeru i ne odgovara stranci na vlasti. Tako da ja ne mogu tvrditi da je to sad netko instrumentalizirao Index i podmetnuo i pokrenuo, ali u javnosti se već spominju imena, konkretna imena potencijalnih budućih hrvatskih članova”, objasnio je Bošković.

“Koja imena?” upitao je voditelj.

“Ne mogu reći, to ne mogu reći. Jedna ugleda ekonomistica i jedan ugledni ekonomist. Ljudi od najvećeg povjerenja premijera i stranke na vlasti koji bi otišli u Upravno vijeće ECB-a iz Hrvatske”, rekao je Bošković.

Šefica Odbora za financije Grozdana Perić rekla je da nitko ne može smijeniti guvernera osim savjeta HNB-a.

13 siječnja, 2022 0 Komentar

Analiza Izdvojeno

ODLAZAK U BANJA LUKU Pusić: Pupovac tamo nije imao što raditi; Granić: Krivo mjesto i krivo vrijeme

by Ante R. 11 siječnja, 2022

Objava Ante R.

U emisiji Izvan okvira s Mašenkom Vukadinović gostovali su bivša potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i bivši potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić, a dotaknuli su se obilježavanja neustavnog dana Republike Srpske te oćenito odnosa u regiji, slučaja Novaka Đokovića, ali i 30. obljetnice jednog od najvažnijih događaja u povijesti Hrvatske – Dana međunarodnog priznanja i Dana mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Vrlo rubna situacija nakon što je vođa bosanskih Srba Milorad Dodik najavio povlačenje tog entiteta iz ustavnopravnog poretka BiH. Kako gledate na to?

Pusić: Dodikovoj retorici neće biti kraja, ali njemu će biti kraja. Mislim da sankcije već djeluju i razina histerije koja se zadnjih dana vidi, marširanje ljudi, po mom mišljenju su reakcija na sankcije, on se očito prepao. Diže što veću galamu i radit će to i dalje jer to vidi kao jedini izlaz za sebe da pokuša identificirati kritiku na njegovo ponašanje kao napad na srpstvo. Mislim da se vidi da kod Vučića to već ne djeluje najbolje jer on nije došao u Banju Luku. To je neugodno i opasno, ne treba podcjenjivati opasnost od te vrste retorike i zveckanja oružjem, no takvu galamu obično ljudi dižu kad su u panici. Dodik je u tom razdoblju opasan, ali mislim da je sad i međunarodna zajednica toga svjesna, a na drugoj se razini odvijaju razgovori između Amerike i Rusije. Dodik tu služi kao ruski pijun.

Dodikova retorika već odavno je opasna… Kako ocjenjujete odgovor i reakcije, američke sankcije?

Granić: Nažalost SAD je nedovoljno bio prisutan u BiH nakon 2000. Ruska federacija je bila konstruktivan partner u pregovorima u Daytonu, sad se vraća situacija globalno i na bipolarni svijet, i ne samo to, Kina je postala jaka gospodarska sila prisutna ovdje, Rusija je prisutna, i islamske su zemlje prisutne, posebno Turska. Hrvatska vojska je legitimno intervenirala u BiH, spašen je Bihać. Sadašnja situacija je drugačija. Islamske zemlje, Turska, Katar, Iran, itekako su pristune i to su nove okolnosti. Za BiH jednako je štetan separatizam utjelovljen u Dodiku, a i unitarizam jednako opasno djeluje na stabilnost BiH. Vjerujem da će veća pažnja biti i SAD-a i EU, ali treba međusobno razgovarati. Uspostavljen je ozbiljan dijalog nakon posjete Plenkovića i Grlića Radmana.

Podizanje spomen ploče Milanu Tepiću, je li to provokacija?

Pusić: Nisu dvije istine, sve je jasno. Ali ta cijela atmosfera negiranja zlodjela umjesto da se društvo suočava s tim, svako društvo ima svoja opterećenja, ta atmosfera da se sve zlo slavi kao dobro, to je vrsta kolektivne atmosfere koju su kreirali… To ne vidim kao politiku nego vrstu psihoze. Žao mi je tih ljudi koji žive u takvoj atmosferi. I onda imate te mlade dečke kao gradonačelnika Banje Luke koji ulazi u nešto iz čega se neće moći izvući.

Kako vi gledate na taj događaj?

Granić: To nije dobro. Major Tepić se ubio i uništio 11 mladih života i počinio veliku materijalnu štetu za jednu propalu zločinačku politiku. Nema dvojbe oko toga i da se sad izvlači njega, da mu se podižu spomenici, to nikako nije dobro i stvara krivu atmosferu.

Pusić: Pupovac tamo nije imao što raditi; Granić: Krivo mjesto i krivo vrijeme

Kako gledate na dolazak Milorada Pupovca u Banju Luku?

Pusić: Mislim da se premijer nije dobro snašao. Što se Pupovca tiče, za mene je to teško pitanje. On je moj poznanik dugo godina i prije politike, iznimno ga cijenim, napravio je iznimno dobre i važne stvari i za Hrvatsku i za srpsku zajednicu, i trpio uvrede bez odstupanja od svoje uloge. Ovo mislim da je blago rečeno pogreška. Mislim da je nedopustivo da je tamo išao, kao važna osoba u regionalnoj politici. Tamo nije imao što raditi, te ljude nije trebao podržavati. A nadam se da nije istina što je Plenković rekao da je RS obnavljala kuće na Banovini, nadam se da to nije istina i da se nije zato išlo. To bi bila prava sramota za RH.

