Category:

Vijesti

Srbi ne prestaju svojatati hrvatski teritorij i kulturnu baštinu. Reagirala ministrica Obuljan Koržinek

by Ante R. 16 siječnja, 2022

Objava Ante R.

Obuljen Koržinek najavila je da će Hrvatska reagirati putem Ministarstva vanjskih poslova

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u nedjelju je skandaloznim nazvala nedavno donošenje srpskog Zakona o kulturnom nasljeđu koji svojata dubrovačku književnost, a Srbiju je pozvala da odustane od posezanja za hrvatskim teritorijem i kulturnom baštinom.

“Mi ćemo reagirati putem Ministarstva vanjskih poslova. Već je u kontaktu naše veleposlanstvo vezano uz to pitanje”, rekla je Obuljen Koržinek u Dnevniku HRT-a.

Srpski Zakon o kulturnom nasljeđu usvojen prije dva tjedna, a koji svojata dubrovačku književnost tvrdeći da ona jednako “pripada i srpskoj i hrvatskoj kulturi” za hrvatsku ministricu kulture je skandalozan.

“To je ta mitomanija i potreba da se svojata hrvatska kulturna baština, posebno dubrovačka književnost. To je neprihvatljivo i stručno neutemeljeno. Oni su unijeli u zakon odredbe po kojima dubrovačka književnost prije 1867. godine ima nekakvu kao dvostruku pripadnost i hrvatsku i srpsku što je naravno potpuna besmislica”, rekla je ministrica Obuljen Koržinek.

Očekuje, kaže, da se od takvog zakonskog rješenja odustane i da “jednom zauvijek prestanu posezati i za našim teritorijem i za našom kulturnom baštinom”, prenosi Jutarnji.

16 siječnja, 2022 0 Komentar

Vijesti

Đikić objasnio tko će ubuduće primati cjepivo i koje su dobre strane omikrona

by Ante R. 16 siječnja, 2022

Objava Ante R.

Istaknuti znanstvenik Ivan Đikić gostovao je u Dnevniku. Komentirao situaciju s omikronom.

“Ako je stvarno pad broja hospitaliziranih, to je dobra stvar. Broj testiranja je, međutim, još uvijek upitan jer ne znamo točno koliko se testira, ne znamo je li uopće postotak testiranih relevantan i moramo biti oprezni. Covid varijanta omikron je i dalje opasna, ali nam na dugi rok nudi određeni pozitivni optimizam da će se kolektivni imunitet razvijati brže i da ćemo iz ove pandemije uz dodatno cijepljenje moći prijeći u endemski oblik ove bolesti”, rekao je na početku i dodatno se osvrnuo na udio pozitivnih među testiranima:

“To je praktično nemjerljivo, ako imate više od 50% pozitivnih, gotovo da i ne treba testirati. No ono što je građanima važno je, ne samo da zaštite svoje obitelji, nego i za radna mjesta, pogotovo bolnice i socijalne ustanove i upravo zbog toga je važno da se osigura dodatno testiranje za one kojima je neophodno i važno je da to testiranje bude točno, precizno i na vrijeme napravljeno. Mislim da je tu bilo dosta probema u sustavu, pogotovo sada kada to moraju raditi i liječnici opće prakse, mislim da je to dodatno nepotrebno zbunjivanje liječnika i ljudi, a trebali smo napraviti puno više točnih, relevantnih centara koji mogu testirati one kojima je to potrebno”.

Objasnio i koje su omikronove dobre strane:

“Omikron ima dvije komponente koje su važne za znati. To je da širi puno brže i da je evolucijski postao kao master širenja ovog virusa i to nas podsjeća na prehladu, koja je zbog blažih simptoma postala tolerantna bolest koju svake godine prođemo bez problema. Druga komponenta je da je omikron postao prijemčljiv tkivno na gornji dio respiratornog trakta pa ne uzrokuje toliko teške bolesti pluća.

No kod osoba koje su starije i u rizičnim skupinama, kod njih i omikron još uvijek uzrokuje smrotnost, pogotov u ovako velikom broju širenja, taj virus je i dalje opasan. Tijekom proljeća moramo i dalje biti oprezni, a nakon toga ćemo moći optimističnije gledati na ljeto i tada ćemo građanima moći ponuditi i nove vrste cjepiva koje će možda biti specifično za omikron, ili ona koja će ciljano djelovati na različite vrste i varijante koronavirusa, a možda budu razvijena i ona koja će se davati preko sprejeva, dišnih puteva i na taj način ćemo do kraja godine ovu pandemiju podvesti pod kontrolu i prevesti je u endemske oblike”.

Rekao je i kako je važno ne cijepiti ljude prečesto s previše doza.

