Zbog rasta napetosti na Bliskom istoku, sve češće čujemo glasine o mogućoj eskalaciji sukoba. Kako će se postaviti SAD, koju ulogu igra Iran, što će napraviti Europa te kako bi moglo izgledati služenje vojnog roka u Hrvatskoj, odgovorili su gosti emisije “Otvoreno”.
Cvrtila: Izborna godina u SAD-u, formiraju se ključni narativi
Rektor Veleučilišta Vern prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila otkrio je kako je dosad zabilježeno oko 170 napada na pripadnike američkih vojnih snaga na Bliskom istoku. – Dosad je bilo oko 170 napada koji su bili evidentirani i koji se ističu, ali ne samo na teritoriju Sirije ili Iraka. To su uvijek bili napadi od strane različitih struktura koje podržava Iran. To je “osovina otpora” koja je rasuta diljem Bliskog istoka, rekao je. Ustvrdio je kako je ovo posebna situacija te da se na nju puno više obraća pažnja zbog američkih predsjedničkih izbora. – Ovo je posebna situacija, da se dogodila prošle godine – tome se ne bi davala velika pozornost. Sada se nalazimo u izbornoj godini u SAD-u. Formiraju se ključni narativi koje će biti u predsjedničkim kampanjama, istaknuo je. Dodao je kako su pritisci republikanaca na predsjednika Joea Bidena bili kukavičje jaje te da bi bilo suludo u ovom trenutku napasti Iran.
– Na predsjednika Joea Bidena nije samo Donald Trump vršio pritisak, nego i republikanski kongresmeni i senatori svojim pozivima da se napadne Iran. To je bilo kukavičje jaje, jer su znali da se neće napasti Iran. To bi bilo suludo i velika strateška pogreška, kazao je. – Biden se na republikanskoj stvari predstavlja kao predsjednik koji nema hrabrosti i koji nije vođa. SAD u ovom trenutku može odgovoriti onoj ćeliji koja je to počinila, iako je teško identificirati tko je to. Povećat će se sigurnost vojnih baza na teritoriju Sirije i Iraka, zaključio je.
Akrap: Hamas počinio političko i sigurnosno samoubojstvo
Stručnjak za geopolitiku sa Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” Gordan Akrap ustvrdio je kako je situacija na Bliskom istoku već eskalirala te ponovio kako je SAD trenutno jedina globalna sila. – Već je eskaliralo u onom procesu koji već prepoznajemo duže vrijeme. Nalazimo se u vremenu sukoba sila i suprotstavljenih interesa. SAD je jedina prava globalna sila koja je ostala nakon Hladnog rata. S druge strane, SAD će još dugo ostati globalna sila, rekao je. Istaknuo je kako Rusija želi povratiti status globalne sile, a istu ambiciju ima i Kina, dok se Iran želi postaviti kao regionalna sila u Aziji. – Bivši Sovjetski savez, odnosno Ruska Federacija, zbog toga što vrlo loše prolazi u agresiji na Ukrajinu – je sada praktički lokalna sila, a želi postati globalna sila. Imamo regionalnu silu Kinu – koja želi postati globalna i imamo lokalnu silu, Iran – koji želi postati regionalna sila, kazao je. Ustvrdio je kako su i Hamas i hutisti svojim napadima u političkom i sigurnosnom smislu počinili samoubojstvo.
– Hamas i hutisti na području Jemena i pro-iranske šijitske milicije u Siriji i Iraku – Iran to namjerno radi. Ono što je Hamas napravio je politički i sigurnosni samoubilački potez. Znali su što će se dogoditi kao i hutisti. Provociraju Europu, SAD, Indiju i Kinu. Zaustavljaju transport i trgovinski promet koji ide kroz Sueski kanal. Time se povećava cijena proizvoda i izravno se utječe na gospodarsku sigurnost na globalnoj razini. Sasvim sigurno možemo očekivati jedan vrlo ozbiljan odgovor SAD-a, naglasio je.
Ogorec: Hutiste nemoguće poraziti bez kopnene operacije
Vojni analitičar s Veleučilišta Velika Gorica Marinko Ogorec pojasnio je kako je nemoguće ukloniti hutiste kao prijetnju bez kopnene operacije.
– Trebalo bi provesti i kopnenu operaciju osim što se provode povremena bombardiranja. Definitivno bi to bila dodatna eskalacija, tako da se je možda bolje ne uplitati u takvu situaciju. Činjenica je da hutisti imaju mogućnosti i gađaju ciljeve na moru, rekao je. Naglasio je kako su trenutne mete koje gađaju hutisti lak plijen budući da se kreću sporo. – Pogodili su tanker. To je velik i ogroman brod koji je razmjerno spor, kreće se kanaliziranim prostorom i naravno da su ga mogli pogoditi. Bit će tu još problema, kazao je. Upozorio je kako je potrebno dobro razmisliti prije nego se krene u kopnenu akciju u Jemenu te ustvrdio kako direktan ulazak u sukob ne odgovara Iranu.