Je li sporno to što je Pupovac prisustvovao u Banjoj Luci?

Granić: Premijer je rekao humanitarna pomoć, za to se može zahvaliti. Što se tiče mjesta, sigurno je Pupovac izabrao krivo mjesto i vrijeme. Vjerujem da će o tome biti rasprave. Vjerujem da ima nade za mir, to bi bilo jedino razumno. Ako ne dođe do toga, postaju upitni izbori, a to sigurno najviše ide na ruku događanjima u Banjoj Luci. Situacija je već jako ozbiljna, ali onda bi bila itekako ozbiljna.

Treba li situaciju shvatiti ozbiljno?

Pusić: Dodik je opasan i ta retorika je opasna u ovom zapaljivom dijelu Europe. Sve je jače i kao da namjerno ide na provokaciju. Smatram da je to nemoguće riješiti sa samim Dodikom. On je otišao predaleko. Mislim da Vučiću postaje veće opterećenje.

Ima li Hrvatska ulogu u smirivanju situacije u BiH?

Granić: Mislim da se u Hrvatskoj politička elita slaže da treba zaštititi konstitutivnost hrvatskog naroda. Najbitnije za nas je imati čvrstu politiku i gurati je na snažnije prisustvo i SAD-a ovdje. Stabilnost BiH nije drugorazredni problem, nego ozbiljan.

“Velika je šteta što je najbolji tenisač aktivni antivakser”

Je li epilog situacije s Novakom Đokovićem u Australiji pobjeda tenisača ili poraz australske vlade?

Granić: To je puno širi kontekst. Novak Đoković je najbolji tenisač na svijetu i jedva čeka nastupiti kao što i Australci to žele. Druga je činjenica da je Đoković aktivni antivakser. Ako je istina ono što mediji pišu da je 16. 12. dobio potvrdu da je pozitivan, a da se i taj dan i idući družio s djecom bez maske, da je bio u studiju, primao nagradu, da nikome nije rekao da ima koronu, to je najgore što se može napraviti. U povijesti civilizacije i medicine ništa više ljudskih života nije spasilo nego cijepljenje. Ako je jedan ovako popularan sportaš antivakser, onda to čini veliku štetu u borbi protiv pandemije. Uskoro će broj umrlih od korone biti veći od broja poginulih u Domovinskom ratu. Što se tiče Australije, ona je suverena u tome da odluči hoće li mu dati vizu. Znali su njegove stavove i kad je aplicirao za vizu, trebali su ranije o tome odlučiti. Posljedice će nositi sami što god odluče. Jedna stvar je da se netko ne želi cijepiti, no onda ne smije drugome naškoditi i kretati se bez maske.

Australska je vlada pazila da nisu dvostruka mjerila, hoće li netko imati političke posljedice?

Pusić: Zbog političkih postupaka se ovo i dogodilo. Mislim da je ludo ne cijepiti se i biti protiv cijepljenja, ali to je njegovo mišljenje. No, za ovaj incident po mom mišljenju nije kriv Đoković jer je dobio pozitivno mišljenje da može doći u Australiju od dva različita zdravstvena tijela – jedno od teniskog saveza i drugo od države Victorije jer im je stalo do toga da prvi tenisač svijeta igra na Australian Openu. I nakon što je dobio dopuštenje da dođe neovisno o cijepljenju, saznalo se u javnosti i u javnosti je dignuta velika galama jer vjeruju da zakon mora biti jednak za sve. Ove godine su izbori u Australiji i njihov premijer je rekao da je stvar države Victorije, a ne savezne vlasti, no kad se digla galama, pogotovo jer Australija ima jako striktna ograničenja, on se očito prepao i cijeli cirkus je proizašao iz toga. Po meni Đokoviću su najviše štetili članovi njegovi obitelji i obožavatelji koji su govorili grozne stvari. U suštni incidenta greška je u želji da ga dobiju za turnir.

“Povjerenje u pravosuđe danas lošije nego kad smo ulazili u EU”

Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu. Prije toga prošli smo velika iskušenja, a u tom trenutku je Domovinski rat bio u jeku, a gotovo trećina zemlje bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Kako vi pamtite dan međunarodna priznanja koji je jedan od najvažnijih događaja u povijesti?

Granić: Temeljne ciljeve smo ostvarili. Nije lako bilo postati međunarodno priznata država. Bez obzira na pad Berlinskog zida i pad komunizma u zemljama srednje i istočne Europe, Milošević je htio veliku Srbiju i započeo je rat a predsjednik Tuđman je odgovorio referendumom koji je plebiscitarno prihvaćen. 25. lipnja 1991.-ve kada je Hrvatski sabor dobio deklaraciju o suverenosti, znate od koga smo imali podršku. Pod tim teškim okolnostima je stvorena država. Da se Hrvatska nije obranila od velikosrpske agresije, nikad ne bi bili priznati. To je velika zasluga hrvatskih branitelja, predsjednika Tuđmana i Vlade demokratskog jedinstva. Temeljni san je ostvaren. Postali smo članica Europske Unije i NATO-a.

Kako vi gledate na to, građani kao da nisu toliko oduševljeni?

