Novi vlasnik mreže Adria News Network (ANN), unutar koje posluju N1, srbijanski kanali Nova S, portali Nova.rs i Danas te magazin Radar, portugalski je investicijski fond Alpac Capital. Iako se najveći dio pozornosti nakon preuzimanja usmjerio na Srbiju, gdje su već uslijedile promjene u upravljačkim strukturama, riječ je o mnogo široj regionalnoj operaciji koja obuhvaća i N1 Hrvatska.
Prema izvještaju portala European Western Balkans, Alpac Capital preuzeo je medijske operacije United Groupa u Srbiji. Time je pod novim vlasnikom završio dio regionalne medijske infrastrukture koja je posljednjih godina imao važnu ulogu u oblikovanju javnog prostora u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Sloveniji.
Politička i financijska pozadina
Službeno lice akvizicije je Pedro Vargas David, koji je upisan kao novi direktor više medijskih kompanija United Groupa u Srbiji. Njegova obiteljska povezanost s mađarskim političkim krugovima odmah je privukla pozornost.
Njegov otac, Mário David, dugogodišnji je političar i diplomat te je bio savjetnik mađarskog premijera Viktora Orbána. Upravo ta povezanost postala je jedna od ključnih tema u analizama preuzimanja.
Portal Cenzolovka podsjeća i na ranije poslovanje Alpaca Capitala, posebno na preuzimanje Euronewsa. Prema njihovoj analizi, u financiranju te akvizicije sudjelovali su fondovi povezani s mađarskim političkim i poslovnim krugovima bliskima Orbánovoj vladi i vladajućem Fideszu.
Sama činjenica da je Alpac Capital povezan s mađarskim kapitalom, međutim, nije dokaz da iza aktualnog preuzimanja stoji politička operacija. No, kada isti investitor preuzima značajan dio regionalne informativne infrastrukture, a istodobno postoje dokumentirane političke i poslovne veze njegovih ključnih ljudi s krugovima oko Orbána, takve odnose legitimno je analizirati.
Što preuzimanje znači za Vučića?
U Srbiji je pitanje mnogo osjetljivije. N1, Nova S i Danas godinama su među najvažnijim medijima kritički nastrojenima prema vlasti Aleksandra Vučića. Za razliku od velikog dijela srbijanskog medijskog prostora, te redakcije nisu bile pod izravnom kontrolom vlasti.
Zbog toga su za oporbu, istraživačke novinare i dio građanske javnosti predstavljale jednu od posljednjih većih medijskih platformi izvan sustava koji kontrolira vlast.
Preuzimanje samo po sebi ne znači da su ti mediji postali Vučićevi. Za takvu tvrdnju zasad nema dokaza. No, promjena vlasnika otvara pitanje hoće li se promijeniti i odnos prema vlasti, uređivačka politika te kadrovska struktura redakcija.
Prvi potezi novog vlasnika u Srbiji dodatno su pojačali sumnje. Kako su izvijestili tamošnji mediji, nakon preuzimanja došlo je do smjena direktora N1, Nove S, Danasa i Radara, a upravljanje je preuzeo Pedro Vargas David.
Drugim riječima, promjena vlasnika nije ostala samo na papiru.
Pritisak kroz REM
Još jedan važan element predstavlja zahtjev srbijanskog Ministarstva informiranja da N1 i Nova S budu registrirani kod srbijanskog regulatora REM-a.
Takav potez otvara pitanje mogućeg jačanja institucionalnog nadzora nad televizijama koje su dosad poslovale u drugačijem regulatornom okviru. Ako bi N1 i Nova S završili pod izravnijim regulatornim nadzorom srbijanskih institucija, vlast bi dobila dodatni instrument pritiska na medije koji su joj godinama bili politički neugodni.
Upravo zato u Srbiji preuzimanje nije dočekano kao obična poslovna transakcija. Dio medijske scene već govori o mogućnosti nestanka posljednjeg većeg prostora za kritičko novinarstvo izvan utjecaja vlasti.
