Ante R.

Stipo Mlinarić, zastupnik Domovinskog pokreta, na konferenciji za medije upozorio je da sjednica saborskog Odbora za ratne veterane na temu logoraša nikada nije održana te da se i dalje ne zna koliko je članova SDSS-a obuhvaćeno Zakonom o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata.

”Ovo je drugi put da imam pressicu na ovu temu, prije šest mjeseci i sada. Zašto? Iz vrlo jednostavnog razloga – 1. lipnja 2022. godine na Odboru za veterane je odlučeno da će sazvati tematsku sjednicu o logorašima. Tematska sjednica nije sazvana do dana današnjeg. To samo govori o tome kakav odnos ministar branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved ima prema braniteljima. Uspio je kupiti pojedine braniteljske udruge i s njima manipulirati pa misli da tako može dokle hoće i kako hoće”, uvodno je rekao Mlinarić.

Podsjetio je kako je tu tematsku sjednicu zatražio vanjski suradnik Ivan Žeko te kako je nije zatražio zbog sebe, nego zbog toga što su to ljudi s terena, logoraši, tražili od njega, te da je i on sam to podržao. Ispričao je da je predsjednik Odbora Josip Đakić na to na jedvite jade pristao, ali pod uvjetom da bude zatvorena za javnost. Mlinarić kaže kako nije vidio u čemu je problem i čega bi se stidjeli jer to nisu tajni podaci.

”Zašto stalno govorim o problemu logoraša? Zato što je to najugroženija skupina hrvatskih branitelja, oni umiru u prosjeku s 54-55 godina. Kad su rekli da će sjednica biti zatvorena za javnost, i mislim da je tu ključ toga zašto nije sazvana, rekao sam: – Dobro, budući da je zatvorena za javnost, donesite na Odbor podatke o tome tko je prošao kroz Zakon o civilnim žrtvama rata, imenom i prezimenom. Kad je nešto zatvoreno za javnost, ni mi saborski zastupnici ne smijemo govoriti što je bilo na toj sjednici. Naravno da ih to boli”, poručio je.

”Ministarstvo branitelja 32 godine nakon rata još prikuplja dokumentaciju o logorašima!”
Naglasio je da je to prijevara koju je i najavljivao kad se taj zakon donosio, da je, naime, namijenjen SDSS-u i njihovim članovima, kako bi SDSS kupovao svoje glasače: ”Isto kao što i Tomo Medved manipulira s Ministarstvom branitelja. I ovim putem ga pozivam da se očituje zašto nije sazvana ta sjednica Odbora, a na svakom sljedećem Odboru sam svaki put pitao državnog tajnika Nekića ili bilo koga tko je bio iz Ministarstva branitelja, što se čeka. Oni kažu: – Prikupljamo dokumentaciju”.

”Zamislite ministarstvo koje prikuplja dokumentaciju o logorašima koji su bili u logoru prije 32 godine i da njima treba vremena da bi prikupili tu dokumentaciju. Da novinari zatraže od Ministarstva branitelja točan broj poginulih, ne bi im znali reći. Da ih pitate za točan broj logoraša ili silovanih žena, ne bi znali reći. Postavljam pitanje kakva je to institucija, kakvo je to Ministarstvo branitelja, i za što ti ljudi 32 godine primaju plaću”, istaknuo je.

Ispričao je anegdotu kako je njegov prijatelj imao ujaka u Vojvodini, a kad su bila ratna dešavanja, taj je čovjek, Hrvat, protjeran iz Vojvodine, kao i na desetine tisuća ljudi koji su protjerani od tamo ’91. i ’92. Objasnio je da je taj čovjek bio u njemačkoj vojsci za vrijeme Drugog svjetskog rata, u Wehrmachtu, a kad je došao u Zagreb, Mlinarićev ga je prijatelj odveo u njemačko veleposlanstvo da vidi ima li pravo na mirovinu.

Dobio je odgovor nakon mjesec dana, ispričao je Mlinarić, da je četiri godine bio pripadnik Wehrmachta i da ima pravo na mirovinu u iznosu od 150 maraka u to vrijeme: ”Samo želim povući paralelu, i pokazati što su ozbiljne institucije i što je ozbiljna država koja je izgubila rat, a Njemačka je izgubila Drugi svjetski rat jer je bila agresor”.

”Rekli su mu da ima pravo na mirovinu, ali i da je dužan njemačkoj državi za čuturicu, automat i bajunetu koje je zadužio. To je ozbiljna država. Što naše Ministarstvo branitelja radi? Oni 2023. godine ne znaju broj logoraša i ne znaju apsolutno ništa! Postavljam pitanje što šuti Udruga logoraša, na primjer iz Vukovara? A dat ću vam odmah i odgovor – šuti zato što ih kupuje Tomo Medved preko Ministarstva branitelja. To, nažalost, uspješno radi s pojedinim udrugama i vidimo da te udruge uopće ne reagiraju na ovakve stvari”, upozorio je Mlinarić.

