Ministrica zdravstva Irena Hrstić kazala je u središnjem Dnevniku HRT-a kako je cilj Vlade ograničiti mogućnost rada liječnika u privatnom sustavu, ali i da je važno napraviti jasnu procjenu za koje vrste medicinskih postupaka će to ograničenje vrijediti.
“Jasno je prikazano koliko je to kompleksan problem. Morate procijeniti što će dobro, a što loše određena odluka donijeti. Nužno je regulirati i povezati javno i privatno. U Hrvatskoj, s obzirom na specifičnosti, je važno ograničiti mogućnost rada u privatnom sustavu, jer je fokus na javnom”, rekla je ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Ključno je i velik iskorak, ustvrdila je Hrstić, “da ćemo uvesti kategoriju dobivanja suglasnosti za djelatnost, odnosno za konkretan dijagnostičko-terapijski postupak”.
Na pitanje je li to povratak na uredbu da nema rada u privatnom sektoru ako su liste čekanja duže od 60 dana, odgovorila je potvrdno.
“To je točno, ali danas trebamo napraviti nove kategorije. 60 dana je nešto prihvatljivo što se tiče roka čekanja. Obzirom da su kriteriji stavljeni na papir, u sljedećem periodu ćemo raditi odnose učinka koji se može postići. Jasno ste mogli čuti kako postoji suprotno mišljenje gdje se tvrdi da bi to moglo povećati liste čekanja. Zato treba jasno razgraničiti o kojim se postupcima radi. Uvjerena sam da će to uskoro biti na javnom savjetovanju”, kazala je.
Papa: Oružane snage moraju služiti za samoobranu, a ne da bi dominirale
O Rotimu: Nije moguće toliko stvari raditi kvalitetno
Ministrica se osvrnula i na slučaj Krešimira Rotima koji je bio predstojnik Odjela za klinike za neurokirurgiju u KBC-u Sestre milosrdnice, u obiteljskom vlasništvu imao tri poliklinike i predavao na nekoliko fakulteta.
“Toliko toga raditi kvalitetno nije u granici mogućeg. Treba preispitati što tu nije bilo dobro napravljeno. Usluga mora biti kvalitetna”, rekla je.
Govoreći o aferi “mikroskop”, naglasila je kako su “u finalnim koracima” revizije.
“Izvukli smo sve javne nabave koje su napravljene kroz Ministarstvo zdravstva. U finalizaciji smo usporedbenih cijena i vjerujem da će to izaći puno prije pravilnika”, kazala je.
Slovenija ukida dvojni rad liječnika, no je li to rješenje i za Hrvatsku?
Slovenija pokušava dvojni rad liječnika u javnim bolnicama i privatnim poliklinikama regulirati zakonom. Liječnici zaposleni u javnim ustanovama više neće smjeti raditi i u privatnim klinikama, osim iznimno, ali će se zato poticati veći angažman u javnim bolnicama u kojima rade.
Dok se Vlada nada da će tako iskoristiti zdravstveni “hladni pogon”, iz komore i sindikata upozoravaju, izgubit ćemo i to malo stručnjaka u javnom zdravstvu jer privatnici nude i tri puta veće plaće.
“Prijedlog zakona usmjeren je na bolju preglednost i transparentnost našeg zdravstvenog sustava. Cilj je povećanje efikasnosti i pravednosti za pacijente”, rekla je slovenska ministrica zdravstva Valentina Prevolnik Rupel.
Ginekolog Leon Meglič je u državnom Kliničkom centru dao otkaz i potpuno se angažirao u privatnoj poliklinici.
“Sa suprugom sam izgradio ovaj Centar gdje radimo ambulantne operacije, investicija je bila golema, sad ne mogu to napustiti, a ne mogu raditi tu i tamo, odlučio sam ondje dati otkaz”, kazao je Leon.
Slično namjeravaju učiniti brojni liječnici. To bi dodatno osiromašilo javno zdravstvo koje se već danas suočava sa štrajkovima i manjkom od 1300 liječnika, upozoravaju u liječničkoj komori.
“Kolege koji trenutačno rade u sistemu javnog zdravstva i zbog svoje specijalosti nude usluge na tržištu, napustit će javni sektor i raditi u privatnom. Tako će privatne poliklinike imati više zaposlenih stručnjaka, a javno će zdravstvo dodatno osiromašiti i produžit će se liste čekanja”, pojasnila je Bojana Beović, predsjednica Liječničke komore Slovenije.
Vlada Roberta Goloba želi prijedlogom Zakona spriječiti praksu da se bolesnici iz državnih bolnica preusmjeravaju u privatne poliklinike koje dodatno plaćaju. Novi je zakon trenutačno u parlamentarnoj proceduri, a ako ga većina prihvati, reforma počinje.
Dokida li se pravo na rad? Slovenci podijeljeni
Predviđa se povezivanje bolnica i odjela, nagrađivanje medicinskih djelatnika za dodatni rad, ali i mjerenje učinkovitosti zaposlenih. Cilj je potpuno iskoristiti potencijale slovenskog zdravstva.
“Za svaki dodatni posao ili angažman izvan bolnice potrebna je suglasnost. Iznimno mogu dodatno raditi u sklopu ekipa za zaštitu i spašavanje, policije, vojske”, istaknula je Jasna Humar iz Direkcije za zdravstvenu sigurnost Ministarstva zdravstva.
Građani su podijeljeni – jedni smatraju da je zakon trebalo donijeti i prije, drugi da je riječ o ograničavanju prava na rad.
“Ne možete liječnike prisiliti da rade u jednom ili drugom sektoru, to je protuustavno. Ako žele – neka rade. Sve ovisi o tretmanu ili operaciji koju trebate, ali liste čekanja mogu biti i do godinu, dvije u javnom sektoru. Ali zato ste kod privatnika na prvi pregled naručeni brzo”, govore Slovenci.
Kao i u Hrvatskoj, liste čekanja su dugačke pa mnogi spas pronalaze u – privatnim klinikama. One su i liječnicima primamljive, zbog plaće.
“Ja sam radio puno, 110 posto sigurno, i za taj puni rad kako radim tu ako kompariram jednu i drugu plaću omjer je jedan prema tri u korist privatnog sektora”, kazao je Meglič.
Unatoč otporu, slovenska Vlada u svojoj reformi ne odustaje i planira je provesti u idućim mjesecima.