– Da bi se to riješilo bilo bi potrebno napraviti kopnenu operaciju. Nadam se da će se razmisliti prije toga. To bi dovelo do novih problema. Kako bi reagirao Iran je isto tako pitanje. Iranu trenutno ne odgovara da dođe do širih sukoba, pogotovo da se on uvuče u te sukobe. Ako bi došlo do takve situacije da bi se kopnene snage približile Iranu – svašta bi bilo moguće, dodao je.
‘Događaji na Bliskom istoku idu Putinu na ruku’
Cvrtila je upozorio na unutarnje trzavice između ukrajinskog političkog i vojnog vodstva. – Možemo pouzdano reći da oni planovi koji su prošle godine bili prisutni u medijima i ukazivali da Ukrajina može napraviti preokret – to se nije dogodilo. Doživjeli smo jednu vrstu razočarenja na ukrajinskoj i zapadnoj strani. Sada je zimsko vrijeme, nema velikih pokreta i vojnih operacija, ali na nekim točkama se događaju jako intenzivne borbe, rekao je. – Ako pogledate zadnje vijesti iz Ukrajine, možete vidjeti unutarnje turbulencije i sukob između vojnog i političkog vrha te niti jedni niti drugi ne isporučuju ishode koji su se očekivali. Velika je korupcija u vojnim nabavama, naglasio je. Ustvrdio je kako ovakav razvoj događaja ide na ruku predsjedniku Vladimiru Putinu. – Sve što se događa na Bliskom istoku ide na ruku predsjedniku Putinu, pozornost svijeta se pomaknula od onog što se događa u Ukrajini. Tu je sve počelo, zaključio je.
‘Rusija iskorištava slabosti demokracije, nameće svoje narative’
Akrap je naglasio kako ne misli da bi Rusija mogla napasti neku od NATO zemalja, ali i upozorio na snažan porast ruskih sposobnosti kada se radi o informacijskom ratovanju. – Mišljenja sam na temelju svega onoga što mi je poznato da Ukrajina može doživjeti težu situaciju od onog što se trenutno događa. Teško je moguće da će Rusija okupirati veći dio Ukrajine od onog što sada kontrolira, rekao je.
– Teško je vjerovati da će Rusija napasti neku zemlju saveznicu NATO saveza kinetičkim ili oružanim sredstvima. NATO nije u ratu s Rusijom. Rusija zna da to ne može izdržati. Zadnjih dva i pol desetljeća svjedočimo snažnom porastu sposobnosti ruskih informacijskih operacija i informacijskog ratovanja koristeći prednosti demokracije, zapadnih sloboda i ljudskih prava. Nameću se određeni narativi i iskorištavaju se slabosti demokracije, kazao je.
Ogorec se dotaknuo velikih vojnih vježbi NATO saveza u kojima sudjeluje 90 tisuća vojnika.
– Mislim da se Putin ne uzrujava previše. Mislim da Rusija nije planirala niti može napasti NATO. Radi se o konglomeratu velikog broja stanovnika ili snaga koje su daleko nadmoćnije od ruskih. Rusija je početkom rata imala cijeli niz strateških i taktičkih pogrešaka. Naučili su lekciju, Rusija se ne treba podcijeniti. Dobili su određena iskustva i dobro ih primjenjuju na bojnom polju i političkom planu. Onaj tko će imati više streljiva, oružja i opreme – taj će nadvladati u određenom trenutku, dodao je.
Vojni rok: Nemamo procjenu opasnosti i prijetnji
Na pitanje o tome podržava li uvođenje vojnog roka, Ogorec je odgovorio kako je potrebna pričuva, a da je za stvaranje pričuve neophodna vojna obuka. – Vojna obuka je potrebna. Trebamo pričuvu, a pričuvu stvara samo vojna obuka. To je bitno za nacionalnu sigurnost RH. Taj vojni rok bi trebao trajati minimalno šest mjeseci. U tom razdoblju se završiti dio temeljne obuke i dio specijalističke. Država bi trebala omogućiti radni staž za vrijeme služenja vojnog roka, rekao je.
– U svakom slučaju da. To će biti odlučeno u skladu sa strategijama, složio se Akrap.
Cvrtila je upozorio kako je vojni rok samo jedan od alata, ali i da je potrebno napraviti procjenu prijetnji i opasnosti te identificirati moguće neprijatelje. – Mislim da je to rasprava koja nas neće dovesti do toga što Hrvatska treba. Nemamo nikakvu procjenu opasnosti i prijetnji. Ne znamo tko su naši neprijatelj i tko bi nas potencijalno mogao napasti. Vojni rok je samo jedno od sredstava, ali država bi jasno trebala naglasiti što su prijetnje i koje sposobnosti treba razvijati zaključio je.
