Oporba je predimenzionirala aferu s otpadom, a Srbiju bih izolirao kineskim zidom

Poznati istraživački novinar Gordan Malić gostovao je u Podcastu s Brezom, autora Borisa Breze, gdje je govorio o aktualnim političkim temama, odnosima Hrvatske i Srbije, filmu Djeca Kozare Lordana Zafranovića, Jasenovcu, Thompsonu i aferi s otpadom. Komentirao je i financiranje filmske produkcije, sudjelovanje hrvatskih glumaca u filmu te slučaj Miroslava Kutle.

Malić je iznio oštre ocjene o srpskoj političkoj i kulturnoj sceni, načinu na koji se u Srbiji govori o Hrvatskoj i povijesnim temama te odnosu hrvatske javnosti prema Domovinskom ratu.

Malić: Hrvatska i Srbija razdvojene su civilizacijskom granicom

Govoreći o odnosima Hrvatske i Srbije, Malić je rekao da su oni napeti te da dio srpske političke, kulturne i medijske scene Hrvatsku i dalje promatra kroz prizmu NDH i ustaštva.

„Živimo u dvije države razdvojene granicom koja je, po mom mišljenju, šengenska i civilizacijska”, rekao je Malić.

Dodao je da smatra kako je dobro što Hrvatska i Srbija više ne žive u zajedničkoj državi.

„Otkad smo razdvojeni, ne živimo više u istoj kući. Barem Hrvati žive u slobodi koja je njihova sloboda. Živimo u vlastitoj kući i sve što se u kući događa, za to smo manje-više sami krivi.”

Prema njegovu mišljenju, zajednički život u Jugoslaviji pokazao je svoje negativne strane, a pitanje pripadnosti i državnog suvereniteta više se puta otvaralo tijekom posljednjih stotinu godina.

„Zadnji put, početkom devedesetih, mi smo na njega dali odgovor koji je konačan odgovor. Međutim, oni po svemu sudeći nisu. Njihovo traženje i dalje traje”, rekao je.

Malić je odnose sa Srbijom opisao kao napete, uspoređujući ponašanje dijela srpske javnosti prema Hrvatskoj s opsjednutošću susjeda koji neprestano promatra, analizira i prati drugu osobu.

Smatra da se u Srbiji Hrvatsku često prikazuje kao prijetnju, uz stalno vraćanje na NDH i ustaštvo, dok se istodobno zanemaruju događaji iz devedesetih godina.

„Nažalost, to ludilo traje u političkom životu Srba”, rekao je Malić, govoreći o onome što smatra trajnom usmjerenošću dijela srpske političke scene prema Hrvatskoj.

„Neka nas proglase genocidnim narodom i postavimo kineski zid”

Malić je posebno oštro govorio o načinu na koji se u Srbiji obrađuju teme Jasenovca i ustaštva.

Prema njegovu mišljenju, Hrvatska se u dijelu srpske javnosti i dalje prikazuje kao produžetak Nezavisne Države Hrvatske, a ustaštvo se predstavlja kao ideologija koja se vratila 1991. godine.

Malić je takvu interpretaciju odbacio, podsjećajući na razaranja hrvatskih gradova, paljenje sela i ubijanje ljudi tijekom Domovinskog rata.

„Pa nisu to bile ustaše. To su bili njegovi Jugoslaveni, njegova JNA koju je on promovirao u svojim filmovima”, rekao je, referirajući se na Lordana Zafranovića i njegove filmove.

Smatra da se povijesne teme u Srbiji koriste za stvaranje političke slike o Hrvatskoj, dok se nedovoljno govori o ratovima devedesetih i njihovim posljedicama.

„Neka nas proglase ustašama, kako bi rekao, genocidnim narodom i da završimo tu priču, postavljamo kineski zid. S takvim društvom ne treba imati ništa, nikakav doticaj”, poručio je Malić.

Izrazio je potporu izolaciji Srbije, smatrajući da Hrvatska ne bi trebala održavati bliske odnose s društvom čiji dio javnosti, prema njegovoj ocjeni, neprestano govori o Hrvatskoj u negativnom kontekstu.

Malić o filmu „Djeca Kozare”: „Njegov projekt je film o Jasenovcu danas”

Velik dio razgovora bio je posvećen filmu Djeca Kozare redatelja Lordana Zafranovića.