”Prije će raspustiti Sabor nego što će biti sazvana sjednica Odbora za veterane na temu logoraša”
Dodao je kako Udruga logoraša zna da nije sazvan Odbor u Saboru godinu i pol dana i upozorio kako, prema njegovom mišljenu, neće ni biti sazvan, nego će prije biti raspušten Sabor, te da to samo potvrđuje ono što je govorio o Zakonu o civilnim žrtvama rata – da se donosi zbog SDSS-a.

”To se pokazalo i u samoj raspravi o tome zakonu, u kojoj je Klub SDSS-a aktivno sudjelovao, a kad god je bila rasprava o bilo kojem zakonu o pravima hrvatskih branitelja, Klub SDSS-a nikada ni jednu riječ nije rekao. Pozivam hrvatsku javnost neka i ona zatraži pa da vidimo koga mi to, kao porezni obveznici, plaćamo, koliko je ljudi prošlo i koliko će ih još proći kroz Zakon o civilnim žrtvama rata, ljudi koji su digli oružje na ovu državu i borili se protiv ove države i okupirali je, sravnili je sa zemljom, napravili stravične zločine i sad ih mi moramo provući kroz nekakve čudne zakone, da dobivaju mjesečnu naknadu i da ih plaćaju građani koji jedva preživljavaju sa svojim plaćama, sa svojim mirovinama i iz poreza koje odvajaju”, zaključio je Mlinarić, javlja DP.

Saborska zastupnica Hrvatskih suverenista Vesna Vučemilović izjavila je u srijedu da tvrtka ”Livit” iz Belišća, bivšeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, zagađuje zrak, ugrožava zdravlje građana te ignorira rješenja Državnog inspektorata, a nadležne to ne brine.

Građani Belišća već se nekoliko godina žale na kvalitetu zraka, od kada je tvrtka Livit počela s radom, rekla je Vučemilović na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru. “Četiri neovisna mjerenja kvalitete zraka zabilježila su u 60 dana 75 prekoračenja količine sumporovodika, a godišnje ih smije biti 24. Riječ je o bezbojnom, otrovnom plinu s karakterističnim mirisom trulih jaja”, kazala je.

Ta tvrtka, čiji je vlasnik bivši ministar gospodarstva i predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak, bavi se obradom komunalnog i industrijskog otpadnog mulja. “U Belišću svakog dana nastaje između 60 i 65 tona mulja dnevno, dok u milijunskom gadu Zagrebu nastaje 55 tona dnevno”, napomenula je Vučemilović.

S obzirom na to da je tvrtka smještena u blizini naselja i odlagališta otpada, Državni inspektorat utvrdio je da je ona uzročnik onečišćenja zraka. Uz to, dodaje Vučemilović, Državni inspektorat je prije godinu dana izdao rješenje kojim je naređeno uklanjanje otpada nastalog obradom otpadnog mulja u roku od 60 dana – “Tvrtka i dalje skladišti i obrađuje otpadni mulj. Ona ignorira rješenja i grubo narušava pravni poredak, a nadležna tijelo to ne zabrinjava”, ističe zastupnica Suverenista.

Suprotno rješenjima Državnog inspektorata i odluci Osječko baranjske županije o pokretanju postupka za ukidanje dozvole za gospodarenje otpadom, Ministarstvo gospodarstva donijelo je rješenje prema kojemu je taj isti mulj proglašen građevinskim materijalom, ustvrdila je.

“Želim naglasiti da je za taj resor unutar Ministarstva zadužen državni tajnik iz SDSS-a Mile Horvat koji je, baš kao i Ivan Vrdoljak, iz Osječko-baranjske županije u kojoj se sve ovo i događa”, rekla je Vučemilović.

Zastupnica je tvrtku Livit nazvala “zelenom prevarom koja truje građane” koji često zbog neugodnog mirisa ne mogu ni otvoriti prozore – “Osobno sam bila tamo, izdržala sam jednu minutu. To je izuzetno intenzivan i neugodan smrad koji u nos ostaje i nekoliko sati kasnije”, kazala je Vučemilović.- Hina

Fortenova Group TopCo B.V., nizozemska holding kompanija krovni vlasnik Fortenova grupe d.d. u Hrvatskoj i regiji, u čijem su sastavu kompanije poput Konzuma, Mercatora, Zvijezde, Dijamanta, Jamnice i PIK Vrbovca u srijedu je najavila transakciju promjene svoje vlasničke strukture.

Kako ističu iz Fortenove, nova vlasnička struktura spriječit će nanošenje daljnje financijske štete i stvaranja operativnih poteškoća u poslovanju, koje su do sada bile rezultat činjenice sudjelovanja sankcioniranih suvlasnika u vlasništvu kompanije.

Podsjetimo, sada u vlasničkoj strukturi Fortenova grupe SKB ART (pravni subjekt koji ima Sberbankov udjel u Fortenovi) drži 42,5 posto, Open Pass Limited (u vlasništvu Pavla Vujnovca) 28,19 posto, VTB Europa 7,39 posto i manjinski vlasnici 21,9 posto.