“Vidjelo se da je svaka od doza imala zanačajan zaštitni utjecaj, a ne negativni utjecaj na stvaranje zbunjujućeg ili nekontroliranog imunološkog odogovora na cjepivo. I u tom smislu zanstvene preporuke bile su opravdane. Ubuduće moramo imati kalendar cijepljenja i grupacije koje će biti cijepljene na temelju zanstvenih podataka”, veli i dodaje:

“Vjerujem da će nova cjepiva biti ponuđena onima koji će biti najugroženiji i vjerujem da će to biti zemlje s manjom procijepljenošću i da će to biti starije osobe i osobe koje su zdravstveno ugrožene. Na temelju tih podataka moći ćemo pokazati veću solidarnost tako da dijeljenjem tih cjepiva na one kojima su najophodnija pomažemo i zemljama koje su već procijepile svoju populaciju. Kada pogledate podatke, zemlja u kojoj je puno pocijepljenih, vrlo mali broj završava u bolnici, ljudi preboljevaju tu bolest blago i upravo radi cijepljenih i mladih koji imaju omikron on se širi jako brzo, a da ni ne znamo jer testiranja nisu na vrijeme. Imate začarani krug, no on će se produljiti još na mjesec dva”, govori.

Što je s onima koji misle da je dobro sada se zaraziti omikronom?

“Već dugo pokušavam prenijeti poruku javnosti da je u ovom trenutku, to jako ozbiljna bolest koja utječe na zdravstveni sustav. U Hrvatskoj je i dalje neopravdano velik broj umrlih. I zato Vlada i Stožer trebaju donositi pravilne načine komunikacije s građanima da shvate da to nije jedna od blagih prehlada sada, da to nije bolest koju možemo ignorirati nego moramo i dalje biti agilni i aktivni i na vrijeme reagirati. Zasad je to ozbiljna i vrlo opasna bolest”.

Zašto je u Hrvatskoj toliko umrlih na broj stanovnika?

“Teško ćete vratiti 13.000 umrlih u Hrvatskoj, to je vrlo visoki broj na broj stanovnika. Što je uzrok tome, vjerojatno svi znamo. Mislim da je ta cijela saga, koja traje oko stožera, načina donošenja odluka, vrlo dugo čekanje na donošenje potrebnih odluka, dovelo do toga da se manje brine oko umrlih, a više oko politike. Sve to nije dobro i Hrvatska nema puno razloga biti zadovoljna ni sretna da smo među 10 najgorih zemalja po broju umrlih na broj stanovnika”.

Naposljetku je rekao kako je sada najvažnije dati podršku zdravstvenom osoblju u bolnicama koje je premoreno i preopterećeno.

“Trebalo bi se pravim PR-om prenositi svim građanima da je odgovornost Vlade, Stožera i građana da se nose maske i smanjuju kontakti i se kada smo pozitivni uklonimo iz društva. Građani također moraju preuzeti svoj dio odgovornosti da bismo smanjili broj umrlih”, zaključuje.

16 siječnja, 2022 0 Komentar

Svijet Vijesti

Dodik: Đoković je deportiran samo zato što je Srbin!

by Ante R. 16 siječnja, 2022

Objava Ante R.

Srpski član predsjedništva BiH Milorad Dodik priključio se u nedjelju potpori najboljem svjetskom tenisaču Novaku Đokoviću rekavši kako su ga australske vlasti deportirale zato jer je Srbin.

Đoković se ukrcao u nedjelju u zrakoplov kako bi otišao iz Australije nakon što je sud potvrdio vladinu odluku o ukidanju njegove vize uz obrazloženje da Đokovićeva odluka da se ne cijepi protiv koronavirusa predstavlja rizik za zemlju.

– Za nas u Republici Srpskoj nema dvojbe da je na sceni politička odluka i da se dobrim dijelom puno toga u Australiji sramno dogodilo jer si Srbin, napisao je Dodik u pismu potpore Novaku Đokoviću.

On je Đokovićevo izbacivanje s Australian Opena poistovjetio sa sudbinom Srba i ocijenio kako su odluke australskih vlasti sramota za tu državu.

– Za nas u Republici Srpskoj svako polemiziranje o tome tko zaslužuje titulu najboljeg svih vremena je suvišno, jer si za nas, Nole, to nesumnjivo, Ti, rekao je Dodik.- Hina

16 siječnja, 2022 0 Komentar

Vijesti

Australski odvjetnici upozorili na opasan presedan u slučaju Đoković

by Ante R. 16 siječnja, 2022

Objava Ante R.

Australski savez odvjetnika priopćio je nakon odluke da se Novaka Đokovića deportira iz zemlje da se radi o opasnom presedanu u demokratskom društvu.