Pusić: Izgraditi državu i institucije koje zaslužuju povjerenje je dugotrajan posao, mi smo još daleko od toga i naše institucije još ne funkcioniraju kako bi trebale. Recimo ljudi nemaju povjerenje u pravosuđe. Jer ne funkcioniraju kako trebaju. Državna odvjetnica se osramotila pred cijelim parlamentom i cijelom hrvatskom javnosti, eno je tamo i dalje sjedi. Lošije je danas nego kad smo ulazi u Uniju. Institucije su nam slabe. Sklizalo se unatrag. Objektivno, kad se mjerimo s državama Unije, slabo stojimo ali kad se usporedimo s državama iz regije, onda stojimo bolje, ali to smo mi. Nismo Francuska. Imali smo rat, lopovsku privatizaciju, gadnu situaciju. Pravosuđe i korupcija su rak rane.

Granić: Svašta smo mi zadnjih godina preživjeli. Sad smo u pandemiji. Imamo sad najliberalnije mjere, blagi mehanizmi kontrole. I ipak se neki bune. Još je Dubrovačka republika prije 700 godina imala karantenu. Razmotrite što smo sve imali: potres, požari, Agrokor, Uljanik, Petrokemija…opstali smo i ja u našu budućnost čvrsto vjerujem.

11 siječnja, 2022 0 Komentar

Analiza

Hrstić: Hrvatska je s mjerama liberalnija i od Švedske

by Ante R. 9 siječnja, 2022

Objava Ante R.

Novinari Vanja Moskaljov i Ivan Hrstić komentirali su aktualne teme u Točki na tjedan N1 televizije.

Kupnja Bradleya

Govoreći o nabavci oklopnih vozila, Hrstić kaže da nema mnogo izbora te da će se vjerojatno platiti 153 milijuna dolara za nešto što nećemo koristiti, samo da bismo mogli reći da imamo nešto i ispuniti uvjete koje je pred nas postavio NATO. “To je samo za zadovoljavanje privida. Ta 153 milijuna dolara su vjerojatno samo početni trošak čemu treba dodati nešto. Ne govorim o PDV-u, on se podrazumijeva kad je u pitanju nova oprema, ali sumnjam da to će biti jedini trošak. Smiješno je da imamo Patrie koje su puno modernije od ovog što sad kupujemo da bi to koristili u nekom sustavu”, govori Hrstić dodajući da Bradleyi imaju kultni status još iz Pustinjske oluje.

“Amerikanci su davno odbacili ta vozila i počeli koristiti nešto drugo čega su se također odrekli i ‘uvalili’ to Hrvatima”, kaže.

Moskaljov smatra kako je “politički bitno to što se ispunjavaju ciljevi prema NATO-u”. “Ako ćemo i dalje naše oružane snage usmjeravati samo zbog ispunjavanja ciljeva i nećemo to ostvariti, nego će ta vozila biti bezvezna i neće se koristiti, to nije dobro za nas. Mi trebamo pokušati deklarirati te stvari koje nama trebaju tako da zadovoljimo i taj partnerski odnos i da idemo sebi u korist”, govori Moskaljov.

“Amerikanci se sigurno neće pretjerano okoristiti sa 153 milijuna dolara”, kaže Hrstić na pitanje zagovara li predsjednik Republike Zoran Milanović američke interese. Dodaje i kako je vjerojatno “najveći američki profit u tome što neće morati zbrinjavati ta vozila”. “Stalno se ponavlja da ta priča traje od 2017., ali priča u ovakvom formatu traje oko 13 mjeseci i to nije dugo za nabavku ovakvih vozila”, govori. Hrstić smatra i da ova priča dosta nalikuje na onu o nabavi Barak-F16 aviona. “To je bila ideja Plenkovićeve vlade, ova je vlada gurala ideju koja prije nije postojala”, kaže. Hrstić dodaje i kako još nije ni potvrđeno ni demantirano ima li kompanija koja preuzima Đuru Đakovića interesa u proizvodnji njemačkog Lynxa. “Je li ima zanimljivije modernizirati Bradleye kao što rade s Patriama, ili se nešto valja iza brda što ne žele potvrditi”, pita se Hrstić.

“Transparentnost nije nešto čime se ova Vlada može pohvaliti. Prethodne su vlade bile mnogo transparentnije”, govori Moskaljov. “Puno se toga ne zna, skriva, otvoreno dužnosnici kažu da nešto neće reći, iako su se druge zemlje otvorile i rekle. Mi na temelju nekih poluinformacija moramo stvarati zaključke, a možda nemamo cijelu sliku. U nekoj demokraciji bi te stvari morale biti otvorene, a to nije slučaj nikako”, kaže Moskaljov. Na pitanje o ponašanju predsjednika Milanovića kaže kako ispada da je Vlada to planirala i počela raditi na tome, i da je predsjednik ispao neki američki lobist kontra Vlade. “Po meni se takve stvari ne rade, pogotovo ne na takav način. Ako je imao nešto za prigovoriti, trebao je nazvati Plenkovića i pitati treba li mu nešto i može li on pomoći”, kaže.

“Ovo je najvažnija priča koja se događa, sad će ispasti da ćemo mi dobiti stara, islužena vozila. Vrijede ona nešto, ali je li to baš ono što nama treba”, govori Moskaljov.

Hrstić kaže da je predsjednik na ovaj način pokušao “umanjiti Plenkovićev mali trijumf s Rafaleima”. Dodaje i da je sve ovo krenulo kada Plenković nije htio Milanovića podržati u istrazi oko Slovenske. “Plenković ga tada nije htio zaštiti i tu počinje njihova tvrda kohabitacija. Nakon toga je Milanović odlučio biti gorka pilula”, kaže Hrstić.

