Više od tri sata trajala je sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku na kojoj je premijer Andrej Plenković predstavio Hrstić nasljednicom USKOK-ovog osumnjičenika u aferi “Mikroskopi” Vilija Beroša na čelu Ministarstva zdravstva, nakon koje su je novinari upitali zašto je prihvatila ovaj “vrući krumpir”.

“Zato što mi je stalo, zato što sam u sustavu zdravstva od 1995. godine, od staža specijalizacije pa dalje i stvarno volim sustav zdravstva, najviše volim raditi timski i nadam se da će se tako i nastaviti”, poručila je.

Nakon što je premijer još prošlog tjedna najavio da će zatražiti reviziju javne nabave, Hrstić, koja na poziciju ministrice dolazi s dužnosti državne tajnice na koju je stupila tek u kolovozu ove godine, poručila je kako su već krenuli s time.

“Startali smo s jasnim uputama, a to su izvanredne javne nabave. Mi smo krenuli kroz reviziju suglasnosti koje je Ministarstvo zdravstva dalo pojedinačnim bolničkim ustanovama za vrijednosti veće od 100.000 eura. Kako će to u konačnici ispasti i što ćemo dobiti kao rezultate, vrijeme će pokazati, ali nećemo u roku par dana biti gotovi”, kazala je.

Istaknula je kako, s obzirom da je vrlo kratko u Ministarstvu, nije primijetila u tom roku da se nešto događa u Ministarstvu uoči uhićenja Beroša niti oko javnih nabava.

Na konstataciju novinara da je u liječničkim krugovima kolala informacija kako se uhićenje Beroša priprema, Hrstić je naglasila da ona nije čula ništa. “U trenutku kada se to počelo pričati, kako vi kažete, ja nisam bila u bolnici nego u Ministarstvu zdravstva. Možda sam bila u krivoj instituciji za čuti neku informaciju”, dodala je.

Upitana može li garantirati da ona ne bi postupila jednako kao Beroš u istoj situaciji namještanja nabave medicinske opreme u bolnicama sa specifikacijama za određene poduzetnike i tvrtke, a za, kako ga se tereti, primanje mita, buduća ministrica je rezolutno odgovorila “apsolutno da”.

“Mogu garantirati jer ako nemam tumor frontalne regije u mozgu, ne bi mi palo na pamet“, naglasila je.

Govoreći o prvim koracima koje će poduzeti kada preuzme dužnost, kandidatkinja za ministricu je ustvrdila da je bilo dobrih projekata koje treba nastaviti.

“Puno se pričalo o listama čekanja, a aktivnosti koje su prošle godine rađene na njihovu smanjenju su bili dobri procesi i treba ih nastaviti. Mislim da kroz prošlost imamo dobrih stvari, a ono što se meni čini da su možda neki prvi malo ozbiljniji koraci jest revitalizacija primarne zdravstvene zaštite jer mi se čini da je ona kroz bolnički sustav ispala iz fokusa”, navela je. – Hina.

Hrstić: Trebamo vratiti dignitet zdravstvenom sustavu

Kandidatkinja za buduću ministricu zdravstva Irena Hrstić reagirala je na oporbene teze o kolapsu zdravstvenog sustava istaknuvši  da 75.000 ljudi koji rade u tom sustavu rade dobro i predano te da povećanje broja zdravstvenih usluga u javnom zdravstvenom sustavu raste iz godine u godinu u dinamici od 2,5 do 4 posto. – To nisu napravili ljudi u privatnom zdravstvenom sustavu. Ja vas molim da stvarno prema tim ljudima koji rade u zdravstvenom sustavu imamo izrazito poštovanje jer rade svakodnevno i predano, rekla je Hrstić.

Tvrdi da zdravstvena skrb može biti bolja – Mislim da kao prvi korak u kratkom roku trebamo vratiti dignitet zdravstvenom sustavu, zdravstvenom djelatniku i pacijentu kao uslugu, istaknula je Hrstić.

– Ako vi imate porast 3 posto godišnje pruženih zdravstvenih usluga, ako imate porast izdavanih uputnica, ako imate naše pacijente koji imaju prosječno po četiri specijalističke uputnice u godinu dana, koji to zdravstveni sustav može izdržati a da nema liste čekanja?, upitala se.

Hrstić je po pitanju preuzimanja dužnosti ministrice zdravstva rekla da nikad nije dvojila oko toga treba li preuzeti upravljanje zdravstvenim sustavom, da može odgovorno raditi na dobrobit svih. Spremna sam i voljna raditi, neumoljivo radim i imam dalje snage nastaviti, poručila je.

Vezano za ciljeve na funkciji ministrice zdravstva naglasila je da će raditi na vraćanju digniteta zdravstvenom sustavu, na dostupnosti zdravstvenih usluga, listama čekanja, te jasnom definiranju odnosa javnog i privatnog. Radit će, dodala je, i na transparentnoj svrsishodnoj javnoj nabavi, stabilizaciji financija te se koncentrirati na pacijente kao korisnike zdravstvenih usluga, prenosi HRT.