Nedjelja je dan za obitelj i zajednički obiteljski obrok koji je ujedno poslužio i kao povod za ukazianje na temu rastuće inflacije i cijena koje su postale neodrživo visoke, dok plaće nisu pratile taj rast.
Upravo je Branka Lozo, kandidatkinja za predsjednicu Republike stranke Dom i nacionalno okupljanje, ukazala na situaciju da građani sve teže podnose udar na kućni budžet, a posebice je zabrinjavajuće opterećenje osnovnim, životnim troškovima.
Jedna od prvih aktivnosti nakon prihvaćanja kandidature za predsjednicu Republike Hrvatske Branki Lozo bila je usporedba cijena osnovnih životnih namirnica u Sloveniji, s onima u Hrvatskoj?
„Prva je stvar što su u Hrvatskoj cijene, gotovo dvije godine nakon što smo uveli euro, samo prepisane. Dakle, iz brojčanog iznosa kuna u brojčani iznos eura – toliko je poskupljenje. Ako je postalo normalno da na tržnici jedan običan krumpir košta euro i pol ili dva, to su strahoviti iznosi za ono povrće koje je prije bilo u bescjenje. Nekakve tikvice, koje možda nitko i ne voli, ili mrkva, luk, to je sve bilo povoljno, a danas ne znam košta li u Hrvatskoj išta manje od 1 eura, a to je 7 i pol kuna“, rekla je Branka Lozo.
A kako izgledaju cijene u Sloveniji?
„Mi smo u tome eksperimentu, prvom kojeg smo proveli, kupili identične artikle u identičnom trgovačkom centru, to jest trgovačkom lancu s hrvatske i sa slovenske strane i razlika je bila pozamašna. Razlika u cijeni iznosila je približno jednu četvrtinu ukupnog iznosa, s tim da u Sloveniji svi artikli imaju ugrađen PDV od 9,5 posto, dok u Hrvatskoj neki artikli imaju 5 posto PDV-a, no njih je vrlo malo, a ostali imaju 25 posto PDV-a. Bila je to elementarna košarica koju smo kupovali. Dakle, moje je osobno mišljenje, i voljela bih da to netko jedanput našoj hrvatskoj javnosti objasni, kako razlika u cijenama istih artikala u Hrvatskoj i u drugim zemljama u okruženju, nije toliko velika isključivo zbog PDV-a, nego tu mora postojati još neki razlog. I to se onda širi i na druge, neprehrambene, proizvode. Znam da Hrvatska od prilike dvostruko više prehrambenih i drugih proizvoda uvozi nego što ih izvozi, mi živimo od uvezene robe i normalno da je onda ta roba skupa“, zaključila je Branka Lozo.
Jandroković postavio pitanje što taje Milutin i Ivana Kekin
„Htjela sam ukazati na još jednu situaciju. Ovih dana se jako puno govori i o standardu umirovljenika koji je, pogotovo s obzirom na cijene o kojima sam sada pričala, zastrašujuće nizak i ja im se zaista divim. Kako uspijevaju preživjeti od mjeseca do mjeseca u velikim gradovima, osobito oni koji žive sami ili nemaju djecu da im pomažu oko kupovine te su osuđeni kupovati u malim kvartovskim dućančićima, u kojima su cijene još daleko veće nego u velikim centrima na periferijama grada. I zaista se čovjek pita koji su to čarobnjaci? Kako uspijevaju povezati kraj s krajem i kako se oni hrane, mogu li oni uopće sebi priuštiti da paze na svoje zdravlje putem zdravije prehrane?“, upitala je Branka Lozo.
„To su sve teme zbog koje bih voljela da, nakon ove velike promjene koja dolazi 29. prosinca, dobijemo priliku početi, da tako kažem, jedno veliko pospremanje u Hrvatskoj. Nakon te promjene na Pantovčaku želim da se taj kotač zakotrlja dalje i želim vidjeti da se Hrvatska vratila Hrvatima“, rekla je Branka Lozo.
„Želim da imamo porast industrijske proizvodnje koji bi nam bio čvrsti oslonac za gospodarski rast, a ne, kao što je sada slučaj, da se 70 posto BDP-a odnosi na usluge. Pa ne možemo mi živjeti od samog turizma. Industrijska proizvodnja u BDP-u je otprilike 25 posto”, kazala je Lozo.
Lozo je ukazala i na negativne trendove kojima u prilog ide i uvođenje poreza na nekretnine.
„To sve utječe na jednu veliku pravnu nesigurnost. Učestale promjene zakona koji se odnose na poreze i to, povrh drugih poteškoća za naše vlastite građane, za male iznajmljivače kojima sam također dala podršku, bez obzira što sama ništa ne iznajmljujem, ali mogu razumjeti ljude koji se trude i od dva-tri mjeseca iznajmljivanja moraju preživjeti cijelu godinu, školovati svoju djecu i pobrinuti se sami za sebe. Iz tih krajeva se daleko manje mladi iseljavaju jer su koliko toliko zadovoljni, ali ne – Hrvatskoj državi ni to ne paše”, zajključuje Lozo.
„Ta pravna nesigurnost i kontinuirane promjene u sustavu oporezivanja dovode do toga da strani ulagači zaobilaze Hrvatsku. Ne možete vi napraviti investiciju, uložiti velika sredstva, a za dvije godine vam se sustav naplate poreza promijeni – to nitko ne želi i zato bježe u zemlje u kojima je porezna politika stabilnija“, rekla je Branka Lozo, kandidatkinja za predsjednicu Republike stranke Dom i nacionalno okupljanje.