Dogovor vrijedan 660 milijuna eura

U suštini, pojašnjavaju u Fortenovi, krovna nizozemska holding kompanija postignula je dogovor s kompanijom Open Pass Ltd., najvećim nesankcioniranim dioničarom (imateljem depozitarnih potvrda u Fortenova STAK-u) Fortenova grupe, a dogovor se odnosi na prodaju i prijenos 100 posto udjela koje Fortenova Group TopCo B.V. drži u kompaniji Fortenova Group MidCo B.V. na novoosnovanu nizozemsku korporativnu strukturu, koja se sastoji od nizozemske zaklade Iter STAK Stichting i nizozemskog društva Iter BidCo B.V., za iznos koji ukupno može dosegnuti do 660 milijuna eura.

Od tog iznosa, pola milijarde eura kupci plaćaju bezuvjetno na zaključenju transakcije, a isplata preostalih do 160 milijuna eura je vezana uz postizanje ugovorom preciziranih financijskih ciljeva Fortenova grupe koje bi upravo ova transakcija trebala omogućiti, ističu iz Fortenove.

Navode i da su financijski ciljevi s čijim ostvarivanjem je razmjerno povezana isplata preostalog iznosa su prije svega ugovaranje održivog refinanciranja u 2024. godini, pod uvjetima boljim od sadašnjih te dosezanje određenih omjera duga i dobiti iz operativnog poslovanja, koji su niži od sadašnjih. Ukoliko u sljedeće tri godine dođe do uvrštavanja Fortenove na organizirano tržište ili prodaje materijalne imovine kompanije, ugovor predviđa i moguće dodatne isplate sadašnjim dioničarima koji neće sudjelovati u novoj vlasničkoj strukturi.

Podsjetimo, Fortenova grupa je u rujnu ove godine potpisala ugovor o izdavanju obveznica u iznosu od 1,2 milijarde eura kojim je kratkoročno refinanciran dug kompanije na rok do kraja studenoga 2024. godine te će sadašnji kreditori, fondovi kojima upravlja američki HPS Investment Partners, i dalje imati zalog na udjele u kompaniji MidCo.

Transakciju moraju odobriti dioničari na skupštini

Odobrenje za transakciju koje je neophodno za njezino zaključenje tražit će se od dioničara (imatelja depozitarnih potvrda Fortenova Group STAK-a) na skupštini, a zaključenje glasanja se očekuje 19. prosinca 2023. godine.

Dogovor o kojem će glasati dioničari (imatelji depozitarnih potvrda) je takav da u novoj vlasničkoj strukturi, pod jednakim uvjetima kao i OpenPass, mogu sudjelovati svi kvalificirani dioničari, odnosno praktički svi nesankcionirani sadašnji imatelji depozitarnih potvrda kompanije, među kojima je i cijeli niz partnera i dobavljača Fortenova grupe, navode iz Fortenove.

Sadašnji dioničari koji nisu pod sankcijama zbog ruske agresije na Ukrajinu će tako moći ili samo prenijeti svoje vlasništvo u novu BidCo kompaniju, ili uz dobrovoljnu opciju dodatne investicije povećati svoj suvlasnički udjel, ili odabrati opciju isplate, odnosno izlaska iz vlasničke strukture.

Sankcioniranim dioničarima, pak, njihovi će pripadajući iznosi biti uplaćeni na poseban račun kojem će moći pristupiti kada sankcijski propisi Europske unije, SAD-a i Ujedinjene Kraljevine to dozvole, kažu u Fortenovi.

Open Pass pristao osigurati isplatu cijelog dogovorenog iznosa

Kako će točno izgledati nova vlasnička struktura ovisit će o interesu sadašnjih nesankcioniranih imatelja depozitarnih potvrda za dodatnom investicijom u suvlasništvo. Kako bi, bez obzira na razinu interesa dioničara za dodatnom investicijom, osigurao sigurnu dostupnost sredstava potrebnih za zaključenje transakcije po dogovorenoj cijeni, Open Pass je pristao osigurati isplatu cijelog dogovorenog iznosa, ukoliko to bude potrebno, navodi se u priopćenju.

Uprava Fortenova Group TopCo-a je jednoglasno odlučila odobriti ovu transakciju odnosno staviti ju na glasanje imateljima depozitarnih potvrda kao rezultat dugog procesa tijekom kojeg je TopCo tražio ponude za kupnju Fortenova grupe, odnosno za transakcije slične kupoprodaji, od različitih strana, izvijestili su iz Fortenove. Pritom su Upravu TopCo-a savjetovali vodeći globalni pravni i financijski stručnjaci uključujući odvjetnička društva Akin Gump LLP i Houthoff Coöperatief U.A. te investicijsku banku Lazard Frères & Co, a neovisna međunarodna investicijska banka Houlihan Lokey je dala svoje mišljenje o prikladnosti financijskih uvjeta ponude (fairness opinion).

Predložena transakcija također ima jednoglasnu preporuku izvršnih direktora Fortenova grupe d.d., kao i članova Upravnog odbora Fortenova grupe d.d. koji nisu u sukobu interesa zbog povezanosti s Open Passom ili zbog zakonskih ograničenja ne mogu sudjelovati u glasanju. Oni su odlučili podržati transakciju jer je u najboljem interesu Fortenova Grupe, njenog poslovanja i svih njenih dionika, napominje se u priopćenju.