“Naša glavna briga nije je li Đokoviću omogućeno da igra tenis ovaj tjedan. Naša briga je stav da savezna vlada nema obvezu dokazati da bi Đoković poticao stavove o cijepljenju koji su u suprotnosti sa stavovima vlade, nego samo da postoji mogućnost da bi ih poticao”, rekao je glasnogovornik.

Prema njegovim riječima, ovime su postavljeni “vrlo niski kriteriji” za izbacivanje osoba iz Australije, osobito u okolnostima kada je ulaganje žalbe ograničeno.

“Korištenje mogućeg rizika za javni red i mir kao razloga da se nekome odbije pravo ulaska u zemlju je zabrinjavajuće za društvo koje je, navodno, posvećeno slobodi govora i razmišljanja”, navode.

Iz odvjetničkog saveza upozoravaju da stav savezne vlade mogao značiti da će i drugim istaknutim posjetiteljima Australije biti zabranjen ulazak u zemlju, u pokušaju da se suzbiju različita mišljenja.

“Opsesija ova vlade oštrom politikom čuvanja granica, u kombinaciji s proizvoljnim postupcima otkazivanja viza i pritvaranjem, ovog tjedna je bila pravi debakl, a postoji rizik i da se postavi kao opasan presedan”, zaključuje se u priopćenju, prenosi N1.

Sud odlučio: Novak Đoković mora odmah napustiti Australiju

16 siječnja, 2022 0 Komentar

Izdvojeno Vijesti

Damir Polančec: DORH i USKOK postupili se neprofesionalno. Bio sam izložen prekomjernom granatiranju

by Ante R. 16 siječnja, 2022

Objava Ante R.

Damir Polančec nije se utopio u dubokoj vodi istine, tako je odlučio Vrhovni sud. U Točki na tjedan govorio je o svom slučaju. Nataši Božić rekao je da smatra kako je bio izložen prekomjernom granatiranju te da su mediji mogli izvještavati o tom slučaju i na drugačiji način.

Što nakon svega?

Prvo treba saživjeti s tom konačnom činjenicom da je donijeta presuda, treba se priviknuti da nema više onog iščekivanja i nervoze, da je to to. Samu presudu nismo još uvijek primili. Ja sam je očekivao, ali procedura je takva da Vrhovni sud presudu, nakon što je objavi, dostavlja prvostupanjskom sudu, a onda je oni redistribuiraju, uz neki popratni dopis, svim akterima slučaja.

Objavljen je rezultat popisa stanovnika. Hrvatska ima oko 400 tisuća stanovnika manje. 200 stanovnika manje je u Đelekovcu prema popisu stanovništva. Reflektori im nisu pomogli?

Reflektori nisu pomogli, ali u odnosu na mnoga druga sela u našem okruženju, naše selo se još sasvim solidno drži. Kad se usporedi s istočnim dijelom Hrvatske, ta depopulacija u našem kraju je još uvijek manja nego u Slavoniji. Što se tiče reflektora, tamo su, nisu koristili meni nego nogometnom klubu i djeci. To je jedan od kaznenih progona, što javnost ne zna, u kojemu mi se nije stavljalo na teret da se financirao iz državnog proračuna. To je slučaj u kojem smo nas četvorica bili optuženi, jedan je dobio status pokajnika, dvojica su se nagodili i ostaneš sam. Tu mi se stavljalo na teret da sam potaknuo vodeće ljude Zagreb montaže i obrta koji je izvodio radove da falsificiraju svoju poslovnu dokumentaciju. Ti ljudi koji su falsificirali su dobili oprosnice. Želim još jednom reći, izgrađeni su, služe i nisu financirani iz državnog proračuna.

Kažete da je istina voda duboka, a ja ću dodati da su politika i pravosuđe često voda mutna. Što mislite koliko je cijela ta muljavina u pravosuđu i političkim odlukama doprinijela padu broja stanovnika? Osjećate li odgovornost?

Svatko tko je bio u javnom prostoru mora snositi dio odgovornosti. Nisu to samo događanja karakteristična za Hrvatsku. I druge manje zemlje s nižim standardom gube stanovništvo. Činjenica je da su Hrvati oduvijek išli na zapad raditi, da su granice nestale, da su naši ljudi percipirani kao vrijedni radnici i da smo skloni tome da potražimo sreću drugdje ako nismo zadovoljni uvjetima ovdje. To ne amnestira sve nas koji smo radili javne poslove i bili na odgovornim pozicijama. Svi snosimo odgovornost, ali dopustite mi da apostrofiram da odgovornost snose i mediji.

Koju odgovornost?

U smislu atmosfere u društvu. Iako politika i pravosuđe formiraju opće stanje, ipak su mediji ti koji izvješćuju i čestim senzacionalizmom utječu na stanje u društvu.

Mislite da nije bilo negativno nego da negativnu klimu stvaraju mediji koji izvještavaju?

