Nakon što su australske vlasti upozorile svoje građane s dvojnim državljanstvom da je Hrvatska ponovno aktivirala obvezni vojni rok, iz Ministarstva obrane Republike Hrvatske (MORH) pojasnili su za tportal što to konkretno znači za one koji imaju hrvatsku putovnicu, ali godinama žive u inozemstvu.
Prema pisanju portala news.com.au, mladići koji posjeduju i australsko i hrvatsko državljanstvo mogli bi u budućnosti dobiti poziv za služenje vojnog roka. Slične zabrinutosti pojavile su se i u Bosni i Hercegovini, gdje također mnogi imaju hrvatsko državljanstvo, a ne žive u Hrvatskoj.
U MORH-u su pojasnili da se vojna obveza odnosi na sve hrvatske državljane, neovisno o tome gdje žive. „Svaka osoba koja ima državljanstvo Republike Hrvatske, bez obzira na prebivalište, smatra se vojnim obveznikom“, poručili su.
Prema Zakonu o obrani, vojna obveza nastupa u godini kada hrvatski državljanin navrši 18 godina i traje do 30. godine života, osim ako ranije ne ispuni obvezu temeljnog vojnog osposobljavanja ili civilne službe. Žene nisu obvezne služiti vojni rok, ali to mogu učiniti dobrovoljno.
Za osobe koje su hrvatsko državljanstvo stekle po roditeljima ili posjeduju i drugo državljanstvo, predviđene su određene iznimke. MORH navodi da se vojna obveza neće primjenjivati na one koji su u drugoj državi već odradili vojni rok ili civilnu službu. To se odnosi i na naturalizirane hrvatske državljane.
Vojna obveza u Hrvatskoj prestaje krajem kalendarske godine u kojoj muškarci navrše 55, a žene 50 godina, osim ako ranije ne izgube hrvatsko državljanstvo ili budu proglašeni nesposobnima za vojnu službu.
Hrvatski državljani koji stalno borave u inozemstvu također imaju određene obveze prema državi. Mladići koji su rođeni izvan Hrvatske ili ondje žive od ranog djetinjstva moraju se, u godini kada navrše 18 godina, prijaviti hrvatskom veleposlanstvu ili konzulatu radi upisa u vojnu evidenciju. Ako to ne učine do 29. godine, obvezni su prijaviti se najkasnije do tada, a u suprotnom im prijeti novčana kazna.
Prema zakonu, izostanak s poziva bez opravdanog razloga može se kazniti s 250 do 1320 eura, kao i odbijanje odaziva na vojnu obuku ili civilnu službu.
Iako nije precizirano kako će Hrvatska nadzirati provedbu ovih obveza među građanima koji žive izvan zemlje, zakonske odredbe jasno definiraju što se od njih očekuje.