Piše pukovnik Domagoj Franić vojni analitičar
Da malo pojasnim Ukrajinsku stratešku taktiku koju provode.
Nedavno sam to spomenuo u svojim analizama ali ću pokušati malo detaljnije pojasniti što se trenutno događa.
Vidjeli ste da su danas Ukrajinci napali ciljeve na Krimu, nekoliko morskih luka sa skladišnim kapacitetima za plin i naftu. Vidjeli ste i da je ruska Federacija izdala zapovijed za povećanu zaštitu svojih morskih luka u Azovskom moru…..
Što se događa, zašto Ukrajinci ciljano napadaju skladišta nafte i plina i rafinerije smještene u morskim lukama.
Ukrajina napada TOČKE IZVOZA nafte iz zapadnih luka Rusije.
Prošlog je tjedna prva ukrajinska bespilotna letjelica stigla do ruske regije Lenjingrad, otprilike 1000 kilometara od granice. Prema Ruskim vlastima, letjelica je srušena iznad peterburškog naftnog terminala u privatnom vlasništvu, a nije prouzročila štetu. Drugi napad bespilotnim letjelicama u nedjelju bio je uspješan. Izazvao je veliki požar koji je zatvorio tvornicu plinskog kondenzata Novatek PJSC u luci Ust-Luga koja je opskrbljivala gorivom rusku vojsku.
Očito je da je cilj organiziranog uništavanja skladišnih kapaciteta Ruskih luka korak u ratu iscrpljivanja kojim Ukrajina pokušava odgovoriti Rusiji.
U trenutku kada je opskrba Ukrajine oružjem značajno smanjena i upitna, ova taktika je vrlo mudra i može polučiti smanjenje ruskih državnih prihoda a samim time indirektno utjecati na rusku vojnu proizvodnju ili mogućnost kupnje dodatnog naoružanja. Ovi napadi vrlo zabrinjavaju promatrače tržišta nafte. Kako u Rusiji, tako i u svijetu. Zašto su toliko bitna skladišta?
Da bi zemlja mogla izvoziti naftu ili plin na međunarodno tržište, mora imati morske luke a u lukama postrojenja za pretovar tih energenata i ogromne tankove za smještaj velike količine tih energenata, jer se energenti ne pretovaruju u brodove direktno iz plinovoda i naftovoda, već se skladište i dalje prodaju. Kao i svaka druga roba u trgovinama i na prodajnim mjestima. Tankovi su skladišta. Izgradnja jednog kompleksa tankova – skladišta traje godinama, vrlo su skupe investicije i traže tehnologiju, često zapadnu koja Rusima nedostaje, (sjetimo se problema na Ruskim naftovodima zbog remonta Siemensovih pumpi).
Uništenje skladišta, pretovarne infrastrukture ili kontrolnih soba terminala zaustavlja njihov rad na duže vrijeme. O gubitcima koji se nanose Ruskoj privredi, smanjenju izvoznih kapaciteta i količine natovarenih brodova koji prevoze naftu (obična ili “crna” flota) je nesagledivo i najbrže će se financijski odraziti na Rusiju kao državu.
Što je najvažnije, Rusija ima jako malo održivih alternativa koje nikako nisu dostatne.
Održavanje stabilnog ruskog izvoza nafte ključno je za Kremlj, koji dobiva približno 30% ukupnih proračunskih prihoda od nacionalne energetske industrije. Tijek petrodolara pomaže u financiranju rata u Ukrajini dok se isti približava trećoj godini. Ovi energenti također financiraju i domaću potrošnju uoči predsjedničkih izbora u ožujku.
Ukrajinci koriste dronove za napade na udaljene luke, na bliže luke Azovskog mora vjerujem da će moći koristiti i GLSDB rakete koje stižu ili su već stigle u Ukrajinu kao dio paketa SAD iz preostalog fonda koji je već ranije odobrila Američka administracija. Na raspolaganju imaju i svoje raketne sustave poput “Neptuna”.
Vjerujem da će Ukrajina još povećati intenzitet svojih napada u veljači jer svako uništenje izvoznih kapaciteta pred izbore u Rusiji stvara napetost i nervozu u hodnicima Kremlja.