Evo, dat ću primjer na vlastitoj koži. Sjetite se što je sve 2009. pisano, izgovoreno, na koji način me se tretiralo, kako se izvještavalo, rijetki su pozivali na presumpciju nevinosti. Sve to izvještavanje je, konkrentno u mojem slučaju, imalo velike reperkusije na percepciju mene svih ovih godina. Svi mi imamo svoju odgovornost.

Mislite da su mediji izvještavali o nečem što nije vijest? DORH vas je tad teretio da ste veliku kompaniju oštetili za 400 milijuna kuna, a vi ste u tom trenutku potpredsjednik Vlade. Što su mediji trebali, ne izvještavati o tome?

Ne bi mediji to trebali igorirati, ali postoji način na koji se određene stvari mogu i trebaju tretirati, a postoji način koji je prekomjerno granatiranje. Ja se usudim reći da sam bio izložen medijskom prekomjernom granatiranju.

Tvrdili ste godinama pa i sada da je cijeli vaš proces bio politički potaknut. Imate li dokaze za takve tvrdnje?

Ako preslušate moje izjave zadnjih tjedana, otkad se pojavila vijest o pravomoćnosj presudi, ja nisam tvrdio da je netko iz politike naredio DORH-u da protiv mene vodi kazneni postupak. Nisam to nigdje govorio. Govorio sam i mogu to ponoviti koliko god puta treba kako smatram da je DORH dijelom neprofesionalno postupao, odnosno USKOK, i smatrao sam i smatram, i to se sad pokazalo, da je stanje spisa, tih 60 tisuća strana, iskaza svjedoka danih već u fazi istrage i da je iz svega toga bilo vidljivo da nema elemenata za tvrdnje koje je USKOK iznio u optužnici. U ovom procesu, mene nije teretio nijedan dokument nego dvoje svjedoka i činjenica je da se iskazima tih svjedoka pristupilo nekritički i da ih se nije dovoljno preispitivalo. Da se to učinilo, možda do optužnice u ovakvom obliku ne bi došlo. Činjenica je i da su neka su hapšenja i podizanja optužnica, pa i u mojem slučaju, koincidirala s dolascima važnih ljudi EU-a. Mi smo bili pri kraju pregovora i stalno nam se stavljalo na teret kao zemlji da se nedovoljno borimo protiv korupcije, posebno na najvišoj razini. Taj moj slučaj je sigurno politici došao jako dobro da kaže: ‘Vidite da nema nedodirljivih, da smo spremni progoniti i visokopozicionirane plitčare’. Politika je to vrlo vješto iskoristila, a DOHR je bio neprofesionalan i nije trebao inzistirati na nečemu za što nije imao dokaza od prvog dana.

Koji bi motiv bio da netko bude tako nekorektran prema potpredsjedniku Vlade=

Netko si je gradio karijaru. Tada je na čelu DORH-a bio Bajić. To je jedno objašnjenje. Drugo je da smo htjeli Europi dokazati da se ipak borimo, ali ja nemam dovoljno dokaza da je politika bila u direktnoj sprezi. Kao član Vlade sam često bio na sastancima Bajića s vrhom Vlade. Tako mogu vjerovati da se i o mojoj sudbini na takvim sastancima razgovaralo. Nemam dokaza za to.

Je li netko mogao spriječiti vaš politikčki progon?

Dat ću vam primjer zbog čega sam bio ljut na politiku i moju bivšu stranku. Pritovren sam u slučaju Spice i onda su se različiti slučajevi počeli redati kao na traci. Isti dan kad sam pušten iz pritvora u slučaju Spice, uhićen sam zbog TLM Mostar. Pisao sma Vladi, tražio od kolega da jasno izađu u javnost i progovore o stvarima koje su se meni stavljale na teret, a bile su političke odluke koje smo zajedno dogovarali. Samo sam tražio: Izađite u javnost i recite iskreno gdje i kada smo svi zajedno sjedili i donosili te odluke, političke odluke. I sada se šteta tih odluka proglašava kaznenim djelom i stavlja meni na teret. Andrija Hebrang je jednom rekao da se radilo o političkim odlukama, a ostali su šutjeli. Naravno da me to boljelo i da sam za to smatra odgovornim i neke moje bivše kolege.

Jeste li ikada o tome razgovarali s Kosor ili nekim drugih iz vrha stranke? Jesu li vas pitali da date ostavku?