Veza s Telekomom Srbija
Posebnu pozornost privlači i mogućnost povezivanja novog vlasnika s poslovnim sustavom Telekoma Srbija.
Alpacov Euronews Srbija već surađuje s Arena Channels Groupom, tvrtkom povezanim s državnim Telekomom Srbija. Telekom je posljednjih godina postao jedan od ključnih igrača na srbijanskom medijskom tržištu, a njegov utjecaj na televizije, sportske sadržaje i distribuciju medija snažno je povezan s političkim sustavom u Srbiji.
Ako bi se suradnja Alpaca i kompanija povezanih s Telekomom dodatno proširila, otvorilo bi se pitanje stvaranja novog medijskog ekosustava u kojem bi se donedavno konkurentski i kritički mediji postupno približavali sustavu pod snažnim državnim utjecajem.
A gdje je Hrvatska?
Tu priča postaje zanimljiva i za hrvatsku javnost.
Promjena vlasnika ne odnosi se samo na Srbiju. Adria News Network obuhvaća regionalnu informativnu infrastrukturu, a među najvažnijim medijima nalazi se i N1 Hrvatska.
N1 Hrvatska godinama ima važnu poziciju na hrvatskom medijskom tržištu i prepoznatljiv je po izrazito političkom informativnom programu, intervjuima i emisijama u kojima često dominiraju teme iz hrvatske politike.
Zbog toga bi bilo pogrešno ovu transakciju promatrati isključivo kroz odnose Beograda i Vučića. Promjena vlasnika može dugoročno imati posljedice i za hrvatski medijski prostor, iako zasad nema dokaza da novi vlasnik planira mijenjati uređivačku politiku N1 Hrvatska.
Upravo je to granica koju treba jasno povući. Nema dokaza da je Aleksandar Vučić vlasnik N1 Hrvatska niti da je preuzimanje provedeno kako bi srbijanska vlast dobila kontrolu nad hrvatskim medijima.
Ali postoji činjenica da je jedan investicijski fond preuzeo regionalnu medijsku mrežu koja posluje u više država i da se nakon preuzimanja u Srbiji već događaju konkretne kadrovske i upravljačke promjene.
Orbán, Vučić i regionalni medijski prostor
Zbog toga se cijela priča ne može svesti na jednostavnu tezu da je „Vučić kupio N1“. To bi bilo pretjerivanje bez dokaza.
Mnogo je zanimljivije pitanje kako se posljednjih godina mijenja vlasnička struktura medija u regiji i tko na kraju kontrolira kapital koji stoji iza velikih informativnih platformi.
U toj priči pojavljuju se Portugal, Mađarska, Srbija, United Group, Alpac Capital i Telekom Srbija, ali i mediji koji imaju milijunsku publiku u Hrvatskoj i drugim državama regije.
Ako se uzme u obzir politička bliskost dijela novih vlasničkih struktura s krugovima oko Orbána, a istodobno se u Srbiji otvara prostor za približavanje Telekomu Srbija i REM-u, razumljivo je zašto je transakcija izazvala toliko pozornosti.
Za Hrvatsku je pritom najvažnije pratiti što će se događati s N1 Hrvatska. Hoće li redakcija zadržati postojeću uređivačku politiku i autonomiju ili će se s vremenom početi mijenjati sadržaj, kadrovi i prioriteti?
Odgovor na to neće dati vlasnička priopćenja niti izjave o neutralnom novinarstvu. Dat će ga konkretni potezi novog vlasnika.
Zasad je činjenica samo jedna: regionalna medijska karta ponovno se mijenja, a čovjek koji je preuzeo kontrolu nad važnim medijima u Srbiji sada je dio vlasničke strukture koja obuhvaća i Hrvatsku.
Zato pitanje više nije samo tko je kupio N1 u Srbiji.
Pitanje je tko će nakon ove transakcije određivati granice medijskog prostora u cijeloj regiji.