“Postizanjem ovog dogovora svim će sadašnjim nesankcioniranim dioničarima naše kompanije pod jednakim uvjetima biti omogućeno da donesu odluku o tome žele li nastaviti biti suvlasnici u novoj vlasničkoj strukturi Fortenova grupe, u kojoj više neće biti sankcioniranih dioničara, koji će pri tome biti kompenzirani u skladu sa sankcijskom regulativom. Postizanje dogovora s Open Passom koji je pristao osigurati ukupan iznos transakcije, ukoliko to bude potrebno, ključna je prekretnica koja za nas otvara novo poglavlje i daje novu perspektivu Fortenova grupi. S početkom rata u Ukrajini našli smo se ne svojom krivnjom u situaciji da nas sankcionirano rusko suvlasništvo bitno ograničava u poslovanju i daljnjem razvoju, čineći dugoročno i održivo refinanciranje praktički nemogućim i ta će se situacija sada napokon promijeniti, na dobrobit svih naših zaposlenika, partnera, kupaca i širih zajednica država u kojima poslujemo. Posebno mi je drago što će realizacija ovog dogovora omogućiti konačno plaćanje dobavljačima bivšeg Agrokora, većina kojih su i današnji partneri Fortenova grupe, duga koji je na nizozemskoj holding kompaniji Fortenova Group TopCo u iznosu od 82 milijuna eura”, rekao je Fabris Peruško, glavni izvršni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe.

Završetak transakcije, koji se očekuje između prvog i drugog kvartala 2024. godine, također će zahtijevati odobrenje određenih sankcijskih tijela, kao i odobrenja tijela nadležnih za zaštitu tržišnog natjecanja u više jurisdikcija, navode još iz Fortenove.- Hina

Tomislav Pokrovac iz Stožera za obranu hrvatskog sela odgovorio je uime prosvjednika ministrici Mariji Vučković koja je danas održala sastanak u Vladi sa strukom i relevantnim institucijama.

“Osobno službeno nisam ništa dobio”, rekao je Tomislav Pokrovac o pozivu na sastanak u Zagreb i dodao: -“Mi u Stožeru imali smo dogovor da u Zagreb ne želimo ići jer problemi su ovdje, ne u Zagrebu. Želimo da ministrica dođe ovdje. Ako to ne želi, ona ne želi riješiti naše probleme i prosvjedi će ići dalje. Prozvao bih Brlošića da se ne hvata vrućih stvari za koje nije. Poljoprivredna komora ništa nije učinila. Pitao bih ga kako on danas živi? Živi dobro jer je kraj Vlade, Ministarstva. Takav čovjek i takva Komora neće opstati. Založit ćemo se da se takva Komora ukine jer ona je samo potpora Vladi. Ne želimo da se s nama manipulira.

Pozivam branitelje, ratare, sve ljude, sve sindikate da se priključe Sindikatu poljoprivrednika da završimo uspješno ovu akciju. Ovo nije normalno sa strane Ministarstva. Mladen Pavić ima dobru kuhinju u kojoj ima puno špijuna pa ih šalje po punktovima. Vi, g. Paviću, bit ćete prvi koji će završiti u najskupljem hotelu u Hrvatskoj, obećajem vam da ćete platiti za sve zlo koje ste nanijeli seljacima sa svojim špijunima, klevetanjima, ovo vam neće proći. Ne znate ni sami što pokušavate. Na vama je to, ali obraza nemate.”

Pokrovac je ministrici poručio da se nema čega bojati: “Ako se ministrica misli tako ponašati i ako odbija doći ovdje, što bismo trebali reći? S obzirom na to da se ministrica boji, mogu jamčiti njezinu sigurnost. Na sastanku želimo pet, šest ljudi odavde, ne treba nam kokošinjac po pitanju komora. Mi znamo naše probleme i što napraviti. Dozvolite klanje i prometovanje zdravih svinja i ukinimo kategorizaciju jer to mi jedini imamo.”

“Idući koraci su širenje prosvjeda, novi punktovi. Ovo je opstanak svih nas. Ovo nije hir, radi se o opstanku, nacionalnoj sigurnosti. Ako to ne shvaća nitko iz Vlade, nemamo o čemu više pričati. Dođite pod hitno, do 17 sati, a ako ne dođete, mi više nećemo odgovarati ni za što, idemo dalje, drugog izbora nemamo”, poručio je Pokrovac uime prosvjednika, piše N1.

Na inicijativu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića jutros u Banskim dvorima održan je sastanak članova Vlade s predstavnicima nadležnih institucija u vezi suzbijanja afričke svinjske kuge. Ministrica Marija Vučković i predstavnici dviju Komora te Veterinarskog instituta bili su na sastanku.

“Na inicijativu Andreja Plenkovića sazvan je sastanak s važnim institucijama o procesu ove prenosive i teške bolesti”, rekla je Vučković na početku. – “Situacija je, što se tiče bolesti, pod kontrolom. Jučer nismo imali potvrđenih slučajeva svinjske kuge. Posljednjih desetak dana imamo tri potvrđena slučaja, sva tri u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Stručnjaci su potvrdili dobru epidemiološku situaciju, no i dalje je treba pratiti.” – Govoreći o naknadi štete gospodarstvima rekla je da je do jučer isplaćeno 1209 zahtjeva s ukupnom vrijednošću 7.100.000 eura. “Još 250 zahtjeva je u obradi i bit će isplaćeni do kraja tjedna”, dodala je.

