Kristina B

Ovaj rezultat ogledalo je preraspodjele moći u Libanonu i na Bliskom istoku, nakon što je Hezbolah snažno stradao u ratu s Izraelom, a njegov sirijski saveznik Bašar al-Asad bio zbačen s vlasti u prosincu.

Odabir Aouna pokazuje i povratak saudijskog utjecaja u zemlju gdje je uloga Rijada potisnuta utjecajem Irana i Hezbolaha.

Predsjednička funkcija, libanonskim ustavom predviđena za maronitskog kršćanina, bila je ispražnjena otkad je krajem 2022. završio mandat Michela Aouna. Duboko podijeljene političke frakcije od tada nisu uspjele dogovoriti kandidata koji bi dobio potrebnu dvotrećinsku podršku u parlamentu sa 128 zastupnika.

Aoun u prvom krugu nije uspio dobiti potrebnih 86 glasova, no u drugom krugu dobio ih je 99, nakon što su ga podržali i zastupnici Hezbolaha i njegovog šijitskog saveznika, pokreta Amal, objavio je predsjednik parlamenta Nabih Beri.

U Ramsteinu obećana pomoć Ukrajini: ‘Zadaća je zaustaviti autokrate u njihovim imperijalnim ambicijama’

Aoun je dobio velik zamah dan ranije kad je od utrke odustao Suleiman Frangije, dugo vremena preferirani kandidat Hezbolaha. On je dao svoju podršku Aounu u vrijeme dok su Bejrutom lobirali francuski i saudijski izaslanici, pozivajući na izbor zapovjednika, rekla su tri libanonska izvora Reutersu.

Izvori bliski saudijskim vlastima rekli su da su francuski, saudijski i američki izaslanici poručili Beriju, bliskom savezniku Hezbolaha, da će međunarodna financijska pomoć, uključujući i od Rijada, ovisiti o izboru Aouna.

„Postoji vrlo jasna poruka međunarodne zajednice da je spremna podržati Libanon, no za to su potrebni predsjednik i vlada”, rekao je prije glasanja Michel Muavad, kršćanski zastupnik i protivnik Hezbolaha koji je glasao za Aouna.

„Primili smo poruku podrške od Saudijaca”, dodao je.

Izbor Aouna prvi je korak prema oživljavanju vladinih institucija u državi koja od listopada 2022. nije imala čelnika niti funkcionalnu vladu.

Libanonska ekonomija i dalje se oporavlja od financijskog kolapsa 2019. te joj je iznimno potrebna međunarodna pomoć kako bi se država obnovila od rata. Svjetska banka procjenjuje da je potrebno 8,5 milijardi dolara.

Libanonski sustav vlasti zahtijeva da novi predsjednik pokrene savjetovanje sa zastupnicima kako bi se nominirao sunitski premijer koji će onda imenovati novu vladu. Taj proces često je dugotrajan jer se podijeljene frakcije bore za ministarska mjesta.

Aoun sada ima ključnu ulogu u osiguravanju primirja između Hezbolaha i Izraela, postignutog u studenom u Parizu pod posredstvom Washingtona. Dogovor uvjetuje da libanonska vojska ode na jug Libanona, a da se od tamo povuku izraelski i Hezbolahovi borci.

Novi 60-godišnji predsjednik zapovjednik je libanonske vojske, koju podržavaju SAD i zapadne države, od 2017. godine. Tijekom njegovog upravljanja američka vojna pomoć stizala je libanonskoj vojsci, što je dio dugogodišnje američke politike podržavanja državnih institucija da bi se smanjio utjecaj Hezbolaha. (Hina)

Euroskeptična, proruska Slobodarska stranka (FPO) pobijedila je na parlamentarnim izborima u rujnu s 29 posto glasova te sad ima priliku po prvi put predvoditi vladu otkad su je pedesetih godina osnovali bivši SS-ovci.

Nakon neuspjeha stranaka centra da sklope koaliciju bez FPO-a, predsjednik Alexander Van der Bellen je dao mandat za sastavljanje vlade čelniku FPO-a Herbertu Kicklu.

Privremeni čelnik OVP-a Christian Stocker pristao je ući u pregovore, ali je iznio svoje zahtjeve.