Uporno me se proziva i povezuje s tim događanjima i to postaje teret za mene kao potpredsjednika Vlade i samu Vladu. U jednom trenutku pritisnut svim tim medijskim granatiranjem sam ponudio ostavku Kosor, ona je rekla da ćemo razgovarati drugom prilikom, primila je to na znanje. Ubrzo me nazvao Biškupić i da možda ne bi bilo loše da aktiviram ostavku koju sam ranije dao. Tad sam 30.10. podnio ostavku, kazneni progon je uslijedio kasnije. Ivo Sanader je održao presicu gdje je najavio svoj povratak, drugi dan se na Predsjedništvu raspravljalo o tome, još sam bio član Predsjedništva. Pozvan sam na sjednicu kad je rasprava već debelo trajala, moj je stav bio da treba Sanadera pitati zašto je tako postupio pa onda donijeti konačnu odluku. Većina je bila za to da ga se odmah isključi. Tjedan kasnije sam primio prvo rješenje. Ne tvrdim da je to nepobitno povezano.

Je li netko mogao spriječiti kazneni progorn?

Nisam to tražio niti bi to bilo ispravno. nisam nikada tražio da politika intervenira u slučaju Podravke i reflektora. Tražio sam da se javno izjasne o stvarima koje su se meni stavljale na teren, a bile su političke odluke.

16 siječnja, 2022 0 Komentar

Vijesti

Poznati njemački virolozi: Kraj pandemije koronavirusa uskoro – evo i kad

by Ante R. 16 siječnja, 2022

Objava Ante R.

Poznati njemački virolozi Klaus Stöhr i Hendrik Streeck prognoziraju kraj pandemije koronavirusa do ljeta, piše Fenix magazin.

Stöhr, koji je bivši zaposlenik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u podcastu Kölner Stadt-Anzeigera RND-a rekao je kako bi pandemija prestala ako bi posljedice infekcije bile usporedive s gripom.

– Koronavirus se trenutačno odvija u tom smjeru. Iako je mnogo ljudi još uvijek zaraženo virusom, to treba razmotriti odvojeno od tereta bolesti. Na taj se način postupno smanjuje opterećenje bolnica – rekao je Stöhr.

Stoga bi, prema procjeni virologa, pandemija uvelike mogla biti gotova tijekom ljeta.

– No, do kraja pandemije mogu se zaraziti uglavnom necijepljene osobe starije od 60 godina. Stoga bi te ljude trebalo hitno cijepiti – smatra Stöhr, piše Fenix magazin.

Prema procjeni virologa, u nadolazećoj zimi bit će potrebno još jedno cijepljenje protiv korone, barem za starije osobe.

Virolog Klaus Stöhr smatra praćenje kontakata “besmislenim”

– Ne mogu vam reći zašto biste još uvijek trebali pratiti kontakte. Umjesto toga, sada nam treba “izlazni plan”

rekao je Klaus Stöhr o snimanju zaraza Covidom 19. Umjesto toga, sada vam treba izlazni plan. Ako je velik dio populacije blago i asimptomatski zaražen i ima antitijela, takozvana karantena za praćenje kontakata postaje besmislena – rekao je Stöhr.

On smatra kako bi najbolji izlaz iz pandemije bio prvo se cijepiti, a zatim se zaraziti.

– Tada će u “pakiranju” biti dugotrajna imunološka zaštita – smatra Stöhr.

S njime se slaže i virolog Hendrik Streeck koji također smatra kako će na ljeto pandemija proći, ali ali očekuje daljnje korona valove u budućim jesenskim i zimskim mjesecima. Virolog također vjeruje da bi pandemija koronavirusa uglavnom mogla biti gotova u sljedećih nekoliko mjeseci, piše Fenix magazin.

16 siječnja, 2022 0 Komentar

Vijesti

Tribina u povodu 30. obljetnice priznanja: F. Tuđman tvorac moderne Hrvatske

by Ante R. 16 siječnja, 2022

Objava Ante R.

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio je iznimno važan za uspostavu hrvatske državnosti te je tvorac moderne Hrvatske, istaknuto je na tribini koju je u povodu 30. godišnjice međunarodnog priznanja, u Kući jezika i kulture Peristil, organizirala udruga Prokultura.

“Tuđmanova politička krilatica ‘Jedina i vječna Hrvatska’ je ključna za razmišljanje o Hrvatskoj i njenoj budućnosti,” istaknuo je povjesničar i publicist Tihomir Rajčić dodavši kako Tuđman kao tvorac moderne Hrvatske ima posebno mjesto.

“Tuđmanovo nasljeđe živi i danas u Izvorišnim osnovama Hrvatskog ustava koje precizno propisuju okvir nacionalnog povijesnog narativa kojeg imaju svi narodi koji drže do sebe i kojeg Hrvati tek moraju stvoriti,” rekao je.

Poručio je i kako je “država i kuća i dom, a narod bez države je beskućnik”.