Nove mjere

“Mjere u svakom slučaju imaju smisla, ali problem je što Vlada oklijeva donijeti mjere koje bi pokazale da misli ozbiljno. Problem je i što građani ne vjeruju Vladi da će provoditi ono što sama odredi, provodi se od slučaja do slučaja, kako kome odgovara. Povjerenje je izgubljeno i Vlada ne može ni potegnuti neku mjeru sad kad je nacija raspolovljena. Što bi doživio Plenković da napravi nešto kao Macron? On je to skinuo s dnevnog reda davno. Hrvatska je od početka pandemije najliberalnija u Europi, liberalnija čak i od Švedske. Premijer je rekao da su brojevi očekivani. Ako su očekivani, što ste radili dosad?”, pita se Hrstić.

Moskaljov govori kako je sustav opterećen pa zbog toga drugi ljudi neće moći doći na preglede. “Sustav je na granici, posljedice će biti dalekosežne ako se preoptereti”, kaže.

Hrstić smatra da bi proširenje covid-potvrda bilo logičan korak. “Mi nismo doživjeli ono što su doživjeli mnogi u Europi, a to je pravi lockdown. Je li nošenje maski u odnosu na ono što imaju drugi u Europi baš toliki problem? Ako niste vlasnik teretane ili noćnog klube, onda niste baš osjetili te mjere. Ima puno ljudi koji su ostali bez prihoda i nije nimalo slučajno da se na čelo ovih prosvjeda stavio čovjek koji je vodio teretanu. Razumijem ljude koji su izgubili nešto, ali većina nije izgubila ništa osim nekakvog komoditeta”, govori Hrstić. Dodaje i kako se davanje previše ovlasti vlastima na jednoj stvari uvijek vrati na nekoj drugoj. “Uvijek kad damo dio svoje slobode, nikad nam neće biti vraćena”, kaže.

Moskaljov kaže kako ne bi imao ništa protiv obveznog cijepljenja. “Ne bih to smatrao udarom na slobode, ima već 10, 11 bolesti za koje je obvezno cijepljenje. Nije to udar na slobodu jer je riječ o pokušaju zaštite većine”, govori. On smatra i da Plenković neće donijeti takvu odluku, kaže da to ne bi mogao zamisliti.

“Proglašavanje obveznog cijepljenja je daleko poštenije od ovakvog stvaranja drugorazrednih građana”, kaže Hrstić.

Slučaj Đoković

“Čini mi se da postoji šansa da se on provuče kroz sve ovo, ali mislim da će ipak presuditi politika jer bi bila blamaža za Australiju da im on odnese AO nakon svega ovoga. Ipak, kod njih odlučuje sud koji nije toliko ispolitiziran kao u nekim drugim zemljama. Smatram da se Đoković trebao cijepiti, ali licemjerno je i ovo što radi australska vlada. Radi se o cirkusu za unutarnje potrebe i sukobu između različitih političkih opcija”, kaže Hrstić.

I Moskaljov smatra da je Đokoviću u startu trebalo reći da ne može doći i da su Australci samo zakomplicirali situaciju i doveli do “spektakla” koji će podijeliti i australsku i svjetsku javnost.

Otkazi u Holdingu

Moskaljov kaže da bi moglo biti problema s najavljenim otkazima u Zagrebačkom Holdingu, s obzirom na to kako se gradska vlast dosad pokazala u vođenju.

“Pitanje je koliko ti ljudi imaju neku struku, iskustvo, za poslove koje su dobivali. Siguran sam da bi to trebalo smanjiti, ali treba paziti da se nepravda ne ispravlja novim nepravdama”, kaže Moskaljov.

Hrstić smatra da otpora mora biti. “To im je zadatak, ali to ne znači da moraju organizirati prosvjede nego ishoditi najbolje uvjete za one koji odlaze, da se pokaže briga za ljude. Ovakva izjava da će voditelima ureda nuditi da postanu smetlari je neprikladna. Ne mislim da je to ozbiljno razmišljanje, iako ne sumnjam da će biti onih koji će odmah zapljeskati. To nije realnost, kao da nikad nisu držali u rukama Zakon o radu i vidjeli što u njemu piše”, kaže Hrstić.

Hrstić se osvrnuo i na ukidanje mjere roditelj-odgojitelj rekavši da vlast pokazuje lažnu brigu za žene i “nogom u tur” ih gura na ulicu. “Morate razmišljati o ljudima, obiteljima, to nije šala”, kaže.

9 siječnja, 2022 0 Komentar

Analiza Izdvojeno

Jesu li nesposobna oporba i neki mediji zaustavili rekonstrukciju Vlade i odlazak Horvata i Beroša!

by Ante R. 9 siječnja, 2022

Objava Ante R.

Nova sjednica sabora, novi zahtjev za opoziv. Zbog fijaska s obnovom kao najslabija karika na meti oporbe ovog je puta ministar Horvat.

“Oporba na to ima pravo, nek ga iskoristi”, odgovorio je prije par dana ministar Horvat na pitanje novinara o činjenici da ga se oporba želi riješiti.

Premijer svog ministra po udarom javnosti i oporbe i dalje brani, uz njega i partneri: “Mi smo odbili sve inicijative oporbe, većina sa 77 je jednako jaka kao da ih imam 151!”, rekao je Andrej Plenković u četvrtak.

“Sve dok bude imao povjerenje premijera imat će i povjerenje koalicije. To je dužnost premijera”, izjavio je Radimir Čačić. Premijer će svoju potporu teško braniti, jer pritisak raste.