„Ne želimo ovisnost Austrije, posebno ne o Ruskoj Federaciji”, rekao je na konferenciji za medije, potvrdivši da je prihvatio Kicklov poziv, no ne otkrivši kad će se sastati.

Branka Lozo: Tko je Milorad Pupovac da onemogućuje provođenje legitimne registracije Hrvatske pravoslavne crkve

„U pregovorima mora biti dan iskren odgovor jesmo li svrstani sa slobodnim svijetom ili diktaturama. Iskren odgovor mora biti dan i na pitanje stavljamo li državu kao cjelinu iznad stranačkih interesa”, kazao je Stocker, odgovarajući na Kicklov zahtjev u utorak da razgovori budu „iskreni”.

FPO, saveznik stranke Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana, protivi se pomoći Europske unije Ukrajini, kao i zapadnim sankcijama Moskvi.

Ne spomenuvši eksplicitno Rusiju, Stocker je rekao da su zabilježeni pokušaji utjecaja na izbore u Europi i širenja dezinformacija putem internetskih platformi i društvenih mreža.

Naveo je i prioritete koji su u izravnoj suprotnosti s politikama FPO-a, poput snažnijeg EU-a i neovisnih medija.

FPO želi ukinuti državne subvencije medijima, kao i pretplatu državnoj televiziji ORF. Kickl je Stockeru zaprijetio prijevremenim izborima ako će pregovori biti preteški, a taj bi potez u ovom trenutku mogao odgovarati FPO-u jer mu se podrška u anketama od prošlih izbora povećala.

Van der Bellen je ranije u srijedu objavio da će privremeni kancelar biti ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg. Ministar je već jednom bio na toj funkciji, a ovaj put će mijenjati Karla Nehammera koji je prošli tjedan odstupio s funkcije nakon neuspješnih pregovora sa socijaldemokratima. (Hina)

Rusija proteklih mjeseci redovito napada udaljene gradove takvim naoružanjem. To je dovelo do rasta civilnih žrtava od 30 posto u odnosu na isti period u prošloj godini. U razdoblju od rujna do studenoga 2024. bilo ih je 574, pokazuju podaci Ujedinjenih naroda.

Zamjenica povjerenika UN-a za ljudska prava Nada Al-Nashif rekla je da je u Ukrajini ubijeno više od 12,3 tisuća civila, uključujući 650 djece. UN istovremeno ponavlja kako su njegovi brojevi niži od stvarnih jer uključuju samo smrti koje su njegovi timovi mogli verificirati.

„Ruske oružane snage intenzivirale su svoje operacije kako bi osvojile dodatan teritorij na istoku Ukrajine, što snažno pogađa civile na područjima prvih linija”, kazala je Al-Nashif na sastanku Vijeća za ljudska prava UN-a u Ženevi.

„Duboko smo zabrinuti zbog posljedica za civile i povećane upotrebe dronova i novog naoružanja”, rekla i dodala da je Rusija u studenom koristila više od dvije tisuće dronova dugog dometa.

Ti primjeri sve snažnijih kršenja međunarodnih zakona o ljudskim pravima mogli bi predstavljati ratne zločine, naglasila je Al-Nashif Vijeću.

Primorac: Milanoviću Hrvatska nije na prvom mjestu nego agresija, vrijeđanje i omalovažavanje

Ruski delegat Evgenij Ustinov odgovorio je da je to izvješće pristrano i da umanjuje zločine Kijeva. Moskva odbacuje da je činila zločine ili napadala civile od početka rata u veljači 2022. godine.

Ukrajinska veleposlanica Jevgenija Filipenko opisala je nedavno djelovanje Rusije kao „proračunato, okrutno i osmišljeno da se izazove maksimalna patnja i uništenje”.

Među civilnim žrtvama koje je dokumentirao UN je i 35 poginulih u dijelovima Hersona pod kontrolom Ukrajine koji su između rujna i studenog prošle godine ubijeni dronovima s videokamerama. Takve letjelice omogućavaju upravljačima da na svojim zaslonima razlikuju civile od vojnika, piše Reuters.

Civili su ubijani i u ruskoj regiji Kursk gdje je Ukrajina u kolovozu počela svoju ofenzivu, rekla je Al-Nashif i pozvala se na ruska izvješća. UN ne broji žrtve u Rusiji jer ne može pristupiti toj zemlji i ona ima ograničene javne informacije. (Hina)