Osvrćući se na državotvorne pouke iz 20. stoljeća Rajčić je podsjetio na mračne trenutke Londonskog ugovora (1915.) po kojem je Hrvatska bila raskomadana. “Ovaj ugovor i europske i balkanske političke manipulacije i trgovanje hrvatskim teritorijem i danas služe kao povijesna pouka o tome koliko je važno imati svoju državu i institucije koje će štititi nacionalne interese”, rekao je Rajčić u subotu na tribini “Jedina i vječna Hrvatska”.

Predsjednica udruge Prokultura Nansi Ivanišević je istaknula kako je od posebnog interesa obilježavanje važnih događaja iz hrvatske povijesti i čuvanja tradicija hrvatske državnosti.

Dodala je kako će Kuća jezika i kulture i ubuduće obilježavati takve događaje i datume, a 15. siječanj je datum ponosa za Republiku Hrvatsku jer je na taj datum prije 30. godina međunarodno priznata.

16 siječnja, 2022 0 Komentar

Vijesti

Grlić Radman o broju stanovnika: Treba imati tog žara da bi nosili plamen života

by Ante R. 16 siječnja, 2022

Objava Ante R.

Ministar vanjskih i europskih poslova, Gordan Grlić Radman gostovao je u Dnevniku te je komentirao popis stanovništva, odnose s Rusijom i političku situaciju u BiH.

Rekao je da je normalno da je vide ogromne razlike u odnosu na vrijeme prije 30 godina.

“Hrvatska je ostvarila tako velika vanjskopolitička postignuća, unutarpolitičku stabilnost, socijalnu stabilnost građana, prepoznata je u svijetu, preuzeli smo europske vrijednosti, članica je NATO saveza i možemo biti ponosni na ovu dobru i veliku vidljivost u međunarodnoj zajednici”, rekao je na početku.

Unastavku je komentirao rezultate popisa stanovništva:

“To treba sagledavati s puno aspekata, ja ne bih rekao da je to katastrofalno. Ako vi gledate da je sve u pepelu, onda je sve u pepelu. Treba imati tog žara da bi nosili plamen života. Vi govorite o 400.000 manje, ali radi se o negativnom prirodnom priraštaju, otišlo je 230.000 ljudi, ali tu je 165.000, kada pogledate koliko je umrlih i rođenih tu postoji disbalans, više je umrlih nego rođenih”.

“Malo me začudilo što je Anušić govorio”

Komentirao je i izjave potpredsjednika HDZ-a i osječko-baranjskog župana Ivana Anušića, koji je ovo nazvao najvećom krizom od Domovinskog rata:

“Ja ne znam, slušao sam što je Anušić rekao pa sam se malo začudio, kada pogledamo Osječko-baranjsku županiju i Slavoniju tu je HDZ-ova, ova vlada, najviše uložila u njezin razvitak, gospodarski, socijalni..”

Nastavio je o iseljavanju:

“Naravno, pa pogledajte, svugdje u Europi je sloboda kretanja, ljudi odlaze tamo gdje misle da bi im bilo bolje, ali puno ih se vraća. Mi ne uvažamo činjenicu da imamo i velik broj povrataka, ne govori se o tome da upravo za ove Vlade zastalo to iseljavanje. Vi govorite o podatku koji je podatak od početka Domovinskog rata, puno je raseljenih, puno je osoba koje su morali bježati ili su protjerani, nemojmo se igrati brojkama jer statistike ne odražavaju pravo stanje stvari”.

istaknuoje i kakoova Vlada jako dobro radi što se tiče demografskih mjera i socijalnih beneficija.

“Sigurno da ćemo raditi na dobrobit i prosperitet Hrvatske, jačanje socijalne stabilnosti i otpornosti, tako da nema razloga ne biti optimističan. Hrvatska je dobro mjesto za život, onaj tko želi i može raditi i želi pridonijeti, može naći posao”.

“I male i velike zemlje jednako su odgovorne”

Govorio je i posebno o diplomaciji i odnosima na međunarodnoj razini:

“Ne postoje veći i manji jer kompozicija međunarodne zajednice počiva na svima i male i velike zemlje jednako su odgovorne, ne mogu male bez velikih ni obrnuto. Hrvatska doprinosi boljem sagledavanju zapadnog Balkana i odnosa u BiH. Upravo mi koji imamo iskustvo Domovinskog rata, gdje znamo koji su izvori nestabilnosti i nesigurnosti, možemo iz prve ruke svjedočiti koliko mir i stabinost nemaju alternative”.

Komentirao je i odnose s Rusijom:

“Mi smo odgovorna lojalna članica EU, mi smo lojalna i odgovorna članica NATO-a, prema tome to nije sporno. Mi smo priznali Ukrajinu i njezin teritorijalni integritet, suverenost, to je međunarodno pravo, ali mi se fokusiramo i na bilateralnu komunikaciju i koristimo one kanale komunikacije koji će sigurno barem djelomično poboljšati i odnose s EU i s NATO savezom, jer svaka članica može i ovim bilateralnim kontaktima s Rusijom doprinijeti deeskalaciji odnosa s Rusijom. Mi jesmo mala zemlja, ali imamo izuzetno važna iskustva i takav narativ da možemo pridonijeti uklanjanju prepreka”.