“Premijer mora voditi računa da se ova gruda ne pretvori u lavinu. Znači posao treba ubrzati mislim da će to i biti sada tako, sad bi ga najgore bilo smijeniti. Bolje ga je upregnuti da odradi pa ga smijeniti u nekoj rekonstrukciji”, objašnjava politički analitičar Krešimir Macan.

Rekonstrukcija se spominjala još prošle godine nakon lokalnih izbora. Uz ministra Darka Horvata tada se spominjala mogućnost odlaska minstra Vilija Beroša i Tomislava Ćorića. Do rekonstrukcije tada nije došlo, no uskoro se bliži polovica mandata. Nužne su ozbiljne reforme, tko ne bude pratio tempo na proljeće mogao bi ostati bez fotelje.

“Horvat i Banožić definitivno tu izazov, tu je i Beroš kojeg čeka ozbiljna reforma zdravstva, ali i Malenica kojeg čeka reforma pravosuđa. To su konkretna 4 ministra, ako reforma izostane tražit će se netko možda drugi tko će to napraviti”, kaže Macan.

“To će odlučiti premijer. On odgovra za svoje ministre, za rezultat, a građani daju ocjenu na izborima”, kazao je Čačić.

Od 12 ministara za koje su od listopada oporbene stranke pokretale postupak opoziva, nitko bez fotelje nije ostao u parlamentarnoj proceduri.

“Politički premijer nikada neće prihvatiti smjenu ministara ako ih traži opozicija, a pogotovo ako ga traži predsjednik Milanović. Onda što se više pritišće da neki ministar ode to će dulje ostati na toj poziciji”, tvrdi Macan.

Tako su na kraju od svih onih čiju je smjenu oporba tražila poziciju u Vladi do kraja zadržali Divjak koja nije pozvana u novu Vladu, te Beroš i Marić. Od izvorne postave iz 2016. od 20 ministara, do danas ih je u Vladi ostalo tek petero, donosi RTL.

9 siječnja, 2022 0 Komentar

Analiza

Cvrtila: Ne može vrh države raspravljati o tehničkim karakteristikama Bradleya

by Ante R. 8 siječnja, 2022

Objava Ante R.

Stručnjak za sigurnost i rektor sveučilišta VERN Vlatko Cvrtila komentirao je u Novom danu stanje u Bosni i Hercegovini.

“Teško je nekom na sjeveru Europe objasniti što se događa u BiH i koji su ključni parametri koji onemogućevaju normalno funkcioniranje te države”, kaže Cvrtila dodajući kako u procesima koji su uslijedili nakon Daytona nisu odrađeni procesi koji bi omogućili normalno funkcioniranje

“Nije Dodik jedini problem Bosne i Hercegovine, ona ima puno složenije izazove u funkcioniranju vlasti jer je svaka vlast u toj zemlji takva da ne izvršava interese građana nego svoje, kao političke opcije i etničke grupe. I o tome treba razgovarati. Dodik je sad došao u prvi plan jer je sad svoju politiku, koju je i prije vodio, stavio u javnost i prijeti raspadom države”, objašnjava.

“Ne može se to postići izvana, ni Izborni zakon nije ključna poluga koja će nešto pomaknuti u BiH”, govori Cvrtila.

On smatra da Dodik ovakvom situacijom podiže svoj rejting te će sad imati još veće opravdanje za ono što radi. “On sigurno neće podleći vanjskih interesima, bez obzira odakle oni dolaze”, kaže.

Sukob oko Bradleya

Na pitanje zašto je nabavka Bradleya bitna u strateškom i političkom smislu, Cvrtila kaže da to treba promatrati u smislu razvoja vojske.

“Treba raspravljati o tome koliko smo nesposobni provesti procese takvog tipa. Sad Vlada odlučuje treba li nam to, a mi smo još 2017. rekli da nam treba. I tada su sigurno postojale informacije koje su se sad pojavile”, smatra Cvrtila.

“Ne može vrh države raspravljati o tehničkim karakteristikama, to je netko drugi trebao napraviti. Mi raspravljamo treba li nam a2 ili a3, a ne znamo što stoji iz toga”, kaže.

Potraga za Matejem Perišem

Cvrtila je komentirao i potrgu za nestalim Matejem Perišem u Beogradu.

“Uvijek kad slučaj zauzme veliki interes javnosti, kako vrijeme protiče postoji velika glad za novim informacijama. Ako ih nemate, stvaraju se dezinformacije. Ovo je vrlo složen slučaj za svaku policiju i svima je jasno da je komunikacija policije s javnosti jako važna, svakodnevna, nekad i više puta dnevno. To se nije događalo, policija je odlučila da neće informacije dijeliti s javnošću nego samo s ocem. Možda je to opravdano. Nažalost, deveti je dan i to je ono što najviše zabrinjava i treba se nadati da će se situacija pozitivno riješiti, ali kako protiču dani tako se smanjuju šanse da će se pronaći živ i zdrav na nekom mjestu”, govori Cvrtila.

“To je dodatno opterećenje jer je hrvatski državljanin koji je bio u Beogradu, ali to je nepotrebno. Radi se o ljudskom životu i treba se udružiti”, kaže.

8 siječnja, 2022 0 Komentar

Analiza

“Pitanje je koliko će premijer moći tolerirati Horvatovu nesposobnost”

by Ante R. 7 siječnja, 2022

Objava Ante R.