Lorena Jemeršić s Hrvatskog veterinarskog instituta rekla je: “Došlo je do stagnacije svinjske kuge u Hrvatskoj. Od 22 posto pozitivnih danas smo spali na tri posto što je drastičan pad. Situacija je pod kontrolom, no opreza nikad dosta jer je virus izuzetno otporan na okolinu, a može dugo preživjeti i u namirnicama svinjskog porijekla, u smrznutom svježem mesu može godinama biti infektivan, a u šunki do 400 dana. Zato moramo biti oprezni i znati postupati.”

Ivan Zemljak iz Hrvatske veterinarske komore istaknuo je da provođenje mjera nije jednostavno niti uvijek drago stočarima, no također je istaknuo da su nužne jer nema ni cjepiva ni lijeka za bolest. “Bolest se smiruje. Nitko neće zabraniti držanje svinja ni svinjokolje, no to mora biti u kontroliranim uvjetima, gospodarstva se moraju pridržavati mjera. U svemu je ustanovljeno da dio svinja nije bio prijavljen, držale su se na crno, sad je sve registrirano. Nadamo se da ćemo se ubuduće svi pridržavati propisa. Ne smijemo zaboraviti granicu, i Srbija i BiH imaju bolesti, a nisu članice EU-a i ne prijavljuju sve slučajeve.”

Ljubo Barbić, profesor s Veterinarskog fakulteta, istaknuo je važnost uključenosti znanstvene zajednice. “Očito treba ponavljati da se suočavamo s bolešću koja doista postoji, koja je globalno proširena i koja neće biti iskorijenjena u sljedećih mjesec, dva, tri, pola godina. S tim moramo živjeti, a želimo da se pojavljuje što manje i što rjeđe. Mi moramo promicati znanstvenu istinu. Raduje da su podaci ohrabrujući, da je sve manji broj slučajeva i da idemo prema pozitivnom ishodu. To će brzo dovesti do popuštanja mjera.”

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović rekao je da su zadovoljni najavama daljnje suradnje s Ministarstvom.

Vučković: Sastanak u najkraćem roku
Odgovarajući na pitanja oko nastavka prosvjeda i o eventualnom sastanku sa seljacima ministrica Vučković je rekla: “Nisam direktno razgovarala s prosvjednicima. Žao mi je ljudi koji se bave poljoprivredom i imaju probleme. Što se tiče poziva na sastanak, ne može se baš odgovoriti na poziv koji stigne ujutro. Naša je obaveza razgovarati sa svima pa ću potvrditi da će Ministarstvo na ovu temu obratiti se pozivom za sastanak u najkraćem roku. Dobit će hitan poziv i raspravit ćemo sve teme. Mi u Slavoniju dolazimo svih ovih godina, ona je prioritet pa će sastanaka u Slavoniji biti. Ali ovaj sastanak koji zazivaju mnogi, bit će u Zagrebu što je želja i zahtjev većine dionika.”

Ministarstvo poljoprivrede će danas pozvati na sastanak sve zainteresirane za ovu problematiku koji legitimno zastupaju svinjogojce. O eventualnoj šteti za HDZ na izborima rekla je: “Vjerujem da se rad uvijek isplati. To je duži put, ali uvijek pobjeđuje.” – O eventualnoj ostavci na funkciji ministrice rekla je: “Otkad sam došla na funkciju suočavam se s komentarima da možda nisam dorasla tome. Prošli smo svašta… Već godinama odgovaramo svim izazovima pa tako i ovom.”

Kad će svinjokolja? “Datume ne mogu jamčiti”
Na pitanje tko odlučuje o tome kad će biti svinjokolja rekla je: “Mjere propisuje struka. Moramo pregovarati s EK-om i drugim državama članicama jer se bolest prenosi. Datume ne mogu jamčiti, previše poštujem propise, no znam da sadašnji epidemiološki tijek govori u prilog našim očekivanjima da ćemo brzo moći olakšati mjere.”

Na pitanje o mesu koje se termički obrađuje Lorena Jemeršić je odgovorila: “Virus je izuzetno otporan, no određene temperature ga uništavaju. Virus nije nimalo opasan za zdravlje čovjeka niti drugih životinja. Opasno je što je otporan i u suhomesnatim proizvodima ako nije termički obrađeno kako je propisano. Ovakav način isključivanja virusa je dovoljan da onemogući daljnje širenje. Opasno bi bilo da ljudi sad bez kontrole krenu ubijati svinje, smrzavati meso – takvi otpatci mogu biti izvori daljnje zaraze za svinje. Nekad je dovoljan jedan sendvič da se izazove svinjska kuga, kao što je bio slučaj u Belgiji.”

