Na stotine tisuća Hrvata širom svijeta, pogotovo u SAD i Južnoj Americi vode bitku za dobivanje hrvatskih dokumenata kako bi svoju sreću potražili u majci domovini, no do sada je to trajalo godinama, a najveći problem bio je jezik. Naime u starom zakonu o stjecanju hrvatskog državljanstva, pa i putem krvne linije bio je uvjet poznavanje jezika kao i polaganje ispita iz povijesti. Stotine tisuća Hrvata, pretežno treće i četvrte generacije, pogotovo oni koji žive u Južnoj Americi hrvatski jezik ne govore i to je bila jedna od najvećih prepreka.
Večernji donosi priču o Hrvatici iz SAD kojoj je pradjed rođen 1906 godine emigrirao u Ameriku i ona sada zahvaljujući izmjenama uvjeta ima pravo na hrvatska dokumenta bez obzira na to što ne poznaje jezik i detaljniju hrvatsku povijest.
“Prije toga Hrvatska je zahtijevala od podnositelja zahtjeva koji su mogli dokazati svoje nasljeđe iz Hrvatske da polažu ispit iz poznavanja jezika, između ostalih kvalifikacija, kako bi mogli podnijeti zahtjev za državljanstvo. – Kao zaposlena mama i netko tko nema vremena otići živjeti u Hrvatsku, nisam mogla zamisliti da ću tečno govoriti hrvatski. Činilo mi se to previše zastrašujućim – rekla je Wixon, koji pet do šest tjedana godišnje provodi u Europi. Nakon što se ove godine vratila s putovanja u Irsku i Francusku, odlučila je pronaći način kako da duže ostane u Europi, pa je pretraživanjem interneta doznala da je Hrvatska ukinula uvjet o poznavanju jezika za kandidate za “jus sanguinis”. Angažirala je odvjetnika koji joj je pomogao u papirologiji, kako bi se izbjegla bilo kakva kašnjenja u procesu. Sličnu mogućnost nude još neke europske države, navodi Ward. – Većina zemalja EU-a dopustit će državljanstvo na temelju podrijetla, ali točni uvjeti prihvatljivosti uvelike se razlikuju od zemlje do zemlje.
Ne postoje generacijska ograničenja u tome koliko se daleko unatrag može pratiti obiteljsko stablo kako bi se nekoga moglo uzeti u obzir za hrvatsko državljanstvo. No, ako je predak, tumači Wasson, podnositelja zahtjeva emigrirao iz Hrvatske nakon 8. listopada 1991. ili se preselio u zemlje koje su nastale raspadom Jugoslavije, ne može po toj osnovi tražiti hrvatsko državljanstvo, piše Večernji.
VIDEO Pogledajte promotivni spot i logo stranke Dom i nacionalno okupljanje
Ova odluka, više će biti zanimljiva Hrvatima iz Južne Amerike, pogotovo onim iz Bočivije, Venecuele i Argentine, jer po nekim saznanjima više od 100 000 iseljenika, spremno je se u ovom trenutku vratiti u Hrvatsku, jer u tim zemljama žive na rubu egzistencije. Ovo je samo jedan mali korak za demografskom obnovom domovine.