Politički analitičar, Zoran Pucarić, gostovao je u Newsroomu te je komentirao aktualna politička događanja.

Najprije je komentirao sukobe predsjednika Zorana Milanovića s premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom Marijem Banožićem.

“Ne znam koliko je netko htio sakriti, da nisu bili Bradleyji, bilo bi nešto drugo. Uvijek će se naći nešto zanimljivo da se taj verbalni sukob nastavi. I koliko god je on u početku bio zanimljiv, pa čak i pozitivan jer su se otvarale teme koje su se dugo spremale pod tepih, sada je to više postalo monotono. Sada više nije bitno o čemu se radi, samo je bitno da se međusobno sukob nastavlja, da predsjednik potencira kako je ministar nesposoban, da premijer brani ministra, jednostavno se ne događa ništa, samo se sukob nastavlja”, kaže i dodaje:

“Otvaraju se teme, prva tema koju je predjednik otvorio bio je način biranja članova Vrhovnog suda, dakle. ogolila se neka politička igra biranja dužnosnika u pravosudnom sustavu. Tako su se otvarale i teme je li vojska dovoljno opremljena, kupujemo li avione koje nećemo moći koristiti. Ponuda za Bradleyja je tu već čak i pet godina i nemoguće je da ona ističe u veljači, a mi još nismo zauzeli stav i da se sad ponovno otvara tema jesu li nama Amerikanci ponudili jednu ili drugu verziju”.

Rekao je i kako je tek sad rečeno da će se napraviti studija: “Pa ako smo pet godina u tome, ona je već trebala biti napravljena. Očito je da neko planiranje u tom sektoru ne funkcionira”.

“Premijer će se morati odlučiti na rekonstrukciju”

Govorio je i o mogućoj rekonstrukciji Vlade:

“Mislim da je sve više i više očito da će se premijer morati odlučiti na rekonstrukciju Vlade. Pitanje je samo koliko će ljudi morati promijeniti. Prije nekoliko dana je predsjednik objavio da je više od pola vlade pod pritiskom optužbi za korupciju i nitko ništa nije napravio”, kaže.

Zašto nitko nije reagirao na tu optužbu:

“S jedne strane predsjednik izbacuje verbalne bombe svako malo pa smo malo oguglali na to. S druge strane, hajdemo se pitati, a što DORH radi i radi li doista. Pa pogledajmo skandal oko DORH-a i Gabrijele Žalac i o tome je li nova glavna državna odvjetnica nešto znala i ako nije znala zašto nije znala. Jednostavno se ogoljuje nefunkcioniranje sustava i nekakv način funkcioniranja sutava koji nije dobar i koji ćemo prije ili kasnije morati promijeniti”.

“Što se tiče Horvatovih rezultata, sve možemo vidjeti na terenu”

Osvrnuo se i na obnovu:

“Mislim da problem obnove najplastičnije pokazuje nefunkcioniranje sustava, nemoguće je da je prošlo ovoliko vremena od potresa i da se još nista ne radi. Po meni je neprihvatljiva izjava ministra Horvata kada mu se kaže da je privatni sektor obnovio 50 kuća, a on kaže da nije 50 nego 20 i nešto. To pokazuje njegovo komunikacijsko nesnalaženje, a što se tiče njegovih rezultata to možemo vidjeti na terenu.

Zabrinjavajuće da ministar tako olako daje izjave, a činjenica je da će njegov mandat ovisiti o raspoloženju premijera i rukama kojih zasad ide dovoljno. Pitanje je koliko će nejgovo ovakvo ponašanje, pa i nesposobnost premijer moći tolerirati, pokrivati ga i prikazivati da ga ne želi zamijeniti. No u rekonstrukciju Vlade će se sigurno ići i vjerujem da će ministar Horvat biti jedan od ministara koji će biti u matematici.

I dosad je premijer branio ministre sve do jednog trenutka kada mu postane prevruće pa odluči odustati”. Dodao je i kako imamo još otprilike tri mjeseca zime i ljude u kontejnerima, što se nije smjelo dogoditi.

“Ono što ide u prilog premijeru i Vladi je da je oporba zabavljena sama sa sobom. Imamo lijevi i desni dio oporbe i imaju svoje igre i preslagivanje i ne stignu se baviti nacionalnim problemima. Oporba bi oko nekih stvari trebala zajedno nastupiti”, kaže.

“Most je dobio priliku biti vidljiv u medijima i to je iskoristio”

Govorio je i o covid potvrdama:

“Cijela ta priča je postala shizoferna. Ako malo bolje pogledamo, inače lijevi politički spektar zagovara veće slobode, dok desni zagovara obratno. Kod covid potvrda imamo potpuno suprotnu situaciju. Desni dio spektra je prepoznao prazan prostor i uletio u njega. To je tema na kojoj ne bi trebali graditi političke bodove.

Vidjet ćemo kako ce to izgledati, Most je dobio priliku biti vidljiv u medijima i to je iskoristio i to se vidi na rejtingu. Koliko će to trajati to ćemo tek vidjeti. Previše je nepoznanica, a oni su se zaigrali na jednu kartu koja je prilično nepoznata i ne znamo što će biti. Možda nećemo izaći na referendum, a on može biti odobren”, kaže.

Tko je kriv za nepovjerenje stožeru?

“Mislim da većina nekakvog animoziteta je upravo zbog nekog rada i načina stožera i Vlade. Mi smo proglasili pobjedu nad covidom pa se covid vratio. Propisivali smo pravila pa se članovi stožera toga nisu držali. Nije stvar u podvalama, mediji pronalaze ono što mogu pokazati gledateljima i čitateljima i što mogu objasniti”, rekao je.