Rekao je i kako on nije jedini ministar koji putuje u Moskvu. “Rusija zna stav Hrvatske, on je stav EU i NATO-a, no Rusija je također zemlja s kojom treba održavati dobre odnose, bilateralne odnose. Zato je dijalog osobito važan”, veli.

“Kome je više nego Hrvatskoj važna stabilna BiH?”

Naposljetku, govorio je o BiH:

“Ulažemo političke napore, jer smo snažno angažirani jer smo jedina članica Eu koja dijeli granicu s BiH, Hrvatska je supotpisinica Daytonskog sporazuma, u BiH su Hrvati autohtoni, konstitutivni i oni bi tim promjenama izbornog zakona trebali ostvariti svoju jednakopravnost, biti u mogućnosti birati svoje predstavnike, tako da smo tu razgovarali i o našem angažmanu unutar EU kako im pomoći sagledavati težinu problema u BiH, u koj politička situacija trenutno nije najbolja, govori,o o separatizmu, unitarizmu. Kome je više nego Hrvatskoj važna stabilna BiH?”, kaže.

Naglašava i kako pokušavaju osvijestiti da separatizam i unitarizam nisu dobre tendencije.

“Svi politički akteri u BiH moraju imati tu odgovrnost da se sva tri naroda osjećaju ravnopravo i trebaju u svojim postupcima, kada je u pitanju promjena izbornog zakona i budućnost BiH, uložiti napore kako bi se osigurala jednakopravnost i kako bi BiH bila jedna demokratska država s vladavinom prava”, zaključuje.

Župan Anušić: Zbog demografske krize trebamo konsenzus svih stranaka

16 siječnja, 2022 0 Komentar

Vijesti

Trobonjača oko razvoja epidemije: “Vjerujem da će se to dogoditi ove godine”

by Ante R. 16 siječnja, 2022

Objava Ante R.

Sve upućuje na to da je omikron blaža varijanta koronavirusa, ali imunolog Zlatko Trobonjača o tome i dalje govori oprezno.

U razgovoru za Dnevnik Nove TV pojasnio je kako se virus, koliko su vidjeli, više širi po bronhalnom stablu, a manje po plućnom tkivu i time onda na neki način izaziva sam po sebi blažu bolest.

Uz to se akumulirala imunost. Što cijepljenjem, što preboljevanjem. Profesor Trobonjača ističe kako će u jednom trenutku ta imunost biti tolika da će moći taj virus blokirati.

“Ja vjerujem da će se to dogoditi ove godine, pogotovo u drugom dijelu ove godine, da će naše društvo imati toliko imunosti da ćemo se ipak moći odupirati u novim sojevima ovog virusa”, zaključio je Trobonjača.

16 siječnja, 2022 0 Komentar

Izdvojeno Vijesti

Kolinda: U politiku se nemam namjere vraćati, a o Đokoviću kaže: Za njega sam navijala u Tokiju, ali…

by Ante R. 16 siječnja, 2022

Objava Ante R.

BIVŠA predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović gostovala je u RTL-u Danas povodom 30. godišnjice priznanja Hrvatske.

“Sjećam se tog trenutka, izašli smo van, čula se pucnjava. Tad sam bila apsolventica na fakultetu i bila sam kod prijateljice s fakulteta doma. Sjećam se koliko sam bila doista preplavljena tim pozitivnim osjećajima”, započela je Kolinda.

Kolika je bila uloga Hrvatske diplomacije u priznanju?

“Ona se kristalizirala, međutim ne znamo kolika je uloga bila. Diplomacija je bila druga hrvatska bojišnica, no ni izbliza toliko teška i opasna kao što je bila ona prva, gdje su branitelji i svi ostali dali svoj život i zdravlje za samostalnost naše Hrvatske.

Moramo dati priznanje našim iseljenicima diljem svijeta, oni su se trudili, zalagali i radili pritisak na svoje države, moramo dati priznanje svim prijateljima u političkom i diplomatskom životu drugih država i naravno i našim znanstvenicima, sportašima i svim uglednicima koji su pisali razne peticije i svim građanima koji su promicali istinu o Hrvatskoj u svijetu.

Moram reći kad je počeo rat u Hrvatskoj bilo je teško zamisliti da ćemo 30 godina kasnije biti samostalno suverena oslobođena reintegrirana država članica Europske unije i NATO-a…”, komentirala je Kolinda.

Kako je zadovoljna stanjem u Hrvatskoj?