Vučković je također naglasila da virus nije opasan za ljudsko zdravlje, ali može uništiti svinjogojski sektor i ekonomiju: “Kad se potvrdila bolest, uspostavili smo proceduru da se odobre objekti koji mogu obrađivati meso iz zone ograničenja prema nadležnoj regulativi. Dozvoljeni načini prerade su propisani. To je dovoljno i sigurno i za životinje koje su u inkubaciji i koje su klinički zdrave. Što se događa kad virus prijeđe u drugu fazu? Onda država u kojoj je prvi put potvrđen virus, poput Hrvatske, daje zahtjev za drugi način regulacije. Prelazi se na regionalizaciju i omogućuje se promet svježim mesom. Za čovjeka to nema nikakve posljedice.”

Odgovarajući na pitanje o dolasku seljaka u Zagreb, ministrica je rekla: “Ako članovi Stožera ili Sindikata odbiju poziv u Ministarstvo na zajedničke razgovore sa svim dionicima, razmotrit ćemo pojedinačne zahtjeve i ponuditi termine. Mi ćemo naš sastanak održati jer je to naša obaveza.”

S obzirom da ukrajinska protuofenziva baš i ne ide po planu, a pozornost svijeta se prebacila na rat između Izraela i Hamasa, neki se pitaju nije li vrijeme da Volodimir Zelenskij porazmisli o mirovnim pregovorima s Putinom. Ukrajinski vojnici nisu uspjeli napraviti neke velike pomake protiv dobro ukopanih ruskih trupa, a žrtve se na obje strane sada već broje u stotinama tisuća, piše Jutarnji.

S obzirom na podbačaj ove protuofenzive, sve je izglednije da je pred Ukrajinom još jedno krvavo ljeto. Zbog toga, ali i zbog situacije na Bliskom istoku, sve je više onih koji se pitaju bi li Zelenskij trebao razmotriti mogućnost potpisivanja mirovnog sporazuma s Vladimirom Putinom. No vojni eksperti s kojima je razgovarao Daily Mail, kažu da unatoč zastajkivanju na terenu, Zelenskij ne može potpisati mirovni sporazum – bar ne u nekom kratkom roku.

Charlie Herbert, bivši britanski general koji je služio u Afganistanu, kaže kako bi takav potez samo zamrznuo ‘ubilačka nastojanja‘ Vladimira Putina, ali ih ne bi posve uklonio.

‘Potpisivanje mirovnog ugovora sada, značilo bi kraj Ukrajine kakvu poznajemo‘
‘Hoće li se Zelenskij sada odlučiti na pregovore? Apsolutno ne‘, kaže Herbert. Dodaje da, iako je ‘donekle neizbježno‘ da rat završi nekim oblikom političkog dogovora, to se neće dogoditi u neko skorije vrijeme. ‘Kao što se Zelenskij s pravom boji, potpisivanje takvog ugovora samo bi zamrznulo Putinove ubilačke aspiracije, ali ih ne bi do kraja otklonilo.‘

Slično tome, Aliona Hlivco, direktorica think tanka Henry Jackson Society, kaže da ako Ukrajina sada postigne dogovor – u trenutku dok nema značajnih pomaka na terenu – Putin će se vratiti za 10 godina i posve uništiti Ukrajinu. Hlivco, bivša ukrajinska političarka čiji se brat bori na prvoj crti, kaže: ‘Ovo je za Ukrajinu egzistencijalni rat. Ako se sada dogovorimo, kao što smo 2015., Putin će se vratiti i eliminirati ukrajinsku naciju.‘

Ben Hodges, bivši zapovjednik američkih snaga u Europi, kaže da sada nije vrijeme za dogovor i objašnjava da Zelenskij zna da se Putinu ne može vjerovati ni u kakvim pregovorima.

‘Zelenskij zna da Kremlj igra na duge staze i da se nada da će SAD i Zapad nagovoriti Ukrajinu na mirovni sporazum‘, kaže Hodges. ‘Zapad još nije osvijestio da smo u ratu s Rusijom‘

Kevin Ryan, umirovljeni brigadni general američke vojske, slaže se i kaže da bi sigurnost Ukrajine i zapadnih zemalja – posebno Estonije, Litve i Poljske na istočnom krilu NATO-a – bila u opasnosti da Zelenskij sada potpiše mirovni sporazum. ‘Ukrajina je prvo bojno polje Putinova rata sa Zapadom‘, kaže Ryan i dodaje da zapadne nacije poput SAD-a i Velike Britanije još nisu shvatile da ovo nije samo rat između Rusije i Ukrajine.

‘Zapad nije u potpunosti shvatio da smo u ratu s Rusijom. Za razliku od njih, zemlje poput Poljske i Baltičke zemlje vjeruju Putinovim riječima i djelima i jasno vide da smo u ratu. Ali SAD i UK i veliki dio NATO-a? Mislim da oni vjeruju da je ovo samo rat između Rusije i Ukrajine – rat u kojem možemo biti sa strane i samo pomagati.‘ Ryan čvrsto vjeruje da mirovni sporazum ne bi trebao biti potpisan prije nego što ukrajinske trupe povrate teritorij koji su izgubile u ruskoj invaziji 2022., kao i Krim – i da bi zapadne zemlje trebale učiniti više kako bi pomogle Ukrajini da to postigne.

Hodges se slaže i dodaje da Zelenskij zna da nikada ne bi mogao ući u pregovore s Putinom prije nego su ukrajinske trupe povratile kontrolu nad Krimom, koji je Rusija lažnim referendumom pripojila 2014. Hodges kaže: ‘Zelenskij zna da mora imati Krim. Nikada neće biti sigurni ni zaštićeni sve dok Rusija okupira Krim. Zelenskij nikada neće moći ponovno izgraditi Ukrajinu ako je Rusija na Krimu i ako je u stanju blokirati ili poremetiti sve ukrajinske luke.‘

Umjesto mirovnog sporazuma, Zelenskij će, kaže Herbert, potražiti neke druge opcije da završi rat, a da to bude prihvatljivo ukrajinskom narodu. ‘Žrtvovali su jako puno – više nego smo uopće sposobni shvatiti – no rat bez kraja nije opcije niti za Ukrajinu, niti za njezine zapadne saveznike.

Vjerojatnost čiste vojne pobjede – bilo koje strane – ostaje iluzijom

Svi vojni stručnjaci slažu se da ukrajinska protuofenziva nije onoliko uspješna koliko su se svi nadali i da je napredak bio mnogo sporiji od očekivanog. Naime, Rusija i dalje kontrolira gotovo jednu petinu Ukrajine, piše Jutarnji. Ukrajinski se vojnici i dalje bore, odlučni u namjeri da oslobode zemlju. No situacija je teška a broj žrtava premašio je 100.000 s obje strane. Od početka protuofenzive, Ukrajina je vratila tek 15-ak kilometara, a u prva dva tjedna operacije izgubila je 20 posto svog naoružanja. ‘Ovaj rat je zašao u pat poziciju‘, kaže umirovljeni pukovnik američke vojske Gian Gentile.

Herbert dodaje da to znači da izgledi za odlučujuću vojnu pobjedu – na bilo kojoj strani – ostaju ‘iluzorni‘. ‘No to nije neko iznenađenje‘, kaže Herbert. ‘Bezdušna, okrutna priroda ruske taktike ‘mlina za meso‘ s mnogo žrtava pokazala se preteškom za Ukrajinu, bez obzira na hrabrost i odlučnost ukrajinskih oružanih snaga.‘ I sâm Zelenskij je priznao da su ukrajinske trupe suočene s teškom obrambenom operacijom, pogotovo sada kad je stigla oštra zima.

Ruske su trupe ove jeseni pokrenule napade na različitim dijelovima bojišnice, pokušavajući se probiti kroz razoreni grad Avdiivku i između gradova Kupjansk i Liman. Snijeg i vrlo niske temperature dodatno otežavaju ionako tešku situaciju na bojištu, pa su borbe prešle u fazu iscrpljivanja. No posljednjih tjedana ipak ima dobitaka.

Ukrajinske snage sada pokušavaju izgurati Ruse koji su utaboreni na istočnoj obali rijeke Dnjipro, objavila je ukrajinska vojska prošlu subotu, dan nakon što je Ukrajina osigurala nekoliko prijelaza preko rijeke koja razdvaja okupiranu regiju Herson. A Gentile, pomoćnik direktora think tanka RAND‘s Arroyo Center u SAD-u, kaže da je moral među ruskim vojnicima još uvijek nizak. Kaže da Zapad to mora iskoristiti i opskrbiti Ukrajinu s više oružja kako bi mogli ostvariti pobjedu.

‘Iako su Rusi izgradili zastrašujuće obrambene linije s minama, preprekama i rovovima, ruski je moral u cijelosti još uvijek prilično nizak i nedostaje im istinska operativna rezerva za odgovor na ukrajinski proboj‘, kaže Gentile. ‘Drugim riječima, ruska obrana je osjetljiva na ukrajinsku ofenzivu koja bi još uvijek mogla uzrokovati sustavni slom ukupne ruske obrane.‘

Hodges se također slaže da još ima nade. ‘Protuofenziva na terenu ne ide tako dobro kako smo se svi nadali, ali još uvijek ide naprijed‘, kaže Hodges. ‘Ukrajinci se iskrcavaju i šire pristaništa na lijevoj obali rijeke Dnjipro.‘ Hodges kaže da ovi dobici, koliko god bili mali, znače da Zelenskij ‘nema potrebu niti želju o bilo čemu pregovarati s Putinom‘.

Herbert dodaje da iako su izgledi za značajnom promjenom tijekom zimskih mjeseci mali, ‘prerano je misliti da je bilo koja strana spremna na neki oblik političkog rješenja kako bi se ovaj rat završio ‘. A bez mirovnog sporazuma, Herbert kaže da je pred Ukrajinom još jedno ‘krvavo ljeto iscrpljivanja‘.

Zapad može završiti ovaj rat
No Zapad može okončati ovaj rat, ako Ukrajini osigura dovoljno oružja za pobjedu kaže Ben Hodges, bivši zapovjednik američkih snaga u Europi. Koliko će vremena trebati da se rat završi, ovisi o tome kakva će biti podrška Zapada Ukrajini i hoće li ta podrška biti i veća. Dodatna američka sredstva za Ukrajinu ugrožena su političkim sukobima u Washingtonu, gdje novi rat, onaj na Bliskom istoku, zaokuplja pozornost najviših razina političke moći.

Podjele oko Ukrajine pojavile su se i u Europskoj uniji, koja sad kaže da ipak ne može osigurati sve streljivo koje je obećala. Sastanci u vrhu EU-a i svjetski sastanci na visokoj razini sada se uglavnom fokusiraju na humanitarnu katastrofu u Gazi.

Philip Ingram MBE, umirovljeni pukovnik britanske vojske i stručnjak za vojnu obavještajnu službu, kaže: ‘Ako podrška prestane prije nego što Ukrajina uspije poraziti Ruse, onda je pomoć vrijedna milijarde dolara koja je do sada poslana Ukrajini protraćena. Svaka zapadna vlada, uključujući vladu SAD-a, koja odluči protratiti sav taj novac, počinit će političko samoubojstvo.‘

Hlivco dodaje: ‘Ukrajina treba više oružja, više streljiva, više sustava dugog dometa i više borbenih zrakoplova četvrte generacije poput F16. Cijela protuofenziva je propala jer nemamo dovoljne zalihe oružja.‘

Na pitanje koliko misli da bi rat mogao potrajati, Hlivco kaže: ‘Moj brat, koji je vojnik na prvoj liniji u Ukrajini, rekao je da su oni spremni voditi ovaj rat najmanje deset godina. S trenutnim zalihama oružja, nema naznaka da će rat prije završiti. Zapad realno može okončati ovaj rat već sljedeće godine. Samo ako tako odluči.‘

Za Hodgesa bi najvažniji potez koji Zapad može učiniti bio ‘javno objaviti da je u našem strateškom interesu da Ukrajina pobijedi, porazi Rusiju i vrati je natrag na granicu iz 1991.‘ i poslati još oružja. ‘Takav strateški cilj stvorio bi mnogo učinkovitiju politiku u pogledu potpore Ukrajini‘, kaže Hodges, objašnjavajući kako bi se politika trebala usredotočiti na slanje više oružja Ukrajini.

Dodaje i kako bi precizni sustavi dalekog dometa – poput MGM-150 taktičkog sistema koji projektile može ispaliti na udaljenost od 300 km – mogli omogućiti Ukrajini da istrgnu Krim iz ruskih ruku. No, zasad  SAD i Zapad Ukrajini nisu poslali sve ono što joj je potrebno za okončanje rata.

‘Zapravo će američka administracija na kraju odlučiti kako će ovaj rat završiti. Trenutna politika ‘uz vas smo dok god je potrebno‘ drugi je način da se kaže da nismo posvećeni pobjedi Ukrajine, ali ćemo Ukrajini poslati pomoć koja će joj omogućiti nastavak borbi, no ne i pobjedu.

‘To je loša politika i propuštena prilika da se pomogne Ukrajini da porazi Rusiju i promijeni sigurnosnu situaciju u Europi za buduće generacije.‘ Gentile kaže da je teško reći koliko će dugo rat trajati ako Zapad ne pošalje još oružja. ‘Čini se da je Putin i više nego sretan što će svoje mlade ljude još neko vrijeme slati u blato i mlin za meso uz minimalnu obuku‘, kaže Gentile. ‘Kako će rat završiti na kraju je politička odluka obje strane.‘

Herbert kaže da je do neke mjere neizbježno da rat na kraju završi nekim oblikom političkog sporazuma – ali inzistira da se takav dogovor ne može sklopiti tako skoro. ‘U trenutku kad nema neke značajnije promjene na bojištu, do neke je mjere neizbježno da se ovaj sukob privede kraju ne preko tenkovskih cijevi, već kroz tihu diplomaciju i neki oblik političkog dogovora, ali ne kratkoročno‘, kaže Herbert.

‘Kao što se predsjednik Zelenskij s pravom boji, to bi Putinove ubojite težnje zamrznulo, ali ne i posve eliminiralo.‘ U svojoj zlokobnoj procjeni, Ryan kaže da je problem za Ukrajinu nedostatak ljudstva pa će s vremenom, bez zaštite koju bi osiguralo članstvo u NATO-u, ruske snage, iako loše opremljene i nemotivirane, ‘istrošiti borbene sposobnosti‘ ukrajinskih snaga.

‘Doći će vrijeme kada će Ukrajina biti prisiljena prihvatiti barem prekid vatre ako se ne promijeni situacija na bojnom polju‘, kaže Ryan. Ryan kaže da Ukrajina mora postati članica NATO-a kako bi nacija – i Zapad – postigli svoje ciljeve, a to je Ukrajine koja je ‘suverena i slobodna‘. ‘Potrebna nam je Ukrajina koja je unutar NATO-a i EU-a, kao bedem protiv zlonamjernih akcija Rusije pod kontrolom Putina i njegovih pomoćnika‘, kaže Ryan, a prenosi Jutarnji.

‘A to se neće postići za pregovaračkim stolom. Zato ne bismo trebali odgađati prijem Ukrajine ni u NATO ni u EU‘, inzistira Ryan. ‘Ako ne uspijemo ostvariti svoje ciljeve protiv Rusije s kojom smo suočeni danas, još ćemo ih teže postići protiv Rusije koju Putin gradi.‘