7 siječnja, 2022 0 Komentar

Analiza

Karlo Jurak: Milanović želi pokazati da HDZ nema monopol na Hrvatsku

by Ante R. 7 siječnja, 2022

Objava Ante R.

Politički analitičar Karlo Jurak komentirao je u N1 Studiju uživo dosadašnji dio mandata predsjednika Republike Zorana Milanovića.

“Meni se čini da on ne želi biti dio te ekipe”, kaže o nedolasku Zorana Milanovića na božićni prijem SNV-a.

“Očito nije gledao na to da se okuplja s ljudima koje smatra elitom, on želi biti predstavnik naroda i ta poruka je na tragu onoga što je ranije pokazivao Milanović”, kaže Jurak. Na pitanje je li ipak mogao poslati nekog predstavnika na božićni prijem, Jurak kaže kako smo već mnogo puta vidjeli da on ne mari za dobre prakse nego da postupa kao Zoran Milanović i da to može biti i veliki problem jer se “nalazi u procjepu da je teško biti na vlasti, a on jest na vlasti, a ujedno biti i neformalni lider oporbe”.

Za Milanovićev dosadašnji mandat kaže da ga nije iznenadio.

“Kad je on ušao u kampanju 2019., oni koji su odlučili podržati ga, htjeli su u njemu vidjeti ono što on nije i upisivali su u njega svoje želje i htijenja. On je dugo u politici, mogli smo naučiti kakav je bio kao premijer, da je donosio nepopularne poteze, da je davao izjave koje su bile na granici, ali je sve to zabarušio u taj svoj slogan. Moja je teza da se on neće kandidirati za drugi mandat i njegova nekandidatura za tri godine će biti kruna na sve to.” “Nemam za to dokaza, ali tako mi se čini”, kaže Jurak dodajući da je Mianović uveo prakse koje odstupaju od dosadašnjeg ponašanja predsjednika.

“Siguran sam da on na ovoj poziciji se želi obračunati sa svima koji su mu, dok je bio premijer, postavljali klipove pod noge. To nije samo HDZ, nego i akteri iz civilnog društva koje je počeo napadati još prošle godine”, kaže. Jurak smatra da ljudi “evidentno vole što on kaže sve što misli”.

U sukobu Milanovića s ministrom obrane Jurak, kaže, vidi više agrumenata na strani Milanovića. “Problem je što se političke rasprave ne vode na razini argumenata, nego su unaprijed postavljene simpatije, to je loše. Ne mislim da je Milanović razočarao, ne mislim da je izbgubio puno pristalica, dobio je neke nove”, kaže.

“On neće toliko dobiti na desnice one koji su svrstani uz HDZ, više će dobiti onaj dio ideološki nedifiniranih, onih koji se traže i kolebaju, dosta veliku masu ogorčenih građana koji se traže i dio desnice koja je zajahala na temama poput Mosta”, kaže Jurak koji smatra da bi Milanovića mogao istisnuti samo jak kandidat desnice kojeg – nema.

“Interesantno je da on suvereniste poput Orbana uglavnom kritizira, čak i vrijeđa. U kampanji ih je nazivao kabadahijama referirajući se na predsjednika Srbije i mađarskog premijera. Rekoa bih da se taj suverenizam razlikuje od onog koji koriste drugi, što taj nije toliko određen etnonacionalizmom nego onime ‘ajmo pokazati’, on je to radio i kao premijer”, govori.

“Na početku je bio blagonaklon prema Vladi. Nije dugo trajalo. On želi pokazati da nije HDZ taj koji ima monopol na Hrvatsku i domoljublje. Plenković je tu laka meta jer nama habitus nekog tvrdog nacionalista. vjerujem da ima i razloga koji su privatne prirode, ali to je u sferi nagđanja”, govori.

7 siječnja, 2022 0 Komentar

Analiza Izdvojeno

Mayer: Obvezno cijepljenje svakako je jedna od izglednih varijanti

by Ante R. 3 siječnja, 2022

Objava Ante R.

Mi ćemo sada početi ubirati gorke plodove druženja tijekom praznika, rekao je šef Klinike za infektologiju KBC-a Split Ivo Ivić jutros u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog, a epidemiologinja HZJZ-a Dijana Mayer rekla je kako će obavezno cijepljenje morati biti jedna od opcija u slučaju nezadovoljavajućeg postotka procijepljenosti, rasta broja novooboljelih i još većeg pritiska na bolnički sustav.

Komentirajući situaciju u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Ivić je rekao da u proteklom tjednu bilježe porast hospitalizacija.

– Pojačali smo intenzitet otpusta, držimo neku ravnotežu, ali postaje to sve teže. Imali smo 15-ak prijema u prosjeku dnevno, sada je to prešlo brojku od 20, rekao je Ivić.

– U ovom razdoblju vjerojatno nas očekuje ista priča, ako ne i lošija. Mi ćemo sada početi ubirati gorke plodove praznika i blagovanja, druženja koja su evidentna. Gdje god se okrenete, vidite da nikakvo protuepidemijsko ponašanje ne postoji. Naša staračka populacija je izuzetno loše procijepljena i neće biti dobro, poručio je Ivić.

Upitan kako očekuje da će se brojke kretati ovaj tjedan, Ivić je odgovorio kako ne vjeruje da će biti manje te da može samo očekivati da će biti više.