“Iako je vrijeme pandemije koje je uzrokovalo opću krizu u svijetu, ipak nisam zadovoljna. Hrvatska stagnira, i to ne samo država nego i društvo. Vidim nedostatak optimizma, ambicija i nedostatak vjere u sebe. Možemo puno bolje.

Kome fali ambicije?

“Svima fali ambicije, općenito kao društvo”.

O popisu stanovništva, tko je kriv za to?

“Nažalost, moram reći da nisam uopće iznenađena ovim rezultatima zadnjeg popisa stanovništva. Očekivala sam to. Tko je kriv za to? Svi smo mi krivi, mi koji smo u zadnjih nekoliko desetljeća i u politici, i u medijima, i u obrazovanju.

Osjećam i osobnu odgovornost. Ja sam jedna od onih koja je upisala prstom u taj problem. Država nisu granice, nego ljudi, bez ljudi nema ni radne snage ni nove dodane vrijednosti. Kako ćemo zarađivati za mirovine, za zdravstvo, idemo ka nekoj stagnaciji u budućnosti jer da bismo mogli postići taj gospodarski napredak, moramo imati demografsku obnovu.

Jedan od ključnih razloga odlaska ljudi i opće situacije je klima u društvu, koja je vrlo pesimistična.

Vlada nedostatak povjerenja u institucije. Razgovarala sam s puno mladih ljudi u svijetu koji su otišli ili odrasli u iseljeništvu. Kažu da im nije čak ni plaća problem, kažu da bi se vratili, da bi nekako nadoknadili taj manjak, ali problem je što nitko ne može garantirati da natječaj na koji će se javiti doista bude fer, a ne da je to mjesto već predodređeno za nekoga tko se uklapa u lokalnu sliku.”

Što vlada Andreja Plenkovića nije dobro napravila?

“Nije to na vladi Andreja Plenkovića, mi imamo negativne demografske trendove već godinama.”

Kolinda je rekla da ne razmišlja o povratku u politiku pa sukladno tome nema potrebe biti član ni jedne stranke.

O Đokoviću

“Meni je Novak iznimno simpatična osoba, za njega sam navijala u Tokiju, ali oko cijepljenja se duboko razilazimo. Ja sam na strani znanosti, na strani cijepljenja. Ovo mu jako šteti”, rekla je. “Svaka država ima pravo odbiti bilo koju osobu čak i kad joj je izdana viza, o tome naravno odlučuju tijela te države”, dodala je.

U kampanji je govorila da bi Hrvatska mogla biti najbogatija i najsretnija zemlja. Spominjali 8000 eura plaće za mlade ljude. Je li joj sada žao?

Ne, nije mi žao. Mi moramo biti ambiciozni. Mi moramo stremiti ka tih 8000 eura. Ako vi apriori kažete da je nešto nemoguće onda vi to nikada ni nećete ostvariti, ali ako si to zacrtate kao cilj to je realno i ostvarivo.

Zato što je to bilo rečeno u razgovoru s ozbiljnim državnicima s kojima sam razgovarala o tim programima razmjene gdje bi naši mladi išli na obuku i vraćali se u Hrvatsku i radili u tim određenim državama. Ono što sam ja htjela je pokrenuti konkretan projekt koji bi bio tek početak.

Što misli o ukidanju mjere roditelj – odgajatelj?

Mjera je postala vrlo kontroverzna ovdje mislim da se gleda iz potpuno drugačije pozicije. Ja koja se bojim za jednakopravnost splova mene tu najviše zabrinjava ta neformalna ekonomija koja nije plaćena. Prvenstveno ženama, neki i muškarci ostaju kod kuće, brinu se o obitelji.

Taj rad mora biti kompenziran i to nije stvar konzervativne politike ili napredne, nego je to jednostavno stvar ostvarivanja prava svakog građana. Mislim da je treba sagledati iz drugačijeg kuta. Jer kada pojedinci preuzimaju posao, posebno žene, koji bi trebala raditi država ili lokalna uprava, a to je skrb i briga ne samo o djeci ili skrb o osobama koje se ne mogu brinuti o sebi zbog invaliditeta. Tu mjeru gledam iz te pozicije.

Kako ocjenjuje prve dvije godine Zorana Milanovića?

Bile su neobične zbog pandemije pa je teško o njima govoriti. Osim toga rekla sam da neću o svojim prethodnicima i o svom nasljedniku nikada govoriti.

Kako gleda na sukob predsjednik – premijer?

Mislim da se svi skupa previše koncentriramo na taj onos, posebno na te sukobe. Meni se isto događalo da bi rekla nešto što nije bilo u skladu s onime što je radila Vlada i onda se govorilo kako ja izazivam sukobe, donosi RTL.

16 siječnja, 2022 0 Komentar

Novo

Starije