Malić smatra da taj film nije moguće promatrati samo kao umjetničko djelo, nego i kao projekt koji ima političku dimenziju i nastaje u određenom društvenom okruženju u Srbiji.

„To je njegov projekt. Njegov projekt nije umjetnički film. Njegov projekt je film o Jasenovcu danas”, rekao je Malić.

Ustvrdio je da se film uklapa u politički kontekst Srbije, u kojoj se predsjednik Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, prema njegovoj ocjeni, često bave Jasenovcem, dok se ne otvaraju dovoljno teme ratnih posljedica iz devedesetih.

Malić smatra da se angažiranjem hrvatskog redatelja nastoji dodatno potvrditi slika o Hrvatskoj kao državi koja navodno nastavlja tradiciju NDH.

„Ideja je, i to se vidi iz svih njegovih intervjua, da se ustaštvo u Hrvatsku vratilo 1991. Što se vratilo? Da ruši Vukovar 1991., da gađa hrvatske gradove, pali sela, ubija ljude”, rekao je.

Govoreći o Zafranoviću, Malić je ustvrdio da redatelj u svojim javnim nastupima ne govori dovoljno o umjetničkim elementima filma, nego o političkim porukama vezanima uz Hrvatsku, ustaštvo i mogućnost ponavljanja Jasenovca.

Dodao je da je Zafranović, prema njegovu mišljenju, u Srbiji pronašao političko okruženje u kojem se takav pristup prihvaća.

Financiranje filma i uloga Telekoma Srbije

Malić je otvorio i pitanje financiranja filma Djeca Kozare te drugih srpskih filmskih projekata koji se bave povijesnim temama.

Tvrdio je da se produkcija takvih filmova financira iz različitih izvora, među kojima je posebno izdvojio Telekom Srbije, privatne tvrtke, internetske kampanje prikupljanja novca, srpsku emigraciju i Republiku Srpsku.

Prema njegovim riječima, Telekom Srbije financira velik dio srpske filmske produkcije, uključujući filmove o četnicima, kraljevskim dinastijama, Oluji i stradanjima Srba.

Malić smatra da financiranje takvih projekata treba promatrati i u kontekstu političkih poruka koje oni šalju.

Govoreći o filmu Djeca Kozare, doveo je u pitanje odnos između uloženog novca i konačnog produkcijskog rezultata.

„Taj se novac ne vidi. To je jedna od kritika, odnosno jedna od opservacija tog filma”, rekao je.

Dodao je da film traje četiri sata, ali da, prema njegovu mišljenju, nije produkcijski bogat s obzirom na sredstva za koja tvrdi da su bila dostupna.

„Gdje je završila lova? To bi, recimo, bilo neko, po meni, zdravorazumsko pitanje”, rekao je Malić.

Naglasio je da njegovu kritiku ne treba svoditi samo na pitanje umjetničke vrijednosti filma. Smatra da je važno analizirati i politički kontekst u kojem je nastao, izvore financiranja i poruke koje šalje.

„Hrvatski glumci koji su sudjelovali u filmu politički su idioti”

Malić je kritizirao i hrvatske glumce koji su sudjelovali u filmu Djeca Kozare.

Na pitanje o njihovu angažmanu odgovorio je da su morali znati u kakvom se političkom kontekstu projekt realizira.

„Ma to su politički idioti. Samo budala može otići u to”, rekao je Malić.

Smatra da se sudjelovanje hrvatskih glumaca u takvom projektu ne može promatrati odvojeno od političke poruke filma i načina na koji se u javnosti govori o Hrvatskoj.

Pritom je otvorio i pitanje financijskih odnosa u međunarodnim koprodukcijama.

Pozvao se na nalaze državne revizije za koje tvrdi da su ukazivali na netransparentno prikazivanje honorara i drugih financijskih odnosa u pojedinim filmskim projektima.

Malić je rekao da mu nije poznat konačan epilog svega na što se pozvao te je postavio pitanje zašto se takvi slučajevi ne istražuju do kraja.

Smatra da sudjelovanje u filmu ne bi trebalo automatski štititi njegove sudionike od kritike samo zato što se projekt predstavlja kao umjetničko djelo.

Jasenovac i povijesne brojke

Govoreći o Jasenovcu, Malić je ustvrdio da su se procjene broja žrtava tijekom jugoslavenskog razdoblja mijenjale te da se povijesnim brojkama manipuliralo.

