Štrajk radnika Zagrebačkog holdinga i ZET-a mogao bi u kratkom roku ozbiljno poremetiti svakodnevni život u Zagrebu, od javnog prijevoza i prometa do odvoza otpada i drugih komunalnih usluga.
Posljedice bi građani najprije osjetili na ulicama. Tramvaji i autobusi mogli bi stati ili prometovati smanjenim kapacitetom, otpad bi se mogao početi gomilati, a dio gradskih službi radio bi otežano.
ZET bi prvi izazvao probleme u prometu
Najveći udar bio bi u javnom prijevozu.
Obustava rada vozača ZET-a značila bi da tramvaji i autobusi ne bi prometovali u uobičajenom opsegu. Tisuće građana koji svakodnevno putuju na posao, u škole, na fakultete ili liječniku morali bi pronaći drugi način prijevoza.
Velik dio njih sjeo bi u automobile. Zagrebačke prometnice tada bi bile pod dodatnim pritiskom, posebno u jutarnjim i poslijepodnevnim satima.
Zastoj ZET-a vrlo bi brzo postao problem cijelog zagrebačkog prometa.
Smeće bi se počelo gomilati
Odvoz otpada predstavljao bi drugi veliki problem.
Štrajk većeg broja radnika zaduženih za odvoz otpada značio bi pune spremnike i neredovit odvoz. Nakon nekoliko dana posljedice bi bile vidljive na ulicama, ispred zgrada i u gradskim četvrtima.
Zagreb pred opasnom olujom: Sprema li se veliki štrajk radnika Holdinga i ZET-a?
Dulji prekid rada dodatno bi povećavao količine neodvezenog otpada. Pritisak na gradske službe i nezadovoljstvo građana rasli bi iz dana u dan.
Problemi bi se prelili na cijeli grad
Posljedice ne bi osjetili samo korisnici ZET-a ili građani koji imaju problem s odvozom otpada.
Roditelji bi teže dolazili do škola i vrtića, zaposlenici na posao, a građani iz okolnih mjesta dodatno bi zapinjali u prometu.
Veći broj automobila na zagrebačkim ulicama značio bi sporiji promet i dulje putovanje. Dodatni pritisak osjetili bi taksi službe i drugi oblici prijevoza.
Smanjen rad drugih komunalnih službi otvorio bi nove probleme.
Što štrajk dulje traje, posljedice su veće
Jednodnevni štrajk i višednevna obustava rada ne bi imali iste posljedice.
Kratkotrajni poremećaj mogao bi se relativno brzo sanirati nakon nastavka rada. Višednevni štrajk stvorio bi probleme koje nije moguće riješiti u jednom danu.
Neodvezeni otpad mora se naknadno zbrinuti, prometni poremećaji ostavljaju posljedice i nakon završetka štrajka, a građani bi tijekom trajanja obustave morali mijenjati svakodnevne navike.
Opseg posljedica ovisio bi o broju radnika koji bi sudjelovali u štrajku, službama koje bi bile obuhvaćene i njegovu trajanju.
Građani bi prvi osjetili posljedice
Spor između radnika i gradske uprave u slučaju štrajka više ne bi ostao samo pitanje kolektivnog ugovora.
Građani bi bili ti koji bi čekali tramvaj koji ne dolazi, tražili alternativni prijevoz, stajali u prometnim gužvama i gledali pune spremnike otpada.
Kada tramvaji i autobusi stanu, kada se otpad ne odvozi i kada komunalne službe rade smanjenim kapacitetom, Zagreb to osjeti odmah.
Zato će nastavak pregovora biti ključan za izbjegavanje situacije u kojoj bi se spor između radnika i gradske uprave pretvorio u problem cijelog Zagreba.