– Omikron je stigao, i to sad već znamo. Jedna trećina uzoraka je bila pozitivna prošli tjedan od onoga screeninga. Prema tome, možemo samo očekivati porast, rekao je Ivić.

Komentirajući situaciju u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Ivić je rekao da u proteklom tjednu bilježe porast hospitalizacija.

– Pojačali smo intenzitet otpusta, držimo neku ravnotežu, ali postaje to sve teže. Imali smo 15-ak prijema u prosjeku dnevno, sada je to prešlo brojku od 20, rekao je Ivić.

Upitan kako očekuje da će se brojke kretati ovaj tjedan, Ivić je odgovorio kako ne vjeruje da će biti manje te da može samo očekivati da će biti više.

– Omikron je stigao, i to sad već znamo. Jedna trećina uzoraka je bila pozitivna prošli tjedan od onoga screeninga. Prema tome, možemo samo očekivati porast, rekao je Ivić.

Epidemiologinja HZJZ-a Dijana Mayer rekla je kako bi bilo idealno kada bi ostali samo na omikronu sljedeće godine.

– Bilo bi dobro da ne bude više mutacija, da ne bude novih sojeva. Ako bi ostalo samo na omikronu, s obzirom na ono što znamo do sada, da je jako zarazan, da se jako brzo širi, sigurno ćemo imati velike brojke novooboljelih. Koliko će od tih novooboljelih biti teških kliničkih slika, koliko će ih biti potrebno hospitalizirati, to ćemo vidjeti. S obzirom na ono što sada znamo, mogu reći da su do sada bile blage kliničke slike. Blage kliničke slike ne zahtijevaju hospitalizaciju, rekla je Mayer. Međutim, naglasila je da se nikad ne zna koliko će ljudi od blage kliničke slike razviti težu.

Mayer je rekla i kako je za sada prerano da vidimo posljedice okupljanja za Badnjak, a pogotovo za Silvestrovo, prenosi HRT.

3 siječnja, 2022 0 Komentar

Analiza Izdvojeno

SINDROM BANDIĆ “Zasad ne izgleda da će se Možemo održati kao alternativa na nacionalnoj razini”

by Ante R. 2 siječnja, 2022

Objava Ante R.

Novinari Iva Boban Valečić i Jasmin Klarić u Točki na tjedan komentirali su političku godinu iza nas.

Lokalni izbori i promjene vlasti

Klarić smatra da bi Bandić u Zagrebu sasvim sigurno izgubio izbore da je bio živ, istaknuvši da su i brojke ukazivale da ne može pobijediti – Možemo! je iskoristio trenutak, a Tomašević se nametnuo, dok Boban Valečić kaže da Bandića ne bi tako lako otpisala. “Razvio je specifičnu vladavinu, sve je išlo preko njega, za sve ga se pitalo. Bitka bi u najmanju ruku bila puno neizvjesnija.”

“Da je Bandić bio živ, ljevica ne bi imala takvu većinu”, dodao je Klarić.

Tomašević je bio svjestan da postoje problemi, a to što je rekao da znaju kako ih riješiti bilo je više predizborno obećanje, kaže Klarić i dodaje:

“Bilo je iluzorno očekivati da će nešto riješiti u prvih pola godine mandata. 28. veljače nisu imali rješenje za gradske probleme.”

Nelogično je da se nekome tko dobije vlast ne dopušta još niz godina da popune ključne funkcije, kaže Boban Valečić.

“Prvih pola godine Možemo! ne ide na ruku”

“Prvih pola godine ne ide im nikako na ruku. Od njih se očekuje da u Zagrebu pokažu ono što bi eventualno mogli pokazati na nacionalnoj razini. Pod ogromnim su pritiskom, problemi su veliki. U velikom dijelu prisiljeni su surađivati tijesno s vlastima na državnoj razini. Zasad ne izgleda da bi se mogli održati kao neka alternativa što se tiče nacionalne razine”, dodala je.

“Zagreb je stvorio Možemo! i u Zagrebu će ili utrti put za sudjelovanje u vlasti na nacionalnoj razini ili će nestati. Bilo je za očekivati da će se hype ispuhati. Trećinu glasova su izgubili u drugih šest mjeseci što je dijelom bilo očekivano jer su birači očekivali velike promjene – a svi koji pratimo politiku znamo da to ne ide tako. A pokazali su i slabosti u upravljanju”, govori Klarić.

Na pitanje gubi li Možemo! oštricu u Saboru zbog toga što moraju surađivati s Vladom Andreja Plenkovića, novinarka kaže da će se zasigurno odraziti na njihov ugled među biračima.

Boban Valečić navodi da je upravljanje Zagrebom veoma komplicirano. “Žele li se pozicionirati kao neka ključna lijeva oporbena stranka oko koje bi se stvarao neki novi anti HDZ-ovski blok, Plenković će kada dođe kampanja, bez obzira sve nedostatke koje pokazuje, uz konkretne teme ima i druge politike iz kojih može izvlačiti pozitivne stvari – doveo sam Macrona, nabavio avione, ući ćemo u Schengen i eurozonu… Kada se vodi grad, pa makar i ogroman grad poput Zagreba, svodiš se na to je li ti pukla cijev i kako je s otpadom, dosta je skučeno.”

Bandić nikad nije preskočio granicu između grada i države, na parlamentarnim izborima nikada nije dobio veću podršku, kaže Klarić.

2 siječnja, 2022 0 Komentar

Novo

Starije