Spomenuo je poslijeratne komisije za utvrđivanje ratnih zločina i procjene broja žrtava na području Jugoslavije, tvrdeći da se brojka tijekom godina povećavala, a zatim mijenjala.

Naglasio je da osporavanje pojedinih procjena ne znači poricanje zločina.

„To ne znači da nije bilo zločina, to ne znači da nije bilo mrtvih i da nisu ubijani ljudi masovno, pa i civili, pa i žene, pa i djeca. Toga je bilo”, rekao je.

Malić smatra da se pretjerivanjem u brojkama nastoji prikazati Hrvate kao genocidan narod.

„Nema drugog cilja. To je narod koji zaslužuje sve što mu se dogodi i što će mu se na kraju dogoditi u devedesetima”, rekao je, prenoseći svoju interpretaciju poruka koje pripisuje dijelu srpske javnosti.

Dodao je da sličan način razmišljanja prepoznaje i u odnosu ruske političke i društvene elite prema Ukrajincima, kada se čitave narode prikazuje kao one koji zaslužuju uklanjanje s povijesne pozornice.

Prema njegovu mišljenju, stalno vraćanje na Jasenovac u srpskim medijima služi i održavanju političke teme koja se koristi u odnosima s Hrvatskom.

Malić o četništvu i terorističkim napadima

U razgovoru je govorio i o četništvu, njegovu povijesnom razvoju te njegovu mjestu u suvremenim političkim i društvenim odnosima.

Malić je ustvrdio da četnička ideologija nije bila ograničena samo na Drugi svjetski rat, nego da je, prema njegovu tumačenju, kroz različita povijesna razdoblja bila povezana sa zločinima nad Albancima, Bošnjacima i Hrvatima.

Smatra da se na Zapadu ne razumije dovoljno povijesna uloga četništva te da se njegova simbolika i dalje pojavljuje u dijelu emigrantskih zajednica.

U tom je kontekstu spomenuo i Andersa Breivika te terorista koji je počinio napad na džamije na Novom Zelandu, tvrdeći da su bili fascinirani Radovanom Karadžićem, Ratkom Mladićem i četničkom ideologijom.

Malić smatra da se takve ideološke poveznice ne bi smjele zanemarivati u raspravama o političkom ekstremizmu i povijesnim simbolima.

Thompson i odnos mladih prema Domovinskom ratu

Malić je govorio i o Marku Perkoviću Thompsonu te ulozi glazbe u prenošenju povijesnih tema mladim generacijama.

Smatra da mladi u Hrvatskoj o Domovinskom ratu i povijesti ne dobivaju dovoljno informacija kroz školu, udžbenike i medije, pa dio tih sadržaja upoznaju kroz glazbu, društvene mreže i internetske platforme.

Thompsonove pjesme opisao je kao oblik popularne kulture koji mladima prenosi priču o ratu, žrtvi i pobjedi.

„Oni slave pobjedu u ratu koja im je omogućila da danas budu slobodni, da mogu birati hoće li slušati Žaka Houdeka ili Thompsona”, rekao je Malić.

Dodao je da smatra kako se kroz takvu glazbu prenosi sjećanje na rat i na ljude koji su izborili hrvatsku slobodu.

Govoreći o odnosima hrvatske i srpske estrade, rekao je da hrvatski izvođači nastupaju u Srbiji, kao što srpski izvođači nastupaju u Hrvatskoj, ali smatra da se glazbeni odnosi ne mogu uvijek odvojiti od političkih i povijesnih pitanja.

Afera s otpadom: „Nitko se u Lici nije nakašljao”

U završnom dijelu dostavljenog transkripta Breza je otvorio temu afere s otpadom, koja je bila jedna od aktualnih političkih tema u Hrvatskoj.

Malić je ocijenio da je oporba cijelu priču predimenzionirala i predstavila je kao problem mnogo većih razmjera.

„Nitko se u Lici nije nakašljao”, rekao je Malić.

Time je komentirao način na koji se afera predstavljala u javnosti, smatrajući da je oporba svojim istupima pretjerala u opisivanju njezinih razmjera.

U dostupnom dijelu razgovora tema otpada tek je otvorena, pa se Malićeva detaljnija analiza ne nalazi u dostavljenom transkriptu.

Na početku razgovora Breza je najavio i temu Miroslava Kutle te ukidanja tjeralice za njim, no u dostavljenom dijelu nema nastavka koji bi omogućio vjerno prenošenje Malićevih stavova o tom slučaju.

Više u VIDEU