Madro je sredstvo za eliminaciju sve većeg utjecaja Kine u Južnoj Americi koja koristi priliku ruskom agresijom na Ukrajinu da se preko država, svojih satelita proširi svoj utjecaj na Južnu Ameriku i defacto ih kolonizira. Upravo je Kina bila najveći kupac venezuelanske nafte koju je tankerima duhovima dopremala u svoje moderne rafinerije po znatno nižim cijenama nego što kupuje rusku naftu. Dok Venezuela zbog zastarjelih postrojenja u svojim rafinerijama ne može opskrbiti domaće tržište naftnim derivatima, Kina kupuje jeftino njihovu tešku naftu, a prodaje skupo benzin i dizel. Osim toga ne treba zanemariti ni ostala ruda bogatstva kojima raspolaže Venezuela koje želi Kina prisvojiti stavljajući Madura i Venezuelu u potlačeni ovisni vazalski odnos.
Kolika je dominacija Kine narasla u Venezueli za vrijeme diktature Madura svjedoče podaci da je 70% voznog parka proizvedeno u Kini,a o elektronici, televizorima, mobilnim mrežama i uređajima ne treba ni spominjati. Ovo je zato prije svega rezanje kineske hobotnice koja je htjela proširiti pipke osim Venezuele i Kube prema Boliviji, Kolumbiji i ostalim zemljama uključujući i Brazil.
– Venezuela se nalazi na vrhu najvećih dokazanih svjetskih rezervi nafte, više od 300 milijardi barela sirove nafte, što nadmašuje čak i ogromna polja Saudijske Arabije. Osim ovog crnog zlata, koncentriranog u masivnom Orinoco Beltu, venezuelska podzemna riznica može se pohvaliti
– ležištima zlata (među najvećima u Latinskoj Americi, s preko 1500 certificiranih tona u Orinoco rudarskom luku)
– nekvantificiranim ležištima rijetkih zemnih elemenata, vitalnih za tehnologiju i obnovljive izvore energije
– rezervama koltana, “plavog zlata” neophodnog za pametne telefone, baterije i visokotehnološke uređaje, procijenjenim na preko 100 milijardi dolara
– željeznom rudom, procijenjenih na 4,5-5 milijardi metričkih tona koje se mogu iskoristiti
– prirodnim plinom, dokazane rezerve od ≈ 5,5 bilijuna kubičnih metara, što je 8.-10. mjesto u svijetu
– ležištima dijamanata industrijske kvalitete procijenjenim na 1-2 milijuna karata, prvenstveno aluvijalnim
– procijenjenih 100 milijuna tona boksita, ključnog za aluminij
– rezervama nikla većim od 1 milijun tona, s aktivnim rudarenjem potencijal
– rijetki zemni elementi ključni za modernu tehnologiju i obnovljivu energiju
– ogromne rezerve prirodnog plina (među vodećima u svijetu)
– oko 1,4 milijarde tona ugljena, uglavnom bitumenskog
– značajna neistražena nalazišta uranija procijenjena na tisuće tona