Ante R.

Sedamdesetosmogodišnji republikanski tajkun obećao je da će,  prvog dana predsjedničkog mandata, pokrenuti najveću operaciju deportacije imigranata bez dokumenata u povijesti SAD-a.

“Drago mi je objaviti da će se bivši ravnatelj ICE-a (Agencija za imigracije i granice) i nepokolebljivi čuvar granica Tom Homan pridružiti Trumpovoj administraciji, zadužen za naše nacionalne granice,” objavio je Trump na svojoj društvenoj mreži Social Truth.

“Poznajem Toma dugo vremena i ne postoji nitko bolji za nadzor i kontrolu naših granica.”

Homan će biti zadužen za “sve deportacije ilegalnih stranaca natrag u njihovu zemlju porijekla”, dodao je Trump.

Trump, koji nikad nije priznao poraz na predsjedničkim izborima 2020., pobijedio je na izborima 5. studenoga, zacementirajući ono što će biti više od desetljeća američke politike kojom dominira njegov tvrdokorni desničarski stav, piše francuska novinska agencija Afp.

Tijekom kampanje opetovano je govorio protiv imigranata bez dokumenata, koristeći žestoku retoriku o onima koji “truju krv” Sjedinjenih Država.

Dok se američka vlast godinama bori da upravlja južnom granicom s Meksikom preko koje ulaze ilegalni imigranti, Trump je pojačao zabrinutost tvrdnjom da je u tijeku “invazija” migranata za koje kaže da će silovati i ubijati Amerikance.

U govorima na skupu preuveličavao je lokalne napetosti i pogrešno prikazivao imigracijsku statistiku i politiku.

Nasilni zločini, koji su porasli pod Trumpom, padali su svake godine administracije predsjednika Joea Bidena.

Migranti počine manje zločina u odnosu na one koje počini domicilno stanovništvo, piše Afp i dodaje da je broj presretnutih ilegalnih migranata na granici s Meksikom sada kao 2020., posljednje godine Trumpova mandata, nakon što je u prosincu 2023. dostigao rekordnih 250.000.

Trump je obećao da će se uhvatiti u koštac s bandama migranata koristeći Zakon o stranim neprijateljima iz 1798. koji dopušta saveznoj vladi da okupi i deportira strance koji pripadaju neprijateljskim zemljama kao dio akcije masovne deportacije koju je nazvao “Operacija Aurora” po gradu u Coloradu o kojem su plasirane lažne vijesti da ga teroriziraju latinoamerički migranti.

Trump je na sličan način prenio izmišljenu priču da haićanski migranti u Springfieldu, Ohio, jedu kućne ljubimce stanovnika.

CNN je izvijestio u nedjelju da je Trump ponudio republikanskoj zastupnici Elise Stefanik posao veleposlanice SAD-a u Ujedinjenim narodima, prenosi britanska agencija Reuters.

Analiza vojnih sposobnosti zapadnog saveza i Rusije “ne ostavlja ikakvu sumnju u ukupnu vojnu nadmoć NATO-a. Dvije strane imaju paritet samo u pogledu nuklearnog oružja”, zaključili su Herbert Wulf i Christopher Steinmetz, autori studije.

Za potrebe studije Wulf i Steinmetz usporedili su vojni potencijal NATO-a i Rusije na temelju šest središnjih parametara, uključujući vojnu potrošnju.

Otkrili su da zemlje NATO-a zajedno trenutno troše 10 puta više na svoje oružane snage od Rusije (1,19 bilijuna dolara naspram 127 milijardi dolara). Čak i oduzevši udio SAD-a i uzimajući u obzir razlike u kupovnoj moći, NATO još uvijek ima značajnu prednost (430 milijardi dolara prema 300 milijardi dolara).

NATO također ima značajnu prednost kada su u pitanju glavni sustavi naoružanja, pri čemu članice obrambenog saveza imaju ukupno 5406 borbenih zrakoplova (uključujući 2073 u Europi) u usporedbi s 1026 u Rusiji. Samo kada je riječ o strateškim bombarderima, Rusija gotovo dostiže paritet sa Sjedinjenim Državama (129 prema 140), navodi se u studiji.

Rusija zaostaje za NATO-om u mnogim područjima naoružanja i malo je vjerojatno da bi je mogla sustići za manje od desetljeća, ističu autori, dodajući da obrambeni savez također ima veći broj vojnika pod oružjem, kao i dublji rezervoar rezervista.

Zemlje NATO-a dominiraju globalnim tržištem oružja, s više od 70 posto ukupne prodaje.

“Umjesto daljnjeg ponovnog naoružavanja, postojeću konvencionalnu superiornost NATO-a … treba iskoristiti kao priliku za pripremu i pokretanje inicijativa politike kontrole naoružanja … barem u Europi”, rekli su istraživači.

Prema autorima, prvi korak trebao bi biti spašavanje Novog START ugovora o razoružanju, jedinog velikog sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja preostalog između SAD-a i Rusije.-Hina

”Sasvim nam je jasno da diplomacija nema izgleda bez snage”, rekao je Zelenski u video obraćanju. ”Ali, bez potpunog razumijevanja diplomatskih ciljeva, samo oružje neće biti dovoljno. Zato kažem da snaga i diplomacija moraju ići jedno uz drugo”, poručio je predsjednik Ukrajine.

To je jedini način da osiguramo trajni mir i spriječimo da se ponovi ovakav rat koji Moskva vodi protiv Kijeva, dodao je.

Zelenski ponavlja da je Ukrajina otvorena za ”poštenu” diplomaciju. Kod SAD-a i NATO saveznika lobirao je za naoružanje Kijeva, a od istih je zatražio i da prisile ruskog predsjednika Vladimira Putina na mir.

