U velikoj vijećnici Vukovarsko-srijemske županije održana je redovita izborna skupština Zajednice povratnika hrvatskog Podunavlja. Sjednicu je otvorio Juraj Mihajlović kao dopredsjednik i domaćin skupa.
Peta konferencija ZPHP-a održana je pod motom “Godina jubileja”. Prisjetili smo se važnih obljetnica kao što je 1100 godina hrvatskog kraljevstva, 125 godina osječke konkatedrale te bliže povijesti, 30 godina Bljeska, Oluje i Erdutskog sporazuma kao temelja mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
U raspravi je istaknuto kako je ovo peta konferencija na kojoj predstavnici hrvatskih prognanika postavljaju pitanje i zahtijevaju rješenje naknade ratne štete ali se, uz sve do sada poduzete aktivnosti i razgovore s resornim ministarstvima, nismo pomaknuli s mjesta.
Također je ponovno postavljeno pitanje još uvijek nedostupnog hrvatskog teritorija na lijevoj obali Dunava kao što je Vukovarska i šarengradska Ada, te oko 11.500 Ha zemlje u Osječko-baranjskoj županiji, zbog privremene crte postupanja iz vremena UNTAES-a, koja nije i ne može biti granična crta ali ju srpska strana na terenu tako tretira. Stoga je i ovaj puta, naglasio je to akademik Josip Miličević, zatraženo od Vlade RH da se postojećim Sporazumom o normalizaciji odnosa između SRJ i RH a temeljem Mišljenja Badinterove komisije, konačno definiraju međudržavne granice u ove dvije županije.
U skladu s iznesenim mišljenjima i raspravom doneseni su i sljedeći zaključci:
1. Peta konferencija Zajednice povratnika hrvatskoga Podunavlja ocjenjuje da hrvatski prognanici imaju legitimno pravo na naknadu ratne štete nastale u Domovinskom ratu, kao gospodarsku mjeru kojom bi se potaklo povratnike hrvatskog Podunavlja na pokretanje gospodarskih aktivnosti, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, turizma i sl.
2. Peta konferencija ZPHP-a poziva Vladu Republike Hrvatske da putem svojih službi razmotri mogućnost donošenja cjelovitog Zakona o naknadi ratne štete hrvatskim prognanicima i stradalnicima Domovinskog rata na temelju međunarodnih sporazuma (Sporazum o normalizaciji odnosa između SRJ i RH te Erdutskog sporazuma), kao i međunarodne sudske prakse. U tom smislu, Zajednica povratnika dostavila je Vladi RH svoj prijedlog takvoga Zakona.
3. Erdutski sporazum bio je temelj mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja koji je potpisan prije 30 godina u Erdutu 12. studenoga 1995. godine. Budući je rezultat toga Sporazuma bilo reintegriranje do tada okupiranoga hrvatskog Podunavlja bez žrtava i novih razaranja, u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, potičemo Predsjednika RH i Vladu RH da se ova značajna obljetnica obilježi na najvišoj državnoj razini.
4. Mirnom reintegracijom ostao je dio hrvatskoga teritorija na lijevoj obali Dunava (u Osječko-baranjskoj županiji 11.500 Ha a u Vukovarsko-srijemskoj Šarengradska i Vukovarska Ada), nedostupan hrvatskom pravnom sustavu, zbog privremene granice između Srbije i Hrvatske proglašene od prijelaznog upravitelja hrvatskog Podunavlja J.P. Kleina, koja je još uvijek na snazi. Predlažemo da se stavi izvan snage odluka o privremenoj međudržavnoj granici koja se proteže sredinom rijeke Dunav, i primijeni granica utvrđena prema odluci Badinterove komisije imenovane od strane VS UN-a još 1991 godine, a ako druga strana bude opstruirala nastojanja hrvatske strane, posegnuti za međunarodnom arbitražom;
5. Zaključci 5. konferencije ZPHP-a uputit će se svim zastupnicima hrvatskoga Sabora i hrvatskim zastupnicima Europskog parlamenta a obnovit će se i već ranije zatraženi prijem kod predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, kako bismo u zajedničkom dijalogu i razmjeni argumenata pronašli način rješavanja ovih problema, priopćili su iz ZPHP-a.