Osim toga, Ukrajina moli svoje saveznike da joj dozvole korištenje zapadnog dalekometnog oružja kojim bi udarili duboko u ruski teritorij i ugrozili ratnu infrastrukturu Moskve.

Poruke Zelenskog o jačanju diplomatskih napora dolaze nakon što je kandidat Republikanaca Donald Trump na predsjedničkim izborima porazio proukrajinsku kandidatkinju Demokrata i aktualnu potpredsjednicu Kamalu Harris

Tijekom predizborne kampanje Trump je više puta isticao da bi mogao zaustaviti rat u Ukrajini za jedan dan, ali nije objasnio kako. Budući američki predsjednik u četvrtak je razgovarao s Vladimirom Putinom kojemu je savjetovao da ne eskalira rat u Ukrajini, koji je iza sebe ostavio razrušene gradove i sela, tisuće ubijenih i milijune raseljenih Ukrajinaca.

Trump je savjetovao Putinu da ne eskalira rat u Ukrajini i podsjetio ga na “značajnu vojnu prisutnost Washingtona u Europi”, prenosi list.

Tijekom izborne kampanje, Trump je rekao da će pronaći rješenje za okončanje rata “za jedan dan”, no nije objasnio kako bi to učinio.

Trump je u srijedu također razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, prema medijskim izvješćima.

Kremlj je u petak objavio da je Putin spreman razgovarati s Trumpom o Ukrajini, no da to ne znači da je spreman izmijeniti zahtjeve Moskve.

Putin je 14. lipnja iznio svoje uvjete za okončanje rata po kojima bi Ukrajina morala odustati od NATO ambicija i povući svoju vojsku s cijelog teritorija četiriju okupiranih regija.

Ukrajina je to odbila rekavši da je bi to bilo ravno kapitulaciji, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij kasnije je iznio svoj “plan pobjede” koji uključuje dodatnu vojnu podršku Zapada.-Hina

Smatra se da Merz ima najveće šanse naslijediti kancelara Olafa Scholza na prijevremenim izborima koji se očekuju početkom iduće godine, nakon što se Scholzova vladajuća tročlana koalicija raspala u srijedu.

“Moramo od statusa uspavane sile srednje veličine ponovno postati vodeća sila srednje veličine” rekao je Merz za njemački časopis Stern.

“Nikada nismo dovoljno jasno artikulirali i zastupali svoje interese u Njemačkoj, i to moramo promijeniti. Amerikanci su u tom pogledu mnogo proaktivniji,” izjavio je Merz.

“Ne bi trebalo biti tako da samo jedna strana ima koristi, već bi trebali sklopiti dobre sporazume za obje strane. Trump bi to nazvao dogovorom,” dodao je.

Merz je naveo primjer isporuke američkih borbenih aviona.

“Kupujemo borbene avione F-35 od Amerikanaca iz nužde, ali onda bi ih trebalo održavati ovdje, a trebali bismo dobiti i potrebne kapacitete za to. To bi bio dobar posao za obje strane,” istaknuo je čelnik Kršćansko demokratske unije (CDU).

“Pratim Trumpa i razgovaram s mnogo ljudi koji ga jako dobro poznaju. Kažu mi: Moraš mu pristupiti uspravnog držanja i s jasnoćom”, dodao je Merz.

Ameriku je osvojio Trumpizam, hoće li se preliti na Europu?

Merz je optužio njemačku vladu za loš odgovor na američke izbore, iz kojih je Trump izašao kao jasni pobjednik.

Smatra da je Berlin trebao biti spreman na takav ishod, ali je umjesto toga odabrao stati na stranu demokratske kandidatkinje Kamale Harris.

“Trump ima dobro pamćenje. Nova administracija neće više slušati trenutnu vladu. Scholz je sada i na međunarodnoj razini postao nebitan”, izjavio je Merz.

Penava pozvao SDSS u Kolonu sjećanja, čeka se poziv u koaliciju

Tony Radakin rekao je u nedjelju za BBC da ruski narod plaća “izvanrednu cijenu” za invaziju ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekavši da je listopad bio najteži mjesec za gubitke od početka sukoba u veljači 2022.

“Rusija će pretrpjeti 700. 000 ubijenih ili ranjenih ljudi – ogromnu bol i patnju koju ruski narod mora podnijeti zbog Putinovih ambicija”, rekao je.

Dodao je da su, dok je Rusija ostvarivala dobitke i provodila pritisak na Ukrajinu, gubitke trpjeli “mali dijelovi zemlje”.

Troškovi rata, za koje je rekao da iznose više od 40 posto javnih rashoda za obranu i sigurnost, također su “ogromni odljev” Rusije.

S izborom novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa koji baca sumnju na američku potporu Ukrajini, Radakin je rekao da će zapadni saveznici biti uz njih “koliko god bude potrebno”.

“To je poruka koju predsjednik Putin mora usvojiti i poruka za (ukrajinskog predsjednika Volodimira) Zelenskog”, rekao je.

Pišući za list The Sunday Times, Radakin je rekao da rastuća prijetnja autoritarnih država, uključujući Rusiju, Sjevernu Koreju i pokret Hutista u Jemenu koji podržava Iran, stavlja međunarodnu zajednicu “pod ogroman pritisak”.

“Ovo je novo doba nadmetanja koje će trajati desetljećima i ima veći potencijal da poremeti naše gospodarstvo i sigurnost od bilo čega drugoga što je Britanija doživjela u moderno doba”, napisao je